DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 44 <-- 44 --> PDF |
nije moglo izvršiti ujesen odmah nakon sabiranja. Sabrano sjeme imalo je u klijalu klijavost od 57%. Napominjemo veoma interesantnu činjenicu da smo počevši od 1953 godine imali na području gospodarske jedinice Ravna Gora, tri godine uzastopce nepotpun urod jelovog sjemena. Svake godine urodila je sjemenom jela u drugim šumskim predjelima i drugoj nadmorskoj visini, i to u onima koji nisu stradali od proljetnih mrazova. Nepotpun urod jelovog sjemena kojeg smo očekivali u 1953 godini potpuno je izostao u nižim šumskim predjelima, jer su sjemeni zametci stradali od ranog mraza, što se ponovilo u 1954 godini. Iz tog razloga nam je jela nepotpuno urodila u nižim šumskim predjelima (800 m. nadm. vis.) tek u 1955 godini, i ako je cvjetala i razvila mlade češere u 1953 i 1954 god. U 1953 godini stradali su od mraza cvjetovi jele u nižim i srednje visokim šumskim predjelima (800—1.000 m. nadm. vis.), tako da nam je urodila jela na najvišim položajima (1.200 m. nadm. vis.), dok je u 1954 godini stradala od ranog mraza u nižim i najvišim šumskim predjelima, a urodila je u srednje visokim. Nije nam poznato da je naša stručna literatura zabilježila ovakav slučaj ponovnog cvjetanja i uroda sjemena kod jele kroz tri godine uzastopce. Sjeme koje smo sabrali jeseni 1953 godine spremljeno je da se ne presuši u sanduke s pijeskom. Tokom zime sjeme je nekoliko puta nakvašeno. Proljeće 1954 godine je nastupilo veoma naglo, tako da su nam kroz nekoliko dana gornji slojevi spremljenog sjemena proklijali. Pojedine klice bile su dugačke i preko jedan cm. Kako smo već naveli nije nam poznato da li je u našoj stručnoj literaturi obrađeno pitanje sijanja naklijalog jelovog sjemena. Međutim, i ako nismo znali da li će sjetva uspjeti izvršili smo podsijavanje tim sjemenom u odjelu 13, šumski predjel Katanov Vrh, gosp. jed. Stari Laz. Prije sjetve odvojeno je i posebno posijano naklijalo jelovo sjeme. Odjell3 — Katanov Vrh čista je bukova sastojina, uglavnom panjača. Tlo je veoma plitko, pjeskovito — ilovasto. Temeljna podloga je vapnenac i dolomit koji izbija po čitavoj površini odjela._Niz godina je u tom odjelu sakupljan i odnašan listinac, tako da je i tlo i sastojina degradiralo. Podsijavanje je izvršeno na krpe. Na površini 1—-2 m2, uklonjen je listinac