DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 71     <-- 71 -->        PDF

ŠUMARIJA TRŠĆE - GORSKI KOTAR


\ raspisuje


I. PISMENO
JAVNO NADMETANJE
i za izgradnju šumske ceste Škurina—Bukova Gora od profila 0 + 00
do 42 + 78 sa predračunskom svotom od 24,000.000 dinara.
Nadmetanje će se održati 7. VII. 1956. god. u 11 sati u uredu Šumarije
u Trscu.
Propisno sastavljene ponude trebaju se predati komisiji najkasnije
do 11 sati na dan nadmetanja.
Uz ponudu treba priložiti:


1. Potvrdu o položenoj kauciji;
2. Potvrdu o registraciji;
3. Ovlaštenje ponuđača;
4. Popunjeni troškovnik.
Uvjeti nadmetanja i tehnička dokumentacija mogu se vidjeti svakog
dana u kancelariji Šumarije od 9—12 sati (broj 785-56 od 1. VI. 1956.)


SUMAKIJA TRŠĆE — GORSKI KOTAR


ŠUMARIJA SLUNJ


raspisuje


javno nadmetanje za izgradnju Šumske kamionske ceste


HUM—TOBOLIĆ u dužini od 1,253 km uz gredračunsku svotu


Din. 7,635.837


Nadmetanje vršit će se dne 30. VII. 1956. god. u 13 sati u uredovnici


Šumarije u Slunju.


Uvjeti i tehnička dokumentacija mogu se viditi svakoga radnog dana


u uredovnici Šumarije.


ŠUMARIJA SLUNJ




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 73     <-- 73 -->        PDF

ŠUMARIJA VELIKA


raspisuje


PRVO PISMENO
NADMETANJE


za dovršenje šumske ceste »Velika-Veličanka« koja se sastoji od:


1. Novogradnje od km 4,34 do km 6,02
2. dovršenja prekinutih radova u 1955. g. od km 3,5 do 4,34
3. valjanja od km 0,00 do km 3,5.
Predračunska svota za sve radove iznosi 15,000.000 Din.
Nadmetanje će se održati 9. VII. 1956. u 11 sati u uredu
Šumarije
Velika.
Propisno sastavljene i zapečaćene ponude treba predati
komisiji do 11 sati istog dana.
Uz ponudu treba priložiti:


1. potvrdu o položenoj kauciji od 5% kod filijale Narodne
banke u Slavonskoj Požegi, na žiro račun šumarije 572-T-247
ili garantno pismo Narodne banke
2. ispravu o ovlaštenju za izvođenje građevinskih radova
odnosno potvrdu o registraciji
3. ovlaštenje ponuđača za zastupanje i za potpis uvjeta
nadmetanja
4. popunjeni troškovnik.
Tehnička dokumentacija i pismeni uvjeti mogu se vidjeti
svakog radnog dana od 7—14 sati u uredu Šumarije Velika.
(Broj 1105-1-1956. od 13. VI. 1956.)


ŠUMARIJA VELIKA




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 74     <-- 74 -->        PDF

JAVNO NADMETANJE


Šumarija Kostanjevac u Krašiću, raspisuje prvo pismeno javno nad


metanje za dovršenje kamionske ceste Sočice—Blaževo brdo u dužini od


1,7 km s orijentacionom cijenom od 2,550.000.— din.


Nadmetanje će se održati 17. VIII. 1956. god. u 11 sati u uredu Šumarije


u Krašiću.


Propisno sastavljene i zapečaćene ponude imaju se predati komisiji


za nadmetanje do navedenog roka.


Tehnička dokumentacija i uslovi nadmetanja mogu se dobiti na uvid


kod Šumarije za vrijeme uredovnih sati.


Broj: 734/1956 od 17. VII. 1956. g.


ŠUMARIJA KOSTANJEVAC


ŠUMARIJA IVANIĆ KLOŠTAR


raspisuje


JAVNO NADMETANJE


ZA IZGRADNJU DONJEG STROJA ŠUMSKO KAMIONSKE CESTE
AUTOPUT (KOD SARAMPOVA) — PREDJEL ŽUTICA


u dužini od 2,65 km do toga rekonstrukcije 1,22 km, novogradnja 1,43 km,
uz približnu predračunsku svotu od


Din 4,000.000.—


Točni podaci i thn. dokmentacija stajati će od 20. VII. o. g. na uvid
u Projektnom birou šumarstva i drvne industrije.
Uvjeti nadmetanja mogu se vidjeti kod šumarije Ivanić Kloštar svaki
dan od 9—12 sati od 20. VII. 1956. g.
Ponudi treba priložiti:


1. Potvrdu o registraciji poduzeća.
2. Potvrdu N. banke o kreditnoj sposobnosti poduzeća.
3. Ovlaštenje za lice koje zastupa poduzeće.
Nadmetanje će se vršiti dne 12. VIII. 1956. g. u 10 sati prije podne u
uredu
šumarije.
ŠUMARIJA IVANIČ KLOŠTAR




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 72     <-- 72 -->        PDF

ŠUMARIJA DARUVAR


raspisuje


I. PISMENO NADMETANJE
za izgradnju šumske ceste MIOKOVICEVO—DUGA KOSA od profila


0 + 00,00 do profila 49 + 07,30 sa predračunskom svotom od Din 30,00.000.—
Rok završetka objekta je 30. IX. 1957.
Nadmetanje će se održati 12. VII. 1956. u 10 sati u uredu Šumarije


Daruvar..
4 Tehnička dokumentacija i uvjeti nadmetanja mogu se vidjeti svakog
radnog dana od 8—12 sati u uredu šumarije.


Nadmetanje će se provesti prema Pravilniku za izvođenje građevinskih
i građevinsko-zanatskih radova (Narodne novine br. 3-53.) (broj:
568-56 od 12. VI. 1956.)


ŠUMARIJA DARUVAR


ŠUMARIJA RAKOVICA


raspisuje


II. Javno nadmetanje u skraćenom roku
za izgradnju šumske ceste RAKOVICA-^STOZER


u dužini od 1,611 km.


Predračunska svota iznosi


9,000.000 Dinara.


Nadmetanje će se održati 7. VII. 1956. god. u 11 sati u prostorijama
Šumarije Rakovica.


Tehnička dokumentacija, uslovi nadmetanja i gradnje mogu se dobiti
u Šumariji Rakovica svakog radnog dana od 7—14 sati.


ŠUMARIJA RAKOVICA




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 70     <-- 70 -->        PDF

ŠUMARIJA PREZID - GORSKI KOTAR


raspisuje


I. JAVNO NADMETANJE
za izgradnju šumske ceste JAVOR—LISINA u dužini od 5,9 km


sa predračunskom svotom od 23,000.000.— din.


Nadmetanje će se održati dne 7. VII. 1956. u 12 sati u uredu Šumarije
Tršće u Tršću.
Propisno sastavljene ponude trebaju se predati komisiji najkasnije
do 12 sati na dan nadmetanja.
Uz ponudu treba priložiti:


1. Potvrdu o položenoj kauciji;
2. Potvrdu o registraciji;
3. Ovlaštenje ponuđača i
4. Popunjeni troškovnik.
Uvjeti nadmetanja i tehnička dokumentacija mogu se vidjeti u uredu
Šumarije Prezid svakog dana od 9—12 sati.


ŠUMARIJA PREZID


ŠUMARIJA TRŠĆE I PREZID
GORSKI KOTAR


raspisuje


PRVO JAVNO NADMETANJE


za izvedbu radova na reambulaciji šumskih međa i to:


Šumarija Tršće u dužini od 40 km,
Šumarija Prezid u dužini od 12 „


Nadmetanje će se održati za obe šumarije u uredu Šumarije Tršće,
na dan 2. VII. 1956. god. u 10 sati.
Pismene ponude primaju se do 10 sati na dan nadmetanja za svaku


šumariju posebno.
Pravo nadmetanje imaju ovlaštena poduzeća i geometri.
Uvjeti nadmetanja mogu se vidjeti svakog dana u uredu Šumarije


od 8—12 sati.


ŠUMARIJA TRŠĆE




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 69     <-- 69 -->        PDF

ŠUMARIJA ČAZMA


i
raspisuje


PRVO
PISMENO NADMETANJE


za izgradnju kamionske ceste (makadam) »SKRAJNJA RIJEKA«
dužine 2,5 km sa proračunskom svotom od 5,000.000 Din.
Nadmetanje će se obaviti 2. VII. 1956. u uredu Šumarije Čazma u


10 sati.
Uvjeti i tehnička dokumentacija mogu se vidjeti svakog dana od
10—12 sati na Projektnom birou Zagreb — Marulićev trg 18.


ŠUMARIJA ČAZMA


ŠUMARIJA JASENAK - KOTAR OGULIN


raspisuje


II. OFERTALNU LIGITACIJU
u skraćenom roku za izgradnju šumske ceste »Lisina—Tatalovic Stan«,


.


u dužini od 2.5 km.


Predračunska svota za gore pomenuti objekt je 15,000.000.— Dinara.
Licitacija će se održati na dan 20. VII. 1956. godine u 10 h. u prostorijama
šumarije. ´
Tehnička dokumentacija i uvjeti mogu se vidjeti svakog radnog dana
od 7—14 h. u prostorijama šumarije.
Pismene ponude zapečaćene u kuvertama neposredno ili putem pošte
predat će se ovoj šumariji do 10 h. gore navedenog roka.
ŠUMARIJA JASENAK




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 68     <-- 68 -->        PDF

ŠUMARIJA KAMENSKO


Kotar Slavonska Požega N00 Orljavac


traži


šumarskog inženjera


s položenim stručnim ispitom za mjesto upravitelja šumarije


šumarskog tehničara


s položenim stručnim ispitom
Plaća po Uredbi, a dopunska po pravilniku šumarije. Stan za
samca, kao i oženjenog osiguran — Nastup službe odmah.
Ponude slati na adresu:


Upravni odbor šumarije Kamensko, kotar Slavonska Požega


ŠUMARIJA BUZET U ISTRI


traži


ŠUMARSKOG INŽENJERA


Plaća: osnovna po uredbi, ostalo po pravilniku šumarije
Stan udoban, osiguran u novogradnji šumarije
Prednost imaju interesenti s praksom


