DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 46 <-- 46 --> PDF |
NAPRAVA ZA SABIRANJE SJEMENA SA STABLA ;- Sabiranje je sjemena sa krupnih du-´ bećih stabala bilo opasno po život čovjeka. U krošnju se vezalo metalnim penjalicama koje oštećuju drvo. U šumarstvu Čehoslovačke davala se nrednost helikopterskim balonima, vatrogasnim ljestvama i si. Međutim, svi ti postupci nisu se opravdali u praksi; njihova je primjena bila složena i skupa. Najpraktičnijim pokazao se jednostavan način koga je izradio kolektiv šum.-me hanič. radnika na čelu s inženjerom Pavlom Matouškom. Suština je te naprave u slijedećem: odstrelom iz luka odapinje se strijela, kojom se prebacuje tanka uzičica preko jedne grane u krošnji. Zatim se njezinom pomoću dovuku na tu granu ljestvice iz pletenog konopca sa drvenim prečkama. Strijela se sastoji iz dva dijela. Donji je dio tanka smrčeva šipka oko 75 cm duga, a gornji — odebljala prstenasta navlaka iz bukovine, za koju se sveže tanka uzica. Kad stigne u krošnju, donji dio strijele otpadne, a navlaka, prebacivši se preko grane, pada sa uzicom na zemlju. Na drugom je kraju uzice privezano planinarsko uže. Za njega su pričvršćene ljestve iz pletena konopca. Radnik vuče uzicu s uzetom i ljestvama u krošnju stabla. Zatim se uže omota oko stabla i dolje sveže mornarskim uzlom. Čvrstoću ljestava kojom se drže na grani ispita nekoliko radnika. Tek onda sabirač sjemena može da se vere na granu. Radi sigurnosti, on veže uže za specijalni pojas. Pomoću pletenih ljestava može se brzo i bez opasnosti popeti u krošnju stabla. Iskusan radnik može za četiri minute učvrstiti ljestve i popeti se na stablo visoko 30 metara. Ispitivanja ove nove naprave pokazala su njezinu jednostavnost i udobnost pri radu. Mnoge šumarije republike rade tim postupkom. Jaroslav Netolicki (Čehoslovačka) Prijevod iz časopisa »Lesnoe hozjajstvo br. 1—1956., Moskva. Preveo: ing. Đ. Knežević DOMAĆA STRUČNA LITERATURA GODIŠNJAK BIOLOŠKOG INSTITUTA U SARAJEVU T. V. Fasc. 1—2. Sarajevo, 1952. (478 str.) Karlo Maly (24. X. 1974, Beč — t 10. VII. 1951., Sarajevo) dugogodišnji kustos zemaljskog muzeja, a iza oslobođenja član Biološkog instituta u Sarajevu ostavio je botaničarima Jugoslavije rijetko bogat herbar, cijeli niz napisanih i u rukopisu radova, te brojne bilješke o flori i vegetaciji Bosne i Hercegovine. Rođen je u porodici botaničara, gdje je poziv botaničara prelazio od oca na sina. Svršivši 6 razreda gimnazije započeo je najprije službovati kao austrijski službenik na željeznici u Tirolu. Ovdje kao devetnajstogodišnjak pred jednim stručnim skupom izlazi s botaničkim radom. Tada dolazi prvi put u Bosnu (Tuzlu), te prikuplja bilje i piše prvi floristički rad o flori toga kraja. 1897. god. dolazi u Bosnu kao željezničarski činovnik. Od 1913. do penzi |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 47 <-- 47 --> PDF |
