DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Većina vrsta eukalipta odlikuje se većom ili manjom plastičnošću, t. j . sposobnošću prilagođivanja klimatskim i edafskim prilikama, koje se razlikuju od onih u njihovoj domovini. Zahvaljujući upravo toj plastičnosti omogućeno je uspješno unošenje eukalipta u razne zemlje. Računa se da danas nasadi eukalipta, podignuti umjetnim pošumljavanjima, zauzimaju oko 700.000 ha (6). Najznačajnija pošumljavanja izvedena su u Spaniji (108.000 ha), Portugalu (60.000 ha), Kaliforniji, Braziliji (300.000 ha), Južnoafričkoj Uniji (170.000 ha) i sjeverozapadnoj Africi (25.000 ha). Pri razmatranju mogućnosti introdukcije eukalipta u naše krajeve moramo poći od tri osnovna faktora, od kojih ta mogućnost ovisi. To su temperature (minimalne), oborine (godišnja količina i raspored) i tlo. Najvažniji od tih faktora su svakako minimalne temperature, koje pojedina vrsta može izdržati ili pod kojima u domovini uspijeva. Za naše primorsko područje karakteristično je da se, doduše ne često i dugotrajno, temperature spuštaju relativno vrlo nisko u odnosu na srednje temperature, koje inače vladaju, što je posljedica hladnih vjetrova iz kontinentalnog zaleđa. Razlike između apsolutnih minimuma i srednjih mjesečnih minimuma temperatura su velike, mnogo veće nego u Australiji. Radi ilustracije donosimo grafički prikaz srednjih maksimalnih i srednjih minimalnih temperatura, te podatak o apsolutnim minimumima za stanice Hvar, Dubrovnik, Split i Crikvenicu, te Bendigo, Alexandra, Nimmitabel i Kosciusko* (slika 1). Vidimo da su pri istim ili približno istim apsolutnim minimumima za pojedine naše i australske stanice, srednje mjesečne minimalne temperature kod nas znatno više. Naročito to dolazi do izražaja kod stanica Kosciusko i Nimmitabel u Australskim Alpama, dakle tamo çdje rastu vrste koje nas najviše i interesiraju. To s druge strane znači, da se pri sličnim srednjim temperaturama (bilo srednjim mjesečnim ili srednjim mjesečnim minimalnim) u pojedinim našim i australskim prilikama, apsolutno minimalne temperature kod nas spuštaju znatno niže. Zbog ovih specifičnih temperaturnih prilika u našem jadranskom području, kod razmatranja mogućnosti unošenja eukalipta, treba poći od apsolutno minimalnih temperatura koje se kod nas pojavljuju, jer upravo o njima ovisi granica do koje možemo s pojedinom vrstom eukalipta ići. Bazirati se isključivo na srednje temperature bilo bi pogrešno. Donosimo ovdje podatke o najnižim temperaturama, koje su se pojavile 1947. g. u našem Primorju"" (tabela 1). Zima te godine bila je jedna od najoštrijih, koju kod nas ljudi pamte i najniže temperature koje su se tada pojavile predstavljaju za većinu stanica apsolutne minimume, koji su uopće zabilježeni. Na osnovu tih podataka izradili smo kartu izotermi (slika 2), koje ograničavaju područja u kojima su se temperature spuštale do —5° C, između —5 i —10° C i između —10 i —15° C. Karta ima samo orijentaciono značenje, budući je broj * Grafikon je izrađen za Split [razdoblje 1934—40, 1945—54] i Dubrovnik [razdoblje 1936—40, 1945—54] na osnovu podataka Pomorskog odjela Uprave hidrometeorološke službe u Splitu; za Hvar i Crikvenicu [razdoblje 1925—49] na temelju podataka iz literature pod 8; za australske stanice na temelju podataka iz lit. pod 5, 6, 7. Radi bolje usporedbe za australske stanice podaci su u grafikonu uneseni po rasporedu od jula do juna, što odgovara našem rasporedu od januara do decembra. * Podaci Pomorskog odjela Uprave hidrometeorološke službe u Splitu. |