DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 67 <-- 67 --> PDF |
zuje na vrlo delikatna biološko-uzgojna svojstva jele i na načine neracionalnog i racionalnog gospodarenja, zagovarajući uzgoj isključivo u tipičnoj prebornoj šumi, u ovim poglavljima: I. Osnovi i preduvjeti uspješnog gospodarenja u jelovim šumama: 1. prirodno područje i uvjeti rasprostranjenja, 2. uzmicanje i proširivanje jele pod utjecajem čovjeka, 3. posljedice nastale zbog izmjene strukture sastojine, 4. načini uzgoja u prošlosti, 5. praoblici jelovih šuma, 6. oblici (struktura drvne zalihe) gospodarskih šuma za proizvodnju velikog prihoda, 7. način gospodarenja i osiguranje protiv krize; II. Iz prakse prirodnijeg načina gospodarenja: 1. potrajnost i kontrola prihoda, 2, pretvorba šuma u prirodniji sastav: prirodna šuma, preborni oblici, konverzije jednodobnih šuma, jednoslojne sastojine u prirodnom području jele, heliofiti u jelovoj šumi, jela izvan njenog prirodnog područja rasprostranjen ja; III. Šumarska politika i organizacija; IV. Pogled unatrag i unaprijed. Osnovna misao, koja prolazi kroz sve radove autora i čitavu ovu knjigu, jest: jela se može dobro održati i davati visoke prihode samo u mješovitoj tipičnoj prebornoj šumi. Tako se najbolje stvaraju preduvjeti za dobar tok podmlađivanja, za biološku stabilnost i za jaku produktivnost. Autor navodi vrlo veliki broj primjera iz raznih (i naših) krajeva, kako jela kod obzirnog gospodarenja i malih intenziteta sječe kontinuirano daje dobre prihode i kako kod jakih sječa (oplodnih i oplodnog karaktera) prirodno podmlađivanje ove vrste polagano ili nikako ne napreduje, pojavljuje se problem nadiranja bukve, često se pojavljuju jake zaraze, snizuje se i omjer i prihod jele, više je u mladosti napada divljač. Za naše okolnosti najvažniji su navodi autora o posljedicama izmjene strukture sastojina. Pod jakim utjecajem čovjeka, t. j . kod jakih i naglih sječa, mijenja se sastojinska klima, a s promjenama sklopa odn. klime nastaju temeljite promjene u sastojini: jači vjetar odnosi mnogo CO« iz nadzemnog dijela, veći su ekstremi temperature, mijenja se položaj iglica prema svijetlu i tako ometa djelovanje asimilacijskih procesa, manja je vlaga zraka iznad tla; zbog svega toga je ugrožen proces klijanja, a ponik i pomladak ne mogu se dobro razvijati. Stvaranje čistih sastojina i nedovoljni obziri na bitne životne uvjete uzrok su pojavama ugibanja jele (»Tannensterben «) na velikim površinama. Fiziološko sušenje, potkornjaci i uši većinom su sekundarni uzročnici tih pojava, a primarni su jako i naglo otvaranje sklopa, kako se to i kod nas u posljednjih nekoliko godina sve češće i dokumentirano iznosi. Najbolja je zaštita protiv svih tih nevolja uredno preborno- gospodarenje; na taj način postizava se i najveći prihod na jeli (Klepac 195355). U prebornoj šumi razvija se zaraza, prema navodima pisca knjige, ako se sklop krošanja naglo otvori i nema obilnog podstojnog drveća. Općenito, jela je jedna od najosjetljivijih glavnih vsrta drveća ne samo u mladosti nego često i u starosti. Ona ne podnosi šablonsko gospodarenje, jednolikost ni jake zahvate. U dobro uzgojenim prebornim šumama ne postoji problem održavanja jele. Da se može pratiti . razvitak jelovih sastojina, reakcija na gospodarske zahvate, dinamika pokreta drvne zalihe i prirasta, potrebno je da se uvede kontrolna metoda, dobra evidencija, knjigovodstvo i statistika. Kontrolni postupak naročito je važan kod pretvorbe jednoličnih šuma u preborne. Općenito čitav taj rad Danneckera o jeli s jedne je strane oštra optužba na utjecaje stare njemačke škole a s druge strane obrana principa prirodnijeg načina gospodarenja — stav, koji je našem šumarstvu iz dobrih i loših iskustva dovoljno poznat, ali se zbog utjecaja vanjskih okolnosti nije mogao dosljedno primijenjivati u praksi. Osnovno je za nas ovo: za dobar uzgoj jele potreban je tamniji vertikalan do stepeničast sklop krošanja, t. j . čitav vertikalan prostor sastojinske atmosfere treba biti što bolje ispunjen asimilacijskim organima drveća; sklop se ne smije jako i naglo otvarati, održavati šumski red kod obaran ja i izvlačenja drveta, t. j . treba da postoji ili da se odgoji dobar kadar profesionalnih šumskih radnika; održavanje pravilne šum. higijene; više pažnje pokloniti procesu prirodnog podmlađivanja i njezi mladog naraštaja jele; uvesti jednostavniju kontrolnu metodu (napose s obzirom na visinu taksacijske granice) za utvrđivanje kretanje strukture, smjese, drvne zalihe i prirasta; stroga evidencija i statistika iskorišćenog drvnog materijala; potpuna i radikalna zabrana šumske paše. J. Šafar |