oniranja 1937. g. je kustos na Botaničkom odjelenju Zemaljskog muzeja, gdje je do 1913. god. djelovao kao volonter. Od 1937. do smrti radi kao honorarni službenik u Muzeju, odnosno u Biološkom institutu. Karlo Maly u prvo vrijeme je proučavao biljni svijet okoline Sarajeva, a kasnije cijele Bosne i Hercegovine o flori i vegetaciji istraživanog područja. Mal y iako stranac njegov životni opus pripada sredini, gdje je radio i živio, a to je Jugoslavija, odnosno Bosna i Hercegovina. Zahvaljujući njegovom neumornom i predanom radu poznat je uglavnom floristički sastav biljnog svijeta centralnog dijela Jugoslavije (Bosna i Hercegovina). Ovo je od ogromnog značenja za dvije privredne grane narodnog gospodarstva t. j . za šumarstvo i poljoprivredu. Uprava Biološkog instituta u Sarajevu i Uredništvo Biološkog instituta u Sarajevu i Uredništvo Biološkog godišnjaka odužujući se časnoj uspomeni Karl a M a 1 y a izdali su njemu za spomen jedan broj godišnjaka. Prikupljanje radova i redakciju je obavio prof. dr. ing. P. Fukarek . Ukupno spomenica sadrži 26 radova naših i stranih botaničara s manjih bilježaka. Popis radova ukratko će nas upoznati sa sadržajem spomenice: 1. Bajić D., Bjelčić Z. i Popović S. (Sarajevo): »Prilog poznavanju flore i vegetacije doline Unca«, 2. Buschmann A. (Graz): »Die Verbreitung von Deschampsia setacea«, 3. Em H. (Skopje): »Nekoliko novih podataka o planinskom javoru (Acer Heldreichii Orph. in Boiss.) u Makedoniji«, 4. Fukarek P. (Sarajevo): »Javori Bosne i Hercegovine u radovima Karla Malya«, 5. Fukarek P., Stefanović V. (Sarajevo): »Nova nalazišta planinskog javora (Acer Heldreichii Orph. in Boiss.) na planinama Bosne i Hercegovine«, 6. Horvat I. (Zagreb): Prilog poznavanju raširenja nekih planinskih biljaka u jugoistočnoj Evropi, 7. Janohen E. (Wien): »Ubersicht der Fame Jugoslaviens«, 8. Janković M., Mišić V. (Beograd): »Polimorfizam lista kod vodene biljke Trapa natans L.«, 9. Jovanović-Dunjić R. (Beograd): »Fitocenoze Ramondija u Srbiji«, 10. Korica B. (Sarajevo): »Morfološko-sistematski opis nekih novih biljnih svojti sa hergovačke Veleži«, 11. Korica R. (Sarajevo): »Prilog reviziji adventivne i korovske flore Bosne i Heregovine«, 12. Kwsan F. (Zagreb): »O rasprostranjenju i rodbinskoj pripadnosti klečice (Juniperus nana Willd.) u Jugoslaviji«, 13. Margraf F. (Munchen): »Differenzierung in der Mediterranflora «, 14. Mayer E. (Ljubljana): »Istraživanje flore slovenačkih zemalja«, .. Morton F. (Hallstatt): »Pflanzen gébgraphische Beobachtungen im Thie stiner Karste«, 16. Pejoski B. (Skopje): »O smolnim kanalima u četinama mo like (Pinus Peuce Gris.)«, 17. Pevalek, I. (Zagreb): »Dvije adventivne araceje u Južnoj Dalmaciji«, 18. Rechinger K. H. fil. (Wien): »Phytographische Notizen«, 19. Regel C. (Bagdad): »Studien uber die Florelemente in Griechenland. Die Florelemente des Oeta«, 20. Riter-Studnička H. (Sarajevo): »Prilozi za floru Bosne i Hercegovine«, 21. Schmid E. (Zurich): »Gattungsanalysen der illyrischen Vegetationsgurtel «, 22. Schumacher A. (Waldbrôll, Deutschland): »Die Moosflora der Ravna Planina (Jahorina) bei Pale- Sarajevo«, 23. Slavnič Z. (Sarajevo): »Odnos asocijacije Camphorosmetum annuae prema nekim asocijacijskim kompleksima u Vojvodini«, 24. Turili W. R. (Kew): »The Taxonomic of Hybridazation «, 25. Vouk V. (Zagreb): »Slatkovodne rodoficeje Jugoslavije«, 26. Widder F. (Graz): »Ein neuer Festuca- Bastard der Bjelošnica Bosniens«. Izdavanjem ove spomenice podignut je časnoj uspomeni Karla Malya spomenik trajniji od mjedi. Dr. Josip Kovačević |