DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 9 <-- 9 --> PDF |
PROSJEČNE GODIŠNJE I LJETNE KOLIČINE OBORINA Tab. 4 Godišnja Ljetna Godišnja Ljetna Stanic a količina količina Stanic a količina količina mm mm mm mm Kopar 1003 223 Supetar 865 109 Rijeka 1659 308 . Makarska 1012 121 Poreč 924 183 Hvar 767 99 Crikvenicz 1466 272 Vis 673 69 Senj 1422 255 Metković 1281 145 Pula 699 124 Korčula 1019 97 Rab 1064 179 Dubrovnik 1272 113 Mali Lošinj 871 115 Kumbor 1924 156 Zadar 1117 148 Budva 1680 170 Šibenik 926 132 Bar 1227 116 Split 859 110 Ulcinj 1420 107 SI. 4. Osim toga je važna činjenica i plastičnost eukalipta prema suši. Naime, pokazalo se da mnoge vrste eukalipta koje inače rastu u predjelima sa jednolikim godišnjim rasporedom oborina ili čak u predjelima s ljetnim kišnim maksimumom, mogu uspijevati, unesene van područja svog prirodnog rasprostranjen ja i u krajevima sa izrazitim ljetnim sušama (vrlo često izrazitijim nego kod nas). Tako se na primjer od vrsta otpornih na temperaturde tim svojstvom odlikuju E. ovata, E. viminalis, E. obliqua, E. melliodora, E. Blakelyi, E. Maideni i t. d. Pored niskih temperatura, ograničavaju mogućnost unašanja eukalipata u naše krajeve i prilike tla. Premda eukalipti rasjiu u Australiji na svim vrstama tala, plitkim i dubokim, u većini slučajeva oni postižu brzi rast samo na razmjerno dubokim tlima. Na plitkim i stjenovitim tlima oni kržljave i moraju ustupiti mjesto vrstama manjih zahtjeva (7). Samo neke vrste eukalipta dolaze u obzir za plitke terene. Većina tala u našem primorju nastalo je trošenjem tvrdih vapnenaca, a to su dobrim dijelom skeletna i plitka tla. Na takvim tipičnim kraškim |