ŠUMARSKI LIST — glasilo Šumarskog društva NR Hrvatske — Izdavač: Šumarsko društvo NH
Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg br, 11, telefon 36-473 —
Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava
Jugoslavije Din 600.-—, za nečlanove Din 840.—-, za studente Šumarstva i učenike srednjih šumarskih
i drvno-industrijsklh škola Din 200.—, za ustanove Din 1.200.—. Pojedini brojevi: za članove
studente šumarstva i učenike srednjih Šumarskih i drvno-industriJ3kih Škola Din 50.—, za nečlanove
Din 70.—, za ustanove Din 100.—. Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB
Zagreb 401-T-236, — Tieak: Grafički zavod Hrvateke, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 67     <-- 67 -->        PDF

zuje na vrlo delikatna biološko-uzgojna
svojstva jele i na načine neracionalnog
i racionalnog gospodarenja, zagovarajući
uzgoj isključivo u tipičnoj prebornoj
šumi, u ovim poglavljima:


I. Osnovi i preduvjeti uspješnog gospodarenja
u jelovim šumama: 1. prirodno
područje i uvjeti rasprostranjenja,
2. uzmicanje i proširivanje jele pod
utjecajem čovjeka, 3. posljedice nastale
zbog izmjene strukture sastojine, 4. načini
uzgoja u prošlosti, 5. praoblici jelovih
šuma, 6. oblici (struktura drvne zalihe)
gospodarskih šuma za proizvodnju
velikog prihoda, 7. način gospodarenja
i osiguranje protiv krize;
II. Iz prakse prirodnijeg načina gospodarenja:
1. potrajnost i kontrola prihoda,
2, pretvorba šuma u prirodniji sastav:
prirodna šuma, preborni oblici,
konverzije jednodobnih šuma, jednoslojne
sastojine u prirodnom području jele,
heliofiti u jelovoj šumi, jela izvan njenog
prirodnog područja rasprostranjen
ja;
III. Šumarska politika i organizacija;
IV.
Pogled unatrag i unaprijed.
Osnovna misao, koja prolazi kroz sve
radove autora i čitavu ovu knjigu, jest:
jela se može dobro održati i davati visoke
prihode samo u mješovitoj tipičnoj
prebornoj šumi. Tako se najbolje stvaraju
preduvjeti za dobar tok podmlađivanja,
za biološku stabilnost i za jaku
produktivnost. Autor navodi vrlo veliki
broj primjera iz raznih (i naših) krajeva,
kako jela kod obzirnog gospodarenja
i malih intenziteta sječe kontinuirano
daje dobre prihode i kako kod jakih
sječa (oplodnih i oplodnog karaktera)
prirodno podmlađivanje ove vrste polagano
ili nikako ne napreduje, pojavljuje
se problem nadiranja bukve, često se
pojavljuju jake zaraze, snizuje se i
omjer i prihod jele, više je u mladosti
napada divljač.


Za naše okolnosti najvažniji su navodi
autora o posljedicama izmjene
strukture sastojina. Pod jakim utjecajem
čovjeka, t. j . kod jakih i naglih sječa,
mijenja se sastojinska klima, a s promjenama
sklopa odn. klime nastaju temeljite
promjene u sastojini: jači vjetar
odnosi mnogo CO« iz nadzemnog dijela,
veći su ekstremi temperature, mijenja
se položaj iglica prema svijetlu i tako
ometa djelovanje asimilacijskih procesa,
manja je vlaga zraka iznad tla; zbog
svega toga je ugrožen proces klijanja, a
ponik i pomladak ne mogu se dobro razvijati.
Stvaranje čistih sastojina i nedovoljni
obziri na bitne životne uvjete


uzrok su pojavama ugibanja jele (»Tannensterben
«) na velikim površinama. Fiziološko
sušenje, potkornjaci i uši većinom
su sekundarni uzročnici tih pojava,
a primarni su jako i naglo otvaranje
sklopa, kako se to i kod nas u posljednjih
nekoliko godina sve češće i dokumentirano
iznosi. Najbolja je zaštita
protiv svih tih nevolja uredno preborno-
gospodarenje; na taj način postizava
se i najveći prihod na jeli (Klepac 195355).
U prebornoj šumi razvija se zaraza,
prema navodima pisca knjige, ako se
sklop krošanja naglo otvori i nema obilnog
podstojnog drveća. Općenito, jela je
jedna od najosjetljivijih glavnih vsrta
drveća ne samo u mladosti nego često
i u starosti. Ona ne podnosi šablonsko


gospodarenje, jednolikost ni jake zahvate.
U dobro uzgojenim prebornim
šumama ne postoji problem održavanja
jele.


Da se može pratiti . razvitak jelovih
sastojina, reakcija na gospodarske zahvate,
dinamika pokreta drvne zalihe i
prirasta, potrebno je da se uvede kontrolna
metoda, dobra evidencija, knjigovodstvo
i statistika. Kontrolni postupak
naročito je važan kod pretvorbe jednoličnih
šuma u preborne.


Općenito čitav taj rad Danneckera


o jeli s jedne je strane oštra optužba na
utjecaje stare njemačke škole a s druge
strane obrana principa prirodnijeg načina
gospodarenja — stav, koji je našem
šumarstvu iz dobrih i loših iskustva
dovoljno poznat, ali se zbog utjecaja
vanjskih okolnosti nije mogao dosljedno
primijenjivati u praksi.
Osnovno je za nas ovo: za dobar uzgoj
jele potreban je tamniji vertikalan
do stepeničast sklop krošanja, t. j . čitav
vertikalan prostor sastojinske atmosfere
treba biti što bolje ispunjen asimilacijskim
organima drveća; sklop se ne smije
jako i naglo otvarati, održavati šumski
red kod obaran ja i izvlačenja drveta,
t. j . treba da postoji ili da se odgoji
dobar kadar profesionalnih šumskih
radnika; održavanje pravilne šum. higijene;
više pažnje pokloniti procesu prirodnog
podmlađivanja i njezi mladog
naraštaja jele; uvesti jednostavniju kontrolnu
metodu (napose s obzirom na visinu
taksacijske granice) za utvrđivanje
kretanje strukture, smjese, drvne zalihe
i prirasta; stroga evidencija i statistika
iskorišćenog drvnog materijala; potpuna
i radikalna zabrana šumske paše.


J. Šafar


ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 66     <-- 66 -->        PDF

umjetno pidignute sastojine. Zbog toga,
ukoliko se želi u budućnosti proizvoditi
i kvalitetne sortimente drveta, moramo
pomišljati i na metode prirodnog pošumljavanja
koje odgovaraju prirodnim
procesima.


Za naše bosanske prilike možda je od
osobitog značaja i ono, što Frohlich
piše o hrastovim šumama sredogorja u
kojima se naši stručnjaci — orijentisani
na planinske bukove, jelove i smrčeve
šume, nisu još dvoljno snašli ili ih neopravdano
zanemaruju. Jednako tako
vrijedno je pažnje i iskustvo o rasadnicima
i metodama pošumljavanja koje
Frohlic h prenosi u ovom poglavlju,
ali bi nas detaljno izlaganje svega toga
što je tamo navedeno odvelo suviše daleko.


Poglavlje koje govori o procjeni i uređenju
prašuma vrlo je opširno i na njega
ćemo se možda osvrnuti kojom drugom
prilikom. Tu su izložene metode sastojinske
procjene putem pokusnih ploha,
te se govori i o programima uređenja
prašuma sa svrhom njihovog pretvaranja
u privredne šume. Značajan je zaključak
da» jugoistočna evropska prašuma
prilično zaostaje u pogledu korisne
drvne mase iza privredne šume Srednje
Evrope«. Godišnji prirast u prašumama
se približno izjednačava sa godišnjim
»otpadom« i u takvim prilikama nije lako
odrediti godišnji obujam sječe i iskorištavanja.
Isto tako ni trajanje razdoblja
prirodnog podmlađivanja nije uvijek i
na svakom mjestu isdnako. Prema tome
pred »taksatorom« koji »uređuje« jednu
prašumsku jedinicu stoje dva prednja
zadatka od kojih je prvi čisto tehničke
prirode, dok je drugi moguće riješiti samo
na osnovu dugogodišnjeg iskustva i
prakse.


Iz iskustva u jugoistočno-evropskim
prašumama proizlazi poglavlje u kojem
Frohlic h govori o prednostima i manama
čistih i mješovitih sastojina. Na
prvom miestu on pobija tvrdnju pojedinih
stručnjaka, koji su mišljenja da su
čiste sastojine u suprotnosti sa prirodom
i da one imaju negativni odraz na tlo
i produktivnost sastojina, navodeći za
to niz primjera prostranih čistih smrčevih
i čistih bukovih sastojina na padinama
Istočnih Karpata i čistih jelovih
sastojina u Anadoliji. Međutim, ipak
pretežan tip prašumskih sastojina u Jugoistočnoj
Evropi su one bukovo-jelove
sa primiješanom smrčom i drugim vrstama
(javor-jasen-brijest). Jela je »idealna
vrsta smjese« za bukvu, a ne smrča,
a to odgovara i savremenim rezultatima


fitocenoloških istraživanja. Za čiste sastojine
četinjara (smjesa jele i bukve)
smatra, da pokazuju veću drvnu masu
nego mješovite. Tako na pr. nekadašnja
prašuma jele i smrče na Jahorini planini
kod Sarajeva prilikom izmjere pokazala
je da sadrži 1140 m3 po hektaru, a to je
najveća drvna masa koju je autor za
cijele svoje prakse našao u jednoj šumi.


Završni stavovi u ovoj knjizi o jugoistočnoevropskim
prašumama govore o
čestim sastojinskim tipovima, koji nisu
u suprotnosti sa prirodnim razvojem
niti imaju za posljedicu slabljenje tla,
kao što je to slučaj sa umjetnim podignutim
kulturama izvan optimalnog područja
odnosnih vrsta.


Posljednja dva poglavlja govore o prašumama
u Anadoliji i o tropskim prašumama
Abesinije.


U knjizi Frohlic h izlaže napred
nabrojene probleme na jedan vrlo zanimljiv
način, te se tekst čita sa lakoćom.
Knjiga obiluje vrlo dobrim i dobro
reprodukovanim fotografijama, među
kojima su mnoge i sa područja Bosne.
Na kraju su priloženi numerički rezultati
izmjere pojedinih prašumskih probnih
ploha, a među ovima i četiri iz
Bosne.


P. Fukarek
DANNECKER K.: AUS ĐER HOHEN


SCHULE DES WEISTANNENWALDES


Frankfurt a/M 1955., Str. 206.


Dannecker je 35 godina radio u području
šuma jele, napose u prebornim
šumama. Iz tog područja šumarske djelatnosti
objavio je neobično veliki broj
radova, ustrajno se boreći za pravilno
gospodarenje u jelovim šumama. Ova
svoja nastojanja proširio je i u društvene
krugove, naročito nakon II. svjetskog
rata, kad se u Njemačkoj (i u Austriji)
razvio jak pokret za prirodniji način
gospodarenja. Sva nastojanja skoncentrirao
je još g. 1940. u rukopisu pod
naslovom: Iz visoke škole jelovih
šuma. Rat je uništio složeni tekst
i sada se u javnosti pojavila opsežna
knjiga o jeli. Knjiga je bogato opremljena,
ima veliki broj tabela, crteža i fotosnimaka.
Djelo je u knjižnici Šumarskog
društva NRH.


Svojim uobičajenim, vrlo opsežnim
načinom i s mnogo dodanih detalja na
aemelju vlastitih iskustava i obilno citirane
literature pisac prvenstveno uka




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Istočnim Karpatima istražio preko stotinu
prašumskih modelnih stabala smrče
i jele u mješovitim sastojinama sa bukvom.
Tu su ove dvije vrste u prosjeku
imale u 115 godini oko 22 m visine, a u
350-toj 43 m i 110 do 120 cm u prsnom
promjeru, odnosno od 16,2 m3 u prosjeku.
Rast u visinu bio je primjetan sve do
250 godina, kasnije je slabio, a prestao
tek oko 350-te godine. Rijetko je koje
stablo jele uzraslo do 55 ili do 58 m visine,
a tada je moglo imati masu i do
40 m3. Smrča je dostizala i 62 m visine,
ali mase su još uvijek bile manje nego
kod jele. Prosječan broj stabala po 1 ha
površine u prašumi iznosio je 250, a
drvna masa oko 500 m3 — dakle mnogo
manie nego što to pokazuju mjerenja u
nekim odjelima naše prašume Peručice.


Prve sječe u prašumama mješovitog
sastava u Karpatima vršene su sa vrlo
malim intenzitetom. Birana su samo najvrednija
stabla četinara. U sastojini su
ostala sva stabla sa bilo kakvom greškom.
Ove sječe su također favorizirale
bukvu, tako da je njenzin raniji omjer


o prosjeku sa 0,3 najčešće narastao na
0,5. U smrčevim prašumama nižih predjela
vršene su i gole sječe. Na njima se
smrča vrlo dobro podmlađivala sa preostalih
sjemenjaka ili iz naleta sjemenja
sa rubnih stabala. Planinske smrčeve
prašume sječene su prebornim putem,
ali najčešće loše vođenim sječima, koje
su imale za posljedicu vjetroizvale i zakorovl
javan je površina, te zbog toga i
izostajanje prirodnog podmlatka.
Za ocjenu naših prilika u šumarstvu,
u vrijeme kada je eksploatacija šuma
zauzela veliki zamah, vrlo su karakteristična
poglavlja koja govore o takozvanim
»prebornim šumama« u blizini naselja
u kojima je još korištena i paša.
Te su šume vremenom devastirane do
te mjere, da su se iz njih u Bosni stvorile
one prostrane šikare, koje još i danas
predstavljaju krupan problem šumarstva.


Također se ovdje ističu loše posljedice
koje su imale preborne sječe u bosanskim
»čistim ili gotovo čistim sastojinama
četinjača«, gdje je vađeno 40 do 50 °/o
drvne mase i kroz to dolazilo do prejakih
progala proširenih vjetrolomima i
vjetroizvalama. Posljedice su bile — zakorovljavanje
površina umjesto očekivanog
prirodnog podmlatka.


Vrlo je zanimljiva uporedba prašume
sa prebornom šumom, gdje F r . h 1 i c h
izlaže mišljenje kompetentnih stručnjaka


o tom pitanju i smatra, da između jedne
i druge postoji osnovna razlika u strukturi
debljinskih, odnosno dobnih razreda,
a posebno u rasporedu i izgledu podmlatka.
Ovdje se ne možemo upuštati
u detaljna izlaganja ovih poglavlja, pa
upućujemo zainteresovane na samu
knjigu.


Poglavlja koja govore o sječi, »lagerovanju
« i transportu drveta vrlo su
opširna i dokumentovana brojnim podacima
sa područja Bosne. Tu je razmotreno
pitanje svake pojedine vrste šumskih
transportnih naprava, a poglavlja


o tome ilustrovana su brojnim fotografijama.
U poglavlju o »neprijateljima šume i
greškama drveta« u prašumama, govori
se o štetama od insekata i biljnih bolesti
koje se javljaju tek onda kad čovjek
započne sa sječom i drugim zahvatima
u prašumi. U pravilu, u prašumskoj biocenozi
žive insekti i gljive u odnosu
spram biljaka bez da se mogu smatrati
štetnim. Oni su u pravilu »higijeničari«
šume, a u većoj se mjeri javljaju samo
kada nastupe i veće vjetroizvale ili odumiranje
starih stabala. Čovjek mijenja
odnose u prašumi i s time izaziva često
katastrofalne gradacije insekata, koji tek
u ovakvim prilikama postaju štetnici Tu
se govori, među ostalim, i o »iveraniu«


— (»tapiranju«) prašumskih stabala radi
ispitivanja cjepljivosti, kao i odrugim
štetama, odnosno greškama drveta koje
nastaju kao posljedica raznih »organskih
ili anorganskih izvora«.
Vrijedno će biti da se malo dulje zadržimo
i na poglavlju knjige koje govori


o »prirodnom i umjetnom podmlađivanju
jugoistočno-evronskih prirodnih šuma«.
Ovdje je izložen vrlo detaljno, značaj
sjemenih stabala koja moraju biti odabrana
među zdravim i dominiraj ućim
individuama. Kod sjemenjaka redovno
starost ne igra toliku ulogu, koliko njihovo
zdravstveno stanje i formiranje
krošnje. Prirodno podmlađivanje nije
jednostavan proces u šumi, pa ga zbog
toga treba razmatrati u svim svojim vidovima.
Frohlich ovdje govori o
ponašanju pojedinih vrsta šumskog drveća
i među ostalim ističe, da umjerena
paša goveda i ovaca pospješuje prirodno
podmlađivanje i za to navodi niz primjera.
Isto tako i divlje svinje igraju
značajnu ulogu kod prirodnog podmlađivanja
šuma. Obratno od toga, veliki
broj visoke divljači nemoguće je povezati
sa uspjehom prirodnog ili umjetnog
podmlađivanja.
Zanimljivo je izlaganje o kvalitetnom
drvetu smrče, o tzv. rezonantnom drvetu
kojeg mogu dati samo prašume, a nikako




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 64     <-- 64 -->        PDF

tima). U mješovitim sastojinama sa jelom
i bukvom ona zaostaje za ovim
dvjema vrstama, a u mnogim predjelima
preborna sječa joj je smanjila još i
onaj, ionako mali udio u sastojinama.
Pogoršavanje tla u čistim smrčevim stastojinama
dešava se jedino izvan optimalnog
područja njenog razvitka. Prema
tome izlazi, da smrči ne odgovaraju mješovite
sastojine niti preborno gospodarenje,
nego čiste sastojine i gole sječe.
To je praksa u Sedmogradskoj potvrdila,
ali za Dinarske planine ne vrijede isti
uslovi, pa prema tome ni iste šumsko
gospodarske metode.


Frohlich govori još i o hrastovima,
koji su u prošlosti Bosne imali
mnogo veće značenje nego danas, pošto
su potisnuti poljoprivredom. Kitnjak,
koji dopire u Bosni još i do 1100 m nadmorske
visine, nekad se mnogo sjekao
za dužice i te sječe su dale šumama neki
naročiti preborni oblik. Prirodni podmladak
u hrastovim sastojinama bio je
zadovoljavajući, jedino na mršavom tlu
serpentina teško se razvijao uslije gustog
saga crnjuše (Erica carnea). Tamo gdje
su hrastove šume sječene golom sječom,
a to se događalo tamo gdje je prodrla
željeznica, one se više nisu mogle obnoviti
u cijelosti, pa su na njihova mjesta
prodrle sastojine graba ili bukve.


Prema mišljenju Frohlich a, a na
osnovu iskustva u Sedmogradskoj, biološkim
osobinama hrasta kitnjaka nije
odgovarala metoda uzgoja u tzv. »oplodnim
sječama«, jer to nisu bile pravilno
vođene oplodne sječe, nego se hrast sjekao
svake godine, pa i one, kad nije
rodio žirom. Sablonskim propisivanjem
»naknadnog sijeka« nakon 5 godina došlo
je redovno do izostajanja prirodnog
podmlađivanja i čitava se stvar kompromitovala.
Samo tamo gdje je žir sijan
ili hrast sađen u većim skupinama,
imamo još i danas hrastove u bukovim
i grabovim sastojinama, koje su prodrle
u nekadašnje hrastovo područje. Kao
mjeru koja bi riješila ovaj problem,
predlaže povećavanje razdoblja podmlađivanja
na 10 godina i povećavanje
broja sjekova 2 nâ 3, premda se ni time
ne će riješiti pitanje u svakom konkretnom
slučaju. Frohlic h je mišljenja,
da treba ići za uzgojem čistih hrastovih
sastojina, te navodi primjere iz
područja između Save i Drave, gdje su
bukove šume (sječene u jeseni i zimi)
prevođene (sjetvom hrasta u proljeće i
daljnjom njegom) u hrastove satojine.


Na kraju, ovdje je vrijedno podvući i
napomenu, prema kojoj je zadatak šu


mara u jugoistočnoj Evropi da sačuvaju
sadašnje i da vrate na svoja stara mjesta
nekadašnje hrastove sastojine.


I borovima Frohlic h posvećuje odgovarajuću
pažnju. Sto se tiče crnog
bora, on ima svoje pravo područje na
južnim i jugozapadnim padinama sredogorja.
Tu, na plitkim kamenitim terenima
vjerovatno postoji i posebna stanišna
rasa sa ravnim deblom, zaravnjenom
krošnjom, težim sjemenom i većim
sadržajem smole u drvetu. Interesantna
je konstatacija, da se crnom boru na boljem
tlu pridružuje bijeli bor kao vrsta
boljih staništa. Osim toga, kod bijelog
bora postoje i staništa rase sa boljeg .
slabijeg tla.


Ovdje je Frohlich dodirnuo i pitanje
prirodnog podmlađivanja borova u
prašumama, aktuelni problem naše današnje
prakse. Ono se tu odvija u skupinama
ili grupama, na mjestima gdje
se sruši po koje staro stablo, ali tu se
radi o prašumama, a ne o šumama —
pašnjacima kakvih imamo danas.


Bosanski bijeli bor je izrazita vrsta
svijetla, a ne vrsta »polusjene«, kao što
se smatra onaj iz Istočne Pruske.


Ovdje treba spomenuti i izlaganja
Frohlich a o pretvaranju kultura crnog
bora na našem kršu u mješovite
sastojine. Bor je kod pošumljavanja krša
uzet samo kao pionirska vrsta koja je
trebala u toku 3 do 4 decenija pripremiti
tlo za bukvu i druge vrste. To je
međutim spriječio Prvi svjetski rat i
druge okolnosti, pa je sada »dužnost
jugoslavenskih šumarskih stručnjaka
sprovesti na svrsishodan način, pretvaranje
ovih borovih šuma na kršu u mješovite
sastojine jele i bukve koje, odgovaraju
staništu«. Iako se ne radi uvijek
i isključivo o pretvaranju borovih kultura
u sastojine jele i bukve, nego više u
druge sastojineske tipove kraških lišćara
i ovaj posao bit će prilično težak jugoslavenskim
šumarskim stručnjacima, jer
je od nekadašnjih kultura crnog bora
na kršu (a i izvan njega), poslije ovog
Drugog rata preostalo neznatno malo


površina.


Mi smo se zadržali nešto više na izlaganju
ovih poglavlja u kojima Froh lic
h govori o pojedinim vrstama drveća
jugoistočno-evropskih šuma i prašuma,
a to smo učinili i zbog toga, što
su ta izlaganja vrijedna da se o njima
povede računa kod naših programa za
buduću obnovu šuma.


U nastavku izloženi su rezultati istraživanja
uzrasta i starosti pojedinih stabala
u prašumama. Frohlich je u




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 63     <-- 63 -->        PDF

uređene šume sa prebornom sječom,
koja je bila propisana za takve slučajeve.
Međutim, nas će ovdje naročito zahimati
pojam prašume. Po mišljenju
Frohlicha prašumom se može smatrati
takva šuma, koja je sastavljena iz
drveća svih debljinskih, odnosno dobnih
razreda, koja je nastala prirodnim putem
bez ikakve pomoći čovjeka, a niti je
ikada sistematski tretirana prema pravilima
šumskog gospodarenja. U njoj
ostaju sva izvaljenja, od snijega slomljena
i inače uginula stabla i »trunu
neiskorištena na tlu«. Izvjesni sitni zahvati
pastira ili lovaca u takvim šumama
nisu mogli bitno izmijeniti njihov
sastav, niti međusobne odnose drveća i
staništa pa se oni »bez daljeg mogu
smatrati kao prirodni faktor«.


U knjizi o prašumama Frohlich
govori i o svakoj vrsti drveća napose, a
posebno ističe one, koje su značajne za
jugoistočnu Evropu. Na prvom mjestu
je tu jela. Frohlich smatra, da se u
gospodarenju sa bosanskim šumama vrlo
malo pažnje posvećivalo jeli. Glavno težište
bilo je na tome, da se ono što su
šume zadržavale što prije iskoristi, dok
su prirodni uslovi uzgoja šuma ostali u
pozadini. Zbog ekstenzivnog gospodarenja
i kraj »ove nešto robustne prakse u
šumskom gospodarenju« nije ni čudo, što
je jela znatno izgubila na svom arealu.
»Izmicanje« jele u Južnoj Evropi treba
dovesti u vezu sa ovim gospodarskim
momentima, a ono »izumiranje jele«,
koje je toliko puta bilo predmet rasprave
u stručnoj štampi, u južnoevropskom
arealu jele uopće ne postoji.
Frohlich nadalje tvrdi da se prirodno
podmlađivanje jele može sa uspjehom
sprovoditi samo u njenim mješovitim
sastojinama sa bukvom. Ukoliko su
ove sastojine na trijadičkom krečnjaku,
to se moraju izbjegavati gole sječe, zbog
opasnosti stvaranja krša. Prema tome,
nemoguće je u Dinarskim Alpama sprovoditi
izmjenu jelovo-bukovih sastojina
sa čistim sastojinama smrče, kao što je
to činjeno u istočnim Karpatima.


Da bi se pristupilo pravilnom gospodarenju
sa jelom u mješovitim šumama
mora se prethodno otvarati šuma trajnim
transportnim napravama. One će
omogućiti i sječe manjih obima i njihov
bolji raspored na većoj površini.


Mnogo je pisano o poteškoćama obnove
i podmlađivanja jele, a da se nije
moglo doći do jedinstvenog zaključka.
Sve studije o jeli iz Srednje Evrope ne
mogu naći primjenu ili imaju samo podređeno
značenje za šume Jugoistočne


Evrope. Ovdje Frohlic h podvlači da
su »dva glavna smrtna neprijatelja«,
koja onemogućava prirodno podmlađivanje,
a to su: gola sječa na velikim površinama
i paša koza u šumama. Za
obnovu jele prašuma je nabolja škola.
Ona pokazuje da se jelin podmladak nalazi
na progalama i tu se on najbolje
razvija grupimično.


Iako značajnija, bukva je u prašumama
stavljena na drugo mjesto. Froh lic
h joj posvećuje mnogo prostora opisujući
njene šumsko-uzgojne osobine, a
posebno govori o pokusnim plohama
na kojima su mjereni taksacioni elementi
bukovih prašuma. Za crveno srce bukve
smatra, da ne mora uvijek nastati infekcijom
kroz odlomljenu granu, nego da je
to općenita »pojava starosti« kod bukve.


Ostale vrste drveća kao što su gorski
javor, bijeli jasen, gorski brijest i tisa
zastupljene su prašumama u manjem
omjeru, pa se i o njima nema mnogo što
kazati. Za bijeli jasen ističe Frohlich ,
da u Bosni (na grebenima i vlažnim dolinama
uz potoke) nije rijetko da se
nađe i po koje njegovo stablo sa 6 do
8 m dugim čistim deblom od 70 do 150
cm debljine. Naravno, to je bilo nekad


— ranije! Jasen treba podmlađivati u
gustim grupama, jer samo ako u mladosti
raste u gustom sklo.pu dat će kasnije
deblo koje se može dobro iskoristiti.
Kao treća važna vrsta drveća prašuma
dolazi smrča. To je drvo sjevera i javlja
se na Dinarskim planinama, ne samo u
čistim, nego i u mješovitim sastojinama
bukve i jele. Tu je i mjesto njenog najboljeg
uspijevanja u južnoevropskom
prostoru. Rasprostranjen je smrče nije
ovisno od karaktera podloge. Za nju je
važnije pitanje količine oborina, pa se
nalazi samo tamo gdje se godišnje količine
oborina kreću između 1000 i 1500
mm. U smrče vim sastojinama nisko bilje
često sprečava prirodno podmlađivanje.
Na Karpatima, gdje su čiste smrčeve
sastojine obična pojava, podmlađivanja
se najčešće vrši tako, da na mjestima
gdje se nalaze stara i bolesna stabla jak
vjetar poruši cijelu skupinu, pa se onda
na progalini stvara opet čist, gust podmladak
smrče. Tu je dakle vjetar glavni
faktor izmjene generacija i često razlog
jednodobnim prašumskim skupinama.
Unutar sklopa smrča se dobro podmlađuje
na trulim kladama i panjevima.


Prema izlaganjima Frohlicha, smrča
je vrsta, koja je u izvjesnoj mjeri
svijetloljubiva, jer se podmlađuje vrlo
dobro i na golim sječinama (u Karpa




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Frôhlich ing. Julias: ISKUSTVO SA
PRAŠUMAMA


(Urwaldpraxis, 40 jâhrige Erfahrungen
und Lehren)


Izdanje: Neumann Verlag, Radebeul u.
Berlin 1954 str. 200


Ing. J. F r 6 h 1 i c h je stari šumarski
stručnjak, koji je svoju praksu počeo
kao vježbenik u šumama Bosne i Hercegovine
tamo negdje na početku ovog
vijeka, kada su tu stvarno još bile pretežno
prašumske sastojine kakvih više
nije bilo u ostaloj Evropi. J. Frôhlich
je proveo dugi niz godina kao šumski
upravitelj u Bosni, a kasnije u Sedmogradskoj,
gdje ie također radio uglavnom
na eksploataciji tamošnjih karpatskih
prašuma. Prema tome, kao rijetko ko,
ovaj šumarski stručnjak kroz 40 godišnju
svoju ličnu praksu stekao je yeliko
iskustvo na pretvaranju prašumskih sastojina
u gospodarske visoke šume pre-
borne ili oplodne sječe. Njegova knjiga,
koja predstavlja rezime svog tog stečenog
iskustva, svakako mora biti za nas
od velikog interesa. O temi sličnog naslova
(»Aus der Urwaldpraxis, Erfahrungen
und Beobachtungen aus den Urwâldern
Bosnien und Siebenburgen«) pisao
je već 1922. u tri nastavka u Wiener
AUgemeine Forst-und Jagd-Zeitung (Nr.
40, 41, 42), ali ie tu dao tek nacrt onoga
što je razradio u knjizi koja leži pred
nama.


Knjiga sadrži kraći predgovor i uvod,
te 12 opširnih poglavlja i nekoliko tabelarnih
pregleda, pokusnih ploha postavljenih
u prašumama.


Poglavlja u knjizi nose slijedeće naslove:


1. Šta podrazumijevamo pod prašumom?
2.
Glavne vrste drveća južnoevropskih
prašuma,
3.
Starost i prirast pojedinih stabala
u prašumi,
4.
Dosadašnji zahvati u prašumske
sastojine i njihove posljedice,
5. Prašuma i preborna šuma,
6. Transport
drveta u raznim vremenskim
razdobljima,
7.
Neprijatelji šume i greške drveta
u prašumi,
8. Prirodno
i umjetno podmlađivanje
u jugoistočno-evropskim prirodnim
šumama,
9. Procjena i uređenje u prašumi,
10. Mješovita šuma i čista sastojina,
11.
Iz prašuma Sjeverozapadne Anadolije
(Mala Azija),
12.
Iz prašuma Abesinije (Istočna
Afrika).
Deset poglavlja u knjizi posvećeno je
bosanskim i karpatskim prašumama, dok
su posljednja dva, samo kraći prikazi
prašuma, koje je autor kao stručni ekspert
proučavao sa eksploatacionog stanovišta.


Mi ćemo iz ove opsežne knjige prikazati
neka poglavlja, koja imaju posebnog
interesa za naše šumarstvo. To činimo
tim više i zbog toga, što se u knjizi nalaze
materijali koji su neophodni za izučavanje
historijata šumarstva Bosne i
Hercegovine u jednom razdoblju kada
su se šume prvi put podvrgle nekom
određeniiem stručnom tretmanu.


Za vrijeme prvih godina austrougarske
okupacije Bosne i Hercegovine bilo
je pod upravom nekadašnjeg »Forstdepartement
«-a Zemaljske vlade preko


2.000.000 hektara šuma od kojih je preko
polovine bilo još prašumskog karaktera.
Slabe saobraćajne veze i, kako autor
knjige ističe, nesposobnost planinskih
vodenih tokova za transport drveta, bili
su glavni razlog zbog kojeg je u Bosni
bilo toliko nedirnutih šuma. Kada je
autor došao u Bosnu, upravljanje i administracija
državnog šumskog posjeda bila
je već razgranjena na desetinu šumskih
uprava. Prva šumska uprava u Bosni
— sarajevska — bila je već izgradila
oko 20 km šumske ceste do Ozren Planine.
To je ujedno bila i prva šumska
cesta izrađena u režiji i njome je godišnje
izvoženo 2—3000 m3 trupaca i ogrevnog
drveta za glavni grad, koji se tada
počeo naglo razvijati. Središte ove šumske
uprave bilo je u Srednjem i tu je
izgrađena željeznička pruga na koju je
godišnje padalo 20.000 m3 pilanskih trupaca
i 12—15.000 m3 drvenog ugljena za
visoke peći u Varešu.
Prvi gospodarski programi za ove šume
bili su vrlo primitivni. Oni su se sastojali
samo iz jedne terenske karte u
mjerilu 1 : 75.000, u koju su bile ucrtane
pojedine godišnje sječine. Tek oko 1912.
god. izvršena je procjena šuma na osnovu
koje su izrađeni prvi gospodarski planovi.


Poseban Dogon imala je šumska uprava
u Teslicu (u kojoj je bio ing. Frôhlich
upravitelj kroz niz godina). Tu je postojala
destilerija drveta, koja je godišnje
tražila 200.000 pr. m. ogrevnog drveta,
zatim pilana sa 6 jarmača, kojoj je trebalo
godišnje oko 50.000 m3 jelovih, borovih
i nešto smrčevih trupaca. Tu je
tada bilo oko 59.000 ha prašumskih sastojina,
koje su postepeno prevođene u




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 61     <-- 61 -->        PDF

3. Poraditi na uvođenju šumskih dječjih dana na terenu uz demonstracije
u NR Hrvatskoj.
IV.
1. Odnos šumarskih stručnjaka sa narodnim vlastima i društvenim organizacijama
na terenu u vezi podizanja socijalističke svijesti.
V. PROPISI I NADZOR
1. Uspostaviti što tješnju vezu i saradnju sa Sekretarijatom za šumarstvo i
drugim ustanovama i organizacijama pri donošenju propisa za šumarsku službu
i praksu..
2. Poraditi u zajednici sa nadležnim organima i ustanovama za pojačanje
nadzora nad izvršenjem stručnih radova na terenu.
STRANA STRUČNA LITERATURA


STRANI ČASOPISI


u knjižnici Šumarskog Društva Hrvatske.


Na engleskom jeziku:


Forestry — London (polugodišnjak
Društva šumara Velike Britanije). Izlazi
na 80 stranica. Godišnja pretplata 15
šilinga.


Timber of Canada — Toronto Ontario.
Mjesečnik na 64—100 stranica. Godišnja
pretplata 3 dolara.


Michigan Conseration — Lansing, Michigan.
Dvomjesečnik na 32 stranice;
godišnja pretplata 50 centi.


Na ruskom jeziku:
Ljesnoje hazjastvo — Moskva. Izdaje
ministarstvo poljoprivrede SSSR. Mjesečnik
na 96 stranica; pojedinačni broj
3,50 rublja.
Ljesnaja promišljenost — Moskva.
Mjesečnik sa 32 stranice; pojedinačni
broj 5 rubalja.


Na francuskom jeziku:
Revne Forestiere Française — Nancy.


Mjesečnik sa 64—88 stranica. Godišnja
pretplata 1300 fr.


Bulletin de L´institut Agronomique et
des Stations des Recherches de Gembloux


— Bruxelles. Četvrtgodišnjak na 100—
120 stranica; godišnja pretplata 175 fr.
Foret de France et Action Forestiere.


— Paris. Izlazi mjesečno na 24 stranice;
godišnja pretplata 500 fr.
La Foret Française — Paris. Mjesečnik;
velik novinski format na 6 stranica; godišnja
pretplata 1.000 fr.


Foret Conservation — Quebec. Mjesečnik
sa 26 stranica; godišnja pretplata
3 dolara.


Bois et Résineux — Bordeaux. Izlazi
10, 20 i 30 u mjesecu kao novine; godišnja
pretplatal 1.100 fr.


Na njemačkom jeziku:


Osterreichische Vierteljahresschrift fur
Forstwesen — Wien. Izdaje austrijsko
šumarsko Društvo četvrtgodišnje (februar,
maj, august i novembar). Godišnja
pretplata 44 šilinga. Ima 68 stranica.


Allgemeine Forstzeitnug — Wien. Izlazi
na 40 stranica. Mjesečnik; četvrtgodišnja
pretplata 19,65 šilinga.


Schweifierische Zeitschrift fur Forstwesen
— Zurich. Izlazi na 80 stranica;
mjesečnik; godišnja pretplata 14 fr.


Na talijanskom jeziku:


Monti e Boschi — Firenze, Milano.
Mjesečnik na 48 stranica; godišnja pretplata
3.00O lira.


Annali — Accademia Italiana di Scienze
Forestali — Firenze. Izlazi od 1953.
god. jednom godišnje na 340—460 stranica.


L´Italia Forestale e Montana — Fi´
renze. Godišnje 6 dvobroja na 48 stranica;
pretplata 4.000 lira.


Na danskom jeziku:


Šumski pokusi u Danskoj — Kopenhagen.
Izlazi jednom godišnje na 246
stranica.


201




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 60     <-- 60 -->        PDF

organizaciji klubova tamo gdje ih dosada nije bilo, odnosno reorganizaciji postojećih
klubova po napred navedenom principu.


4. U okviru svakog šumarskog kluba treba da bude organizovana sekcija
lugarskog osoblja kao prelazni organizacioni oblik do osnivanja samostalnost udruženja
lugara.
5. Šumarski klubovi treba da obuhvate i čvrsto povezu sve šumarske inžinjere
i tehničare, kako iz uzgoja tako i one iz drvne industrije. Organizacioni oblik
uprave neka odredi sam klub, ali se preporuča da obe grane šumske privrede
budu zastupane sa po jednim podpredsjednikom.
II. STRUČNI KADROVI I ŠKOLSTVO
U cilju stručnog izdizanja i usavršavanja šumarskog stručnog osoblja treba:
1. čim prije izdati zbornik svih propisa koji se odnose na upravu šuma i
šumsku privredu,
2. Šumarsko društvo i šumarski klubovi da pruže izravnu pomoć srednjim
šumarskim školama i tečajevima, ako bi ona bila zatražena; treba da intervenišu
kod narodnih vlasti i radi osiguranja materijalne baze škola i tečajeva, da na
osnovu temeljitih studija pomognu školama i tečajevima u postavci programa, a
u cilju najbolje teoretske i praktične obuke tehničara i lugara,
3. Radi zapostavljenosti šumarskog odsjeka u sadanjoj organizaciji Poljoprivredno-
šumarskog fakulteta Šumarsko društvo treba da poradi na izdvajanju Šumarskog
odsjeka i formiranju samostalnog šumarskog fakulteta.
4. Šumarsko društvo treba da sarađuje sa Šumarskim fakultetom kod postavljanja
nastavnog programa, a sve u vezi s potrebama prakse.
5. Šumarsko društvo treba da održava na terenu seminare po pojedinim pitanjima
uz praktične demonstracije objekata, isto tako treba da održava ekskurziju
u zemlji i inozemstvu u svrhu primjene savremenih naučnih metoda u radovima
u šumarstvu.
6. Šumarsko društvo isto tako i šumarski klubovi treba da održavaju predavanja
za svoje članove o temama iz aktuelne problematike šumarstva i drvne
industrije. Takova predavanja treba da budu ilustrovana prikazima dokumentarnih
filomova, diapozitiva i. t.d.
7. Važnije članke iz naših stručnih listova, a naročito »Šumarskog lista«,
treba razmnožiti i separate dostaviti svim zainteresiranima.
U cilju pravilnog rasporeda i nagrađivanja osoblja u šumarstvu i drvnoj
industriji treba:


8. da Šumarsko društvo prikupi podatke o sadanjem stanju, te da poradi
na ispravku nepravilnog razvrstavanja osoblja kao i na njegovom pravilnom
nagrađivanju.
9. Da poduzme hitne mjere da se lugarskom osoblju naknade troškovi putovanja
po pozivima sudova, pred kojima nastupaju kao svjedoci na raspravama
proti šumskih štetočinaca.
III. PROPAGANDA
1. Poduzimanje potrebnih mjera za širenje stručnih listova Šumarskog društva
u NRH i drugim N. R.
2. Propaganda šumarstva putem predavanja na selu, publikacija, letaka i
filmova.
f
200




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 59     <-- 59 -->        PDF

se ustanovi da je publicirana informacija nepravilna, treba da krivac povuče konzekvence.
Ing. Mladen Novak ović obrazlaže pisanje Biltena o izvještaju financijske
kontrole. Taj je izvještaj donesen da bi kolege bile informirani o tom, što se


o njima piše i da bi se znali boriti. Saopćuje da će se ove godine izdati Zbornik
šumarskih i šumarsko-financijskih propisa.
Ing. P. Dragišić najprije se osvrće na nepravilan rad kontrola, ali ističe
i potrebu kontrole stručnih radova, jer se pošumljavanje vrši ponekad upravo kriminalno.
Zato predlaže stručni forum od 2—3 stručnjaka koji bi pomogli upravitelju
šumarije. Također preporuča propagandu kod školske djece.


Ing. R. Deki ć govori o potrebi mijenjanja u organizaciji klubova i društava..
Čudi se da ima šum. ing. i tehničara van organizacije. Uzgajanje šuma i drvna
industrija uzajamno utječu jedno na drugo pa treba da probleme zajednički i rješavaju.
Mi treba da utječemo na razvoj proizvodnih snaga u struci, da bismo omogućili
razvoj životnog standarda. Dalje iznosi pitanje plaća lugara koje su minimalne.


G. Juri ć izaslanik Zem. odbora sindikata pozdravlja skupštinu i veli kako
ne treba u šumarstvu tražiti sadržaj rada, jer treba se samo zadubiti u problematiku
pa su pune ruke posla za sve.
Iza toga dana je razrješnica starom, a kandidaciona komisija predlaže slijedeći
novi odbor: Lovrić Ante, Cvitovac Vjekoslav, A n d r o i ć Milan, H o r v a t
August, Peternel Josip, Grohovac Zrinko, Š t e t i ć Vlado i. V u č e t i ć
Vlado, šum. tehničara: Čop-Bohm Miru, Vi rt Milivoj, Mudrovčić Ante?"
U nadzorni odbor: Butković Matija, Filipan Franjo, Došen Jerko, a za
sud časti: Pere Zvonko i Navratil Ivo. Većina prima listu u cjelini,
četvorica su proti, a manjina se suzdržala od glasanja.


Nakon izbora poslan je telegram Izvršnom Vijeću NRH (na ruke druga VI.
B a k a r i ć a).
Prema sugestijama Saveza unesene su izmjene u Pravila Društva, što se prihvaća.
U 18,30 sati završena je skupština, na kojoj je prisustvovalo 153 člana Društva.


Na temelju izvještaja upravnog odbora Šumarskog društva, izvještaja šumarskih
klubova i diskusije na skupštini od 5. maja 1956. doneseni su po posebnoj, od
skupštine ovlaštenoj komisiji, ovi


ZAKLJUČCI


I. ORGANIZACIJA DRUŠTVA
1. Konstatujući činjenicu da na području NRH ima oko 170 šumarskih inžinjera
i tehničara, koji još uvijek nisu učlanjeni u Šumarsko društvo, stavlja se u
zadatak upravnom odboru, a naročito šumarskim klubovima da nastoje, da tokom
ove radne godine budu svi šumarski inžinjeri i tehničari iz šumarskih ustanova
i poduzeća učlanjeni u društvo.
2. Sve šumarije i poduzeća treba da budu učlanjeni kao gospodarski članovi
društva.
3. Na teritoriju jednog kotara treba da se osnuje šumarski klub, ako na tom
području ima bar deset šumarskih inžinjera i tehničara. Ukoliko ovaj uvjet ne
postoji može šumarski klub obuhvatiti teritorij više susjednih kotareva sa povoljnim
međusobnim saobraćajnim vezama. Na ovoj osnovi treba odmah pristupiti


ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 58     <-- 58 -->        PDF

I n g. Zvonk o Per e podnosi izvještaj časnog suda, kome su podnesena
svega dva slučaja prošle godine. Jedan je spor u fazi mirnog rješenja, a za drugi
nije naš sud časti bio kompetentan.


Nakon kraćeg odmora predstavnici šumarskih klubova govore o njihovom radu.


Za Šumarski Klub Bjelovar podnosi izvještaj i n g. V. V u č e t i ć, navodeći
aktivnost, a i razloge slabog rada kluba u prošloj godini. Od 79 članova kluba 36 je
inženjera i 43 tehničara.


Ing. I. Colović referira o radu kluba u Splitu, a predstavnik kluba Osijek
ing. Š. Miletić konstatuje slab rad kluba. O radu zagrebačkog kluba govori
ing. Desanka Vrzić, a Nove Gradiške ing. F. P e t r o v i ć. Još su govorili
ing. I. Navrati l za klub Rijeka, a ing. D. Babogredac o radu kluba Vinkovci.


U diskusiji prvi uzima riječ ing. D. Jedlovsk i i slaže se s urednikom Šumarskog
Lista, da bi se izdavao časopis u pojedinačnim brojevima, a dvobroj samo
jednom godišnje i to kad treba obraditi poneki važan i kompleksan problem. Predlaže
da u buduće tajnički izvještaj obuhvati i rad svih klubova. Ing. D. B o g u n o-
v i ć govori o ulozi Društva i o Šum. Novinama. Smatra da su plaće šumara preniske,
napose onih u drvnoj industriji, a dnevnice lugara nisu bile određene, a tako
ni radno mjesto i djelokrug tehničara. Stručnim predavanjima, seminarima i ekskurzijama
postiglo bi se to, da ne bi trebalo uvijek ići u inostranstvo da bi se nešto
naučilo. Potreban nam je zbornik propisa kao što je u prošlosti postojao.


Ing. S. Franciškovi ć smatra da je rad zagrebačkog kluba mnogo zamašniji,
nego što se može iznijeti u ovom izvještaju, a na smetnju je i velika udaljenost
nekih šumarija od centra.


Ing. J. Peter nel ukazuje na uštedu izdavanjem dvobroja časopisa i novina,
govori o propisanim obrascima za šumarije i slaboj uplati članarine.


Ing. V. Vučetić kaže da bi Šumarski List trebao donositi kratak prikaz
svake sjednice odbora Šumarskog društva, a dan održanja godišnje skupštine treba
da se saopći klubovima pravovremeno, a ne 14 dana prije, jer je to prekratak rok
da bi klubovi održali plenarni sastanak, i na vrijeme podnijeli iscrpan izvještaj o
radu.


Ing. Đ. Zmijana c žali se na način kako je provedena revizija šumarije
»Sljeme« i na neistinito pisanje novina.
Ing. J. L i p o vš a k kao nastavnik lugarskog tečaja u Karlovcu iznosi teške
prilike u kojima se tu živi i odvija nastava, a iste su prilike i u školi.


Popodnevnom nastavku godišnje skupštine predsjeda ing. S. Franciško vić
i daje riječ ing. M. Butković u koji govori o sadržaju rada Društva,
Komore, Udruženja i Sekretarijata. Ukazuje na podvojenost šumarstva i drvne industrije,
što treba svakako ukloniti naredne godine.


Ing. F. Šulenti ć preporuča kolaboraciju šumarstva i drvne industrije, kao
što je u Bosni i Hercegovini.
Ing. S. Franciškovi ć pita da li je skupština za javno ili tajno glasanje
pri izboru novog upravnog odbora. Većina se izjašnjava za javno glasanje.


Ing. A. Lovrić kritikuje pomanjkanje političko-ekonomskog akcenta u našem
radu i premalo naglašen odgoj u socijalističkom duhu. Zatim govori o financijskoj
kontroli koja nije pronašla krivična djela, već neku nedisciplinu, odnosno financijske
prekršaje.


Ing . I. Matot a veli da je Bilten Udruženja donio izvještaj o izvršnoj
kontroli u šumarijama, a nije dodao nikakav svoj komentar što je moglo dovesti do
nesporazuma. Zato predlaže da se na novinske kritike reagira sudom časti, pa ako




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Za god. Za god. Za god. 1956.


Za god.


1956. 1955. predlaže se


1956.


S X Naziv računa predlaže bilo
odobreno


se odobreno


više manje


Dinara


4.
NOVE PUBLIKACIJE: 20,300.000 300.000 20,000.000 20,300.000
a) tiskanice šumarija 20,000.000
b) materijal kongresa Ohrid 300.000
5.
PRIREDBE: 74.000 60.000 14.000 74.000
a) predavanja 24.000 42.000
b) ostale priredbe 50.000 18.000


SVEGA IZDACI: 27,579.000 6.10..00 21,469.000 27,579.000


Zagreb, dne 31. XII. 1955.
Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik:
(Supek ing. Vlado) (Peternel ing. Josip)


IZVJEŠTAJ


NARODNOG ODBORA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH


Potpisani članovi nadzornog odbora pregledali smo danas cjelokupno blagajničko
poslovanje društva u 1955. godini, sve u redu pronašli i ustanovili slijedeće
stanje:


ukupni primici . . . . . ... . . . Din 18,670.955.—
ukupni zdaci . .. . Din 4,641.626.—


p


Saldo blagajne na dan 31. XII. 1955. godine . . . Din 14,029.329.—
od čega:


u
blagajni , . . Din 129.698.—


kod N. B-e
Din 13,899.631.—


Naprijed iskazani blagajnički saldo sastoji iz:


1. viška prihoda nad rashodima društva u 1955. godini Din 1,669.577.—
2.
tuđih novčanih sredstava Din 12,359.752.-—
Sveg a Din 14,029.329—
Ovakovom realizacijom primitaka i izdataka ostvareno je povećanje društvene
imovine sa koncem 1955. godine u visini od ukupno Din 1,341.534.— ili cea 3,5°/o
Na temelju gornjeg izvješća predlažemo i molimo za podjeljenje razrješnice
upravnom odboru.


U Zagrebu, dne 6. IV. 1956.
NADZORNI ODBOR:


Ing. Matija Butković
Ing. August Horvat
Ing. Mustafa Kapić




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 56     <-- 56 -->        PDF

2. potreba za pripomoćima društva od strane Šumarija kako izravnim, tako
i preko oglašavanja u našim listovima,
3. obiman rad na izdavačkoj djelatnosti za potrebe Šumarija, koji u stvari 1
čini gotovo 80°/o ovog prijedloga proračuna.
Iznoseći ovaj prijedlog proračuna upravni odbor društva smatra potrebnim,
da Glavna skupština prilikom njegovog raspravljanja i konačnog usvajanja, dade
potrebne sugestije novom upravnom odboru.


PRIJEDLOG IZDATAKA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH ZA 1956. GODINU


Za god.
1956.
S X Nazi v račun a predlaže
se
« w
1. OSNOVNI IZDACI: 3,390.000
a) Obavezni doprinosi


Savezu ŠD i DIT-u
b) pripomoći udruženju


studenata šumarstva
c) uredski materijal
d) manipul. troškovi NB-e
e) poštarina i telefon
f) ogrev, rasvjeta i voda
g) čišćenje i uređenje prostorijah) popravak i osig. zgrade


i inventara
i) nabava i uvez knjiga
j) nabava inventara
k) plaće i honorari
1) soc. doprinos i stam. fond
m) porezi
n) putni troškovi izaslanika


društva
o) nepredviđeni izdaci


2. ŠUMARSKI LIST:
a) saradnici i redakcija
b) papir
c) tisak i klišeji
d) poštarina
e) doprinos plaće namješ.


3. ŠUMARSKE NOVINE:
a) saradnici i redakcija
b) papir
c) tisak i klišeji
e) doprinos plaći namještenika
d) poštarina


300.000


100.000


70.000


50.000


100.000


250.000


200.000
400.000


200.000


500.000


400.000


270.000


400.000


150.000


2,930.000


650.000


800.000
1,300.000
30.000


150.000


885.000


150.000


150.000


500.000


75.000


10.000


Za god.
1955.
bilo
odobreno


D i


2,055.000


180.000


100.000


70.000


30.000


100.000


200.000


200.000


100.000
200.000
200.000
350,000
100.000


25.000


100.000


100.000


2,830.000


600.000


600.000
1,500.000
30.000


100.000


865.000


150.000


150.000


500.000


50.000


15.ofo)


Za god. 1956.
predlaže se
više manje
nara


1,335.000 —


i


100.000 —
20.000 —
Za god.
1956.
odobreno


3,390.000


1


2,930.000


885.000




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 55     <-- 55 -->        PDF

4. Nove publikacije:
a) predviđaju
se potrebna novčana sredstva za štampanje službenih tiskanica
Šumarijama, u visini stvarnih troškova štampe.


Na temelju naprijed iznijetog proizlaze i glavne karakteristike ovog prijedloga
proračuna i to:


1. neophodna potreba naplate kako redovne članarine društva i pretplata na
Šumarski List i Šumarske novine, tako i naplata svih potraživanja po tim računima
iz ranijih godina. Izvršenje prednjeg treba da omoguće sami klubovi na
terenu, preko kojih se ove naplate u glavnom i obavljaju.
PRIJEDLOG PRORAČUNA PRIMITAKA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH ZA 1956.


Za god. Za god. Za 1956. godinu za g0(j1956. 1956. predlaže se jggg
Naziv računa


predlaže bilo


odobreno


se odobreno vise manje


D i n a r a
1. OSNOVNI PRIHODI: 2,300.423 2,443.594 143.171 2,300.423
2.
a) članarina i upisnina
b) pripomoći
c) kamati NB-e
d) stanarina i doprinosi
e) doprinos za papir
f) nepredviđeni prihodi
ŠUMARSKI LIST:
1,500.000
500.000

.......

423
1,300.000
600,000
1,300.000
25.000
300.000
200.000
18.594
1,300.000
V
1,300.000
a) pretplata
b) oglasi
1,000.000
300.000
1,000.000
300.000
3. ŠUMARSKE NOVINE: 720.000 610.000 11.000 — 720.000
a) pretplata
b) oglasi
700.000
20.000
600.000
10.000
4. STARE PUBLIKACIJE: 589.000 1,000.000 — 411.000 589.000
5. NOVE PUBLIKACIJE: 21,000.000 — 21,000.000 — 21,000.000


a) tiskanice šumarija 20,700.000
b) materijal kongresa Ohrid 300.000


6. SALDO BLAGAJNE
31. XII. 1955. godine 1,669.577 756.406 913.171 — 1,669.577
SVEGA PRIMICI: 27,579.000 6,110.000 21,469.000 27,579.000


Zagreb, dne 31. XII. 1955.


Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik:
(Supek ing. Vlado) (Peternel ing. Josip)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 54     <-- 54 -->        PDF

II. PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 1956. GODINU
Kod sastava ovog prijedloga proračuna upravni se je odbor društva rukovodio
kako podacima izvršenja proračuna društva za prošlu godinu 1955. tako i predviđenim
djelovanjem društva u toku 1956. godine.


Obzirom da se u ovoj godini predviđaju obimni radovi na izdavačkoj djelatnosti
društva, to su ovim prijedlogom proračuna obuhvaćena i sva potrebna
novčana sredstva za tu svrhu. S tih je razloga ovaj prijedlog proračuna u svom
ukupnom iznosu znatn o veći od odobrenog proračuna za prošlu 1955. godinu,
i predviđa:


ukupni primic i Din 27,579.000
ukupni -izdac i Din 27,579.000


Glavne karakteristike ovog proračuna bile bi slijedeće:


A) PRIMICI


1.
Osnovni društveni primici:
a) predviđa se naplata kako redovne članarine, tako i potraživanja po tom
računu iz ranijih godina,
b) predviđa
se minimalna svota na računu pripomoći društvu, bez koje je
još uvijek nemoguće uravnotežiti izdatke i primitke proračuna.


2.
Šumarski List:
a) predviđa se puna naplata redovne pretplate kao i potraživanja po tom
računu,
b) predviđa se prihod od oglasa u realiziranom iznosu prošle 1955. godine.


3.
Šumarske Novine:
a) predviđa se naplata kako redovne pretplate tako i potraživanja po tom
računu,
b) predviđa se prihod od oglasa u realiziranom iznosu prošle 1955. godine.


4.
Stare publikacije:
a) predviđa
se unovčenje dijela postojeće zalihe publikacije u realnom
iznosu.


5.
Nove publikacije:
a) predviđa se prihod od rabata kod štampanja i prodaje službenih tiskanica
za šumarije.
B) IZDACI


1.
Osnovni društveni izdaci:
a) obavezni doprinosi Savezu Š. D. i DIT-u predviđaju se u određenim
iznosima,
b) predviđa
se pripomoć Udruženju studenata šumarstva u Zagrebu kao
i prošle 1955. godine,
c) predviđaju se neophodni izdaci za održavanje društvenih prostorija
te nabavku knjiga i potrebnog inventara,
d) svi ostali izdaci po tom računu predviđaju se u redovnoj potrebnoj
visini.


2.
Šumarski List:
a) predviđaju
se izdaci na osnovu današnjih stvarnih koštanja izdavanja,
uračunavajući i Jubilarni broj iz 1955. godine.


3.
Šumarske Novine:
a) predviđaju se izdaci na osnovu današnjih stvarnih troškova izdavanja,


ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 53     <-- 53 -->        PDF

IMOVIN A Dinara Dinara Dugovina Dinara


III.
Nekretnine:
Zgrada »Sum. dom« 32,253.527 32,253.527
IV.
Pokretnine: namještaj 984.457
knjižnica 609.336
stare publikacije 2,152.743
zaliha papira 324.247
zaliha rez. građe 85.740 4,156.523
SVEG A :
51,776.289 51,776.289 Svega: 12,359.752


Zagreb, dne 31. XII. 1955.


Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik:
(Supek ing. Vlado) (Peternel ing. Josip)


STANJE IMOVINE ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH
koncem 1955. god.


Vrijednost
Red. koncem koncem


PREDMET


br. 1954. g. 1955. g.
Dinara


A. Stanje
imovine:
I. Aktiva:
1.
Blagajničko stanje: u gotovom 115.756 129.698
u efektima 640.650 13,899.631
2.
Inventar: namještaj 747.114 984.457
knjižnica 460.419 609.336
zaliha star. publ. 2,085.738 2,152.743
zaliha papira 379.867 324.247
zaliha rez. građe 85.740 85,740
3. Nekretnine»Sumarsk
dom« 32,253.527 32,253.527
zgrada ski


4.
Potraživanja 1,306.192 1,336.910
Ukupno Aktiva: 38,075.003 51,776.289
II. Pasiva:
-
. ,


Tuđa sredstva 12,359.752
Ukupno Pasiva: — 12,359.752


Opetovanje:


I. Ukupno Aktiva
38,075.003 51,776.289
II. Ukupno Pasiva
12,359.752
Cista
imovina koncem godine 38,075.003 39,416.537


Zagreb, dne 31. XII. 1955.


Predsjednik: Nadzorni odbor:
Blagajnik:


(Supek ing. Vlado)
(Peternel ing. Josip)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 52     <-- 52 -->        PDF

OBRAČUN IZDATAKA
ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE KONCEM 1955. G.


Tek.
Proračunom Izdan o


Naziv računa
Izdano


br.
predviđeno više manje


1.
Obavezni doprinos Savezu
SD i DIT-u 180.000 206.500 26.500
2.
Pripomoć udruženju studenata
šumarstva Zagreb 100.000 — — 100.000
3.
Uredski materijal 70.000 29.576 — 40.424
4.
Manipulativni troškovi NB-e 30.000 25.945 — 4.065
5.
Poštarina i telefon 100.000 96.381 — 3.619
6.
Ogrev, rasvjeta i voda 200.000 162.760 — 37.240
7.
Čišćenje i uređenje prostor. 200.000 45.948 — 154.052
8.
Popravak i osiguranje zgrade
i inventara 100.000 490.436 390.436 ,—
,9. Nabava i uvez knjiga 200.000 148.917 — 51.083


10.
Nabava inventara 200.000 237.343 37.343 — .
11.
Plaće i honorari namještenika 350.000 282.750 — 67.250
12.
Soc. osiguranje namještenika 100.000 77.810 — 22.190
13.
Porezi 25.000 — — 25.000
14.
Putni troškovi 100.000 30.010 —´ 69.990
15.
Troškovi izdavanja Šum. lista 2 ,830.000 1,389.292 — 1,440.708
16. „ „ Sum. novina 865.000 795.503 — 69.497
17. „ „ novih publik. 300.000 328.179 28.179 —
18.
Troškovi predavanja i ostalih
priredaba 60.000 29.104 30.896
19.
Nepredviđeni izdaci 100.000 265.172 165.172 —
SVEG A 6,110.000 4,641.626 1,468.734
Zagreb, dne 31. XII. 1955.
Predsjednik:
(Supek ing. Vlado)
Nadzorni odbor: Blagajnik:
(Peternel ing. Josip)


BILANC A ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH
na dan 31. XII. 1955.


I M O-V I N A Dinara Dinara Dugovina Dinara
I.
II.
StanjeStanje
blagajne:
gotov novac
efekti
potraživanja:
članarina ŠD
129.698
13,899.631
290.000
14,029.329
1.
2.
Tuđa sredstva:
Pretplata na
tiskanice
Savjetovanje
o kršu
12,076.500
198.746
pretplata SL
pretplata SN
publikacije
ostala potraživanja
570.000
211.000
246.420
19.490
-
1,336.910
3.
i.
Stručno
udruženje
Obaveze
80.000
4.506
192




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 51     <-- 51 -->        PDF

t Ovakav uspjeh novčanog poslovanja društva u protekloj godini u velikom
je dijelu bio omogućen pripomoćima, koje su ovom društvu date od strane Šumarija,
bilo kao izravne pripomoći ili pak u obliku gospodarskog članstva. Bez tih
pripomoći ne samo da bi morao izostati ovaj uspjeh, već bi i izlaženje našeg Šumarskog
Lista — kojeg izdaci redovno prelaze primitke — bilo otežano. S toga
upravni odbor društva i ovom prilikom izriče svoju zahvalnost Šumarijama na
njihovom punom razumijevanju i pomoći.


Predlažu se pregledi:


1. Obračun primitka,
2. Obračun izdataka
3. Bilanca,
4. Stanje imovine društva na dan 31. XII. 1955. godine.
OBRAČUN PRIMITAKA
SUMARKSOG DRUŠTVA NRH KONCEM 1955 G.


Tek
br. Naziv računa
Proračunom
predviđeno Primljeno
Primljeno
više manje
1. Članarina i upisnina 600.000.— 1,571.670.— 971.670.— —
2. Pretplata na Šumarski list 1,000.000.— 955.201.— — 44,799.—
3. Pretplata na Šumar, novine : 600.000.— 715.441.— 115.441.— —
4. Oglasi u Šumar, listu 300.000.— 287.750.— — 12.250.—
5. Oglasi u Šum. novinama 10.000.— 16.000.— 6.000.— —
6. Pripomoći 1,300.000.— 713.200.— — 586,800 —
7. Stanarina i doprinosi 300.000.— 261.230.— — 38.770.—
8. Stare publikacije 1,000.000.— 616.875.— — 383.125.—
9. Nove publikacije — 300.— 300.— —
10. Kamati NB-e 25.000.— 7.808.— — 17.192.—
11. Doprinos za papir 200.000.— 167.750 — — 32.250.—
12. Saldo blagajne iz 1954. g765.406.—
756.406.— — —
13. Nepredviđeni primici 18.594.— 241.572.— 222.978,— —
SVEGA : 6,110.000.— 4,311.203.— 201.203.—
Zagreb, dne 31. prosinca 1955.
Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik:
(Supek ing. Vlado) (Peternel ing. J.)
191




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Istovremeno blagajna Šumarskog društva primala je i razna proračunom
nepredviđena novčana v sredstva i to:


pretplate Šumarija za štampanje tiskanica Din 12,076.500.—
pripomoći za savjetovanje o kršu „ 198.746.—
ostala tuđa sredstva „ 84.506.—


Svega Din 12,359.752,—
što zajedno s viškom prihoda nad rashodima proračuna društva daje


Saldo blagajne na dan 31. XII. 1955. god. Din 14,029.329.—


Sva ova primljena tuđa novčana sredstva iskazana su u bilanci društva, a
obračunat će se izvršenjem predviđenih radova po proračunu društva za 1956. god.
Izvršenje proračuna po pojedinim glavnim računima slijedeće je:


A) PRIMICI


1. Osnovni društveni primici izvršeno sa 121V0
2. Šumarski List 95%
» »j


3. Šumarske Novine 119%
4. Stare publikacije . » » 62%
B) IZDACI
1. Osnovni društveni izdaci izvršeno sa 102%
2. Šumarski List » »? 51%
3. Šumarske Novine „ „ 92%
4. Nove publikacije » a 109%
5. Priredbe 50%
Uslijed zaostataka u izlaženju Šumarskog Lista, broja 11—12/55 predviđenog
kao Jubilarni broj, troškovi istog nisu obuhvaćeni ovim obračunom. Ovi se troškovi
predviđaju proračunom za 1955. godinu.


Uzimajući proračun u cjelini, ovakovo njegovo izvršenje može nas potpuno
zadovoljiti. Ovo naročito vrijedi u pogledu izdataka, koji unatoč troškovima
opravke i uređenja društvenih prostorija te nabavke potrebnog inventara, ne prolaze
predviđene iznose ovih glavnih računa .


Stanje imovine društva koncem 1955. godine koje rezultatira iz bilance za
tu godinu, iznosi


ukupno Din 39,416.537 —


dok je to stanje koncem 1954. godine, iznosilo


Ukupno Din 38,075.003 —


što predstavlja povećanje za Din 1,341*534.— ili cea 3,5%


Naprijed iskazano povećanje imovine društva odnosi se na:


a) povećanje vrijednosti inventara za Din 212.441.—


b) „ „ knjižnice „ 148.917.—


c) „ „ zalihe publikacija „ 67.005.—


d) „ „ gotovine blagajne „ 913.171.—


Svega za Din 1,341.534.—




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Budući da je dnevni red prihvaćen, tajnik Društva ing. Mlade n Nova kovi
ć čita svoj izvještaj, u kom najprije obrazlaže zašto se skupština odložila
na tako kasni rok, a onda prelazi na izvršenje zadataka, koje je postavila odboru
prošlogodišnja skupština (mjesto šumarstva u okviru komuna). Drugi je zadatak
bio organizacija savjetovanja o problemima krša. Teze su gotovo sve obrađene,
a savjetovanje će se održati ove jeseni. Inicijativa je u rukama šumara (predsjednik
ing. V. S u p e k, tajnik ing. D. Bura) . I treći zadatak, (pitanje ovlaštenja
šum. inžinjera i tehničara za projektovanje i izvođenje građevinskih radova u
šumarstvu) privremeno je riješen pozitivno. Nakon toga osvrće se drug N o v .^
kovi ć na školstvo (lugarske škole i fakultet) i formiranje samostalnog šum.
fakulteta, na ispravljene nepravilnosti u razvrstavanju šum. osoblja, a plenum
Saveza u Titogradu raspravljat će o općem i materijalnom položaju kadrova u
šumarstvu. Dotaknuta su i pitanja Tehničkog muzeja, samostalnog udruženja
lugara (kao u NR Srbiji), a naročito je istaknut izvršen zadatak: uključivanje
šumarstva u komorsku organizaciju (Poljoprivredna je komora NRH obuhvatila
preko Stručnog udruženja i šumarstvo). Nije logično, veli drug Novakov i ć, da
je drvna industrija uklopljena u Industrijsku, a šumarstvo u Poljoprivrednošumarsku
komoru, već bi valjalo iz obih grana stvoriti jedinstvenu komoru za
šumarstvo i drvnu industriju. Kako to nije uspjelo provesti, bili smo prisiljeni da
šumarstvo organizujemo u Stručnom udruženju šumsko privrednih
organizacija Hrvatske. Dalje izvješćuje drug tajnik o adaptaciji
dvorane u drugom katu (bivši lovački muzej), o iznajmljivanju prostorija Stručnom
udruženju šum. privr. organizacija Hrvatske, o izdavačkoj djelatnosti Društva i o
radu na budućem Zakonu o šumama.


Urednik Šumarskog Lista dr. M. Androi ć u svo referatu iznosi činjenice iz
kojih se vidi, da na pr. naše glasilo nije točan odraz naše aktivnosti, jer je nigdje
neobjavljeni stručni, društveni i politički rad kolega i drugova kud i kamo opsežniji
od onoga što je ispisano na stranicama našeg dvomjesečnika. Što se tiče vazda
aktuelnog problema: naučnih i praktičnih članaka, urednik smatra da su potrebni
i jedni i drugi, jer se nadopunjuju, samo se radi o njihovom uzajamnom omjeru,
a taj je dosada zadovoljavao. O radu naših stručnjaka u socijalističkoj stvarnosti
malo pišu oni sami, pa se zato događa da to obave druga lica na našu štetu. Naročito
se naša slabost očituje u neosvrtanju na zbivanja u ekonomici i proučavanju
njezine zakonitosti. Predlaže da bi list opet postao mjesečnik. Tiraž je 1.400 primjeraka.


Ing. Vj. Cvitovac, urednik Šumarskih novina navodi da taj naš list
navršava 4 godine izlaženja, da je interes na terenu postojao, da je tiraž 2.600
primjeraka i da bi ga trebalo povećati za 100—200 egzemplara. Tuži se na slabu
suradnju drugova s terena. Osobito ističe rad šumarije u Suhopolju kao usamljen
svjetao primjer. Isto je tako pozitivna pojava polemika i kritika između saradnika
Šumarskih Novina.


1. BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ
Završni račun za 1955. godinu
Odobreni proračun za 1955. godinu uprava Šumarskog društva izvršila je
kako slijedi:
Predviđeno Izvršeno °/o
Ukupni izdac i Din 6,110.000.— 6,311.203.— 103
Ukupni primic i Din 6,110.000.— 4,641.626.— 76


odnosno viša k prihoda nad rashodima Din 1,669.577.—


189




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 48     <-- 48 -->        PDF

DRUŠTVENE VIJESTI


SEDAMDESET I SEDMA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH


Ovogodišnja je Skupština našeg Društva održana u Zagrebu tek 5. svibnja,
ma da je prvobitna namjera bila da se sastane u Vinkovcima i to zato, da bi se
povezala sa bar jednodnevnom ekskurzijom na područje osječkih i baranjskih
topolika. Ta se želja razbila o neotklonjive smetnje (nemoguća opskrba i smještaj
za sve učesnike). A budući da se prekasno saznalo za te neprilike, skupština
se morala sastati u Zagrebu.


Oko 9,30 sati predsjednik društva ing Vlado Supek pozdravio je i
oslovio goste, delegate i članove, a zatim je skupština odala počast umrlim članovima
Šumarskog Društva. Predsjednik je također predložio radno predsjedništvo
i komisije, što se prihvatilo.


Odmah iza toga pozdravlja skupštinare u ime Saveza Šumarskih društava
FNRJ i Šumarskog društva Srbije ing. R. Djekić, sa željom da zaključci
skupštine budu u skladu sa naporima naše zajednice u pravcu daljnjeg socija lističkog
razvoja. Drugi je naš osnovni zadatak (naglašen još u Ohridu>
uspostavljanje ravnotež e između proizvodnje i potrošnje drveta i konačno,
drug Djekić upozoruje na skoro donošenje republičkih i saveznog Zakon a o
šumam a u čemu treba da se jasno zapazi uloga i aktivnost šumarskih društava.


U ime drugova iz Bosne i Hercegovine, pozdravlja ing. D. Djapić i govori c*
ulozi šum. društva i novim uslovima.


Ing. D. Jedlovsk i izručuje pozdrav Društva inžinjera i tehničara iz
Splita, a tako i Šum. kluba. Ističe činjenicu da će općom decentralizacijom uprave
i šumarske službe biti potencirana uloga šumarskog društva i klubova, jer će onL
ostati jedin a vez a među jedinicama na terenu.


Prelazeći na rješavanje zadataka skupštine, predsjednik Supe k poziva drugove
radnog predsjedništva da zauzmu svoja mjesta. Predsjeda ing. A. Radovčić
i predlaže ove zadatke skupštini (dnevni red):


1.
Otvaranje skupštine,
2.
Izbor radnog predsjedništva i komisija (što je međutim već obavljeno),
3.
Izvještaj o radu Društva u 1955. g.:
a) tajnika,
b) urednika Šumarskog Lista,
c) urednika Šumarskih novina,
d) blagajnika (završni račun 1955. i predlog proračuna za 1956.),
e) nadzornog odbora,
f) suda časti,
g) šum. klubova,
4.
Diskusija o izvještajima,
5.
Davanje razrešnice starom odboru,
6.
Biranje upravnog i nadzornog odbora i suda časti,
7.
Biranje 10 delegata za skupštinu Saveza DITH i 2 delegata za Savez;
šum. društava FNRJ,
8.
Promjena društvenih pravila,
9.
Razno,
10. Zaključci.