DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 8 <-- 8 --> PDF |
stavku, da je izdržljivost izabrane vrste na studen u skladu sa minimalnim temperaturama, koje se u pojedinim predjelima pojavljuju, kao i s mogućnošću trajanja niskih temperatura. Ukoliko to nije, stablima može stradati i korijen, što bi značilo daleko veću štetu. Naveli smo da su godišnje količine i raspored oborina u onim krajevima Australije, gdje eukalipti od prirode uspijevaju, vrlo različiti. Po godišnjem rasporedu oborina našem mediteranskom klimatskom tipu najsličniji je u Australiji klimatski sektor sa sušnim ljetom i umjerenim oborinama zimi, koji zauzima južni dio kontinenta. Prosječne godišnje količine oborina tu se kreću od 400—700 mm, što je mnogo niže od našeg prosjeka. Međutim, tu se najniže temperature uglavnom ne spuštaju ispod — 6° C, pa prema tome vrste koje u tom sektoru rastu (Eucalyptus rostrata i si.) mogu doći u obzir samo za najtoplija područja našeg primorja. Vrste, koje nas prvenstveno interesiraju zbog svoje otpornosti na niske temperature rastu — kako smo naprijed spomenuli — u istočnom dijelu Australije, t. j . u masivu Kosciusko. To je područje u kojem nema izrazitijih razlika kod rasporeda oborina u pojedinim godišnjim dobama, no u kojem je ipak naglašen zimski kišni maksimum. Godišnje količine oborina tu se prosječno kreću od 600 mm (u nekim predjelima još i manje) do 1200 mm. Tabela 3 prikazuje podatke o prosječnim godišnjim količinama oborina i najnižim temperaturama za pojedine australske stanice (5, 6). PROSJEČNE GODIŠNJE KOLIČINE OBORINA I APSOLUTNI MINIMUMI TEMPERATURE Tabela 3 -Godišnje Apsulutni Godišnje Apsolutni Stanic a oborine minimum Stanic a oborine minimum mm °C mm °C Alexandra (Vict ) 680 — 60 Canberra (NSW) 560 — lO´O Armidale (NSW) 775 — 10-0 Cooma (NSW) 465 — 120 Bago (NSW) 1405 — 88 Kosciusko (NSW) 1240 — 145 Bull a Head (NSW) 870 — 16´5 Nimmitabel (NSW) 660 — 11-0 Naše primorsko područje karakterizirano je relativno visokom godišnjom količinom oborina. U najvećem´ dijelu godišnje količine oborina iznose preko 1000 mm, u manjem dijelu od 800 do 1000 mm, a tek u neznatnom dijelu ispod toga"´ (slika 4). Međutim, raspored im je nejednoličan, tako da najviše oborina padne u jesen i zimi, a najmanje ljeti** (tabela 4). No, iako je godišnji raspored oborina nepovoljniji od onoga u navedenom dijelu Australije, ipak razlike u ljetnim količinama oborina nisu znatne, obzirom na općenito više godišnje količine oborina kod nas. * Prema kartama izohijeta za period od 1925—40. g. (8). ** Isto. |