DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Frôhlich ing. Julias: ISKUSTVO SA PRAŠUMAMA (Urwaldpraxis, 40 jâhrige Erfahrungen und Lehren) Izdanje: Neumann Verlag, Radebeul u. Berlin 1954 str. 200 Ing. J. F r 6 h 1 i c h je stari šumarski stručnjak, koji je svoju praksu počeo kao vježbenik u šumama Bosne i Hercegovine tamo negdje na početku ovog vijeka, kada su tu stvarno još bile pretežno prašumske sastojine kakvih više nije bilo u ostaloj Evropi. J. Frôhlich je proveo dugi niz godina kao šumski upravitelj u Bosni, a kasnije u Sedmogradskoj, gdje ie također radio uglavnom na eksploataciji tamošnjih karpatskih prašuma. Prema tome, kao rijetko ko, ovaj šumarski stručnjak kroz 40 godišnju svoju ličnu praksu stekao je yeliko iskustvo na pretvaranju prašumskih sastojina u gospodarske visoke šume pre- borne ili oplodne sječe. Njegova knjiga, koja predstavlja rezime svog tog stečenog iskustva, svakako mora biti za nas od velikog interesa. O temi sličnog naslova (»Aus der Urwaldpraxis, Erfahrungen und Beobachtungen aus den Urwâldern Bosnien und Siebenburgen«) pisao je već 1922. u tri nastavka u Wiener AUgemeine Forst-und Jagd-Zeitung (Nr. 40, 41, 42), ali ie tu dao tek nacrt onoga što je razradio u knjizi koja leži pred nama. Knjiga sadrži kraći predgovor i uvod, te 12 opširnih poglavlja i nekoliko tabelarnih pregleda, pokusnih ploha postavljenih u prašumama. Poglavlja u knjizi nose slijedeće naslove: 1. Šta podrazumijevamo pod prašumom? 2. Glavne vrste drveća južnoevropskih prašuma, 3. Starost i prirast pojedinih stabala u prašumi, 4. Dosadašnji zahvati u prašumske sastojine i njihove posljedice, 5. Prašuma i preborna šuma, 6. Transport drveta u raznim vremenskim razdobljima, 7. Neprijatelji šume i greške drveta u prašumi, 8. Prirodno i umjetno podmlađivanje u jugoistočno-evropskim prirodnim šumama, 9. Procjena i uređenje u prašumi, 10. Mješovita šuma i čista sastojina, 11. Iz prašuma Sjeverozapadne Anadolije (Mala Azija), 12. Iz prašuma Abesinije (Istočna Afrika). Deset poglavlja u knjizi posvećeno je bosanskim i karpatskim prašumama, dok su posljednja dva, samo kraći prikazi prašuma, koje je autor kao stručni ekspert proučavao sa eksploatacionog stanovišta. Mi ćemo iz ove opsežne knjige prikazati neka poglavlja, koja imaju posebnog interesa za naše šumarstvo. To činimo tim više i zbog toga, što se u knjizi nalaze materijali koji su neophodni za izučavanje historijata šumarstva Bosne i Hercegovine u jednom razdoblju kada su se šume prvi put podvrgle nekom određeniiem stručnom tretmanu. Za vrijeme prvih godina austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine bilo je pod upravom nekadašnjeg »Forstdepartement «-a Zemaljske vlade preko 2.000.000 hektara šuma od kojih je preko polovine bilo još prašumskog karaktera. Slabe saobraćajne veze i, kako autor knjige ističe, nesposobnost planinskih vodenih tokova za transport drveta, bili su glavni razlog zbog kojeg je u Bosni bilo toliko nedirnutih šuma. Kada je autor došao u Bosnu, upravljanje i administracija državnog šumskog posjeda bila je već razgranjena na desetinu šumskih uprava. Prva šumska uprava u Bosni — sarajevska — bila je već izgradila oko 20 km šumske ceste do Ozren Planine. To je ujedno bila i prva šumska cesta izrađena u režiji i njome je godišnje izvoženo 2—3000 m3 trupaca i ogrevnog drveta za glavni grad, koji se tada počeo naglo razvijati. Središte ove šumske uprave bilo je u Srednjem i tu je izgrađena željeznička pruga na koju je godišnje padalo 20.000 m3 pilanskih trupaca i 12—15.000 m3 drvenog ugljena za visoke peći u Varešu. Prvi gospodarski programi za ove šume bili su vrlo primitivni. Oni su se sastojali samo iz jedne terenske karte u mjerilu 1 : 75.000, u koju su bile ucrtane pojedine godišnje sječine. Tek oko 1912. god. izvršena je procjena šuma na osnovu koje su izrađeni prvi gospodarski planovi. Poseban Dogon imala je šumska uprava u Teslicu (u kojoj je bio ing. Frôhlich upravitelj kroz niz godina). Tu je postojala destilerija drveta, koja je godišnje tražila 200.000 pr. m. ogrevnog drveta, zatim pilana sa 6 jarmača, kojoj je trebalo godišnje oko 50.000 m3 jelovih, borovih i nešto smrčevih trupaca. Tu je tada bilo oko 59.000 ha prašumskih sastojina, koje su postepeno prevođene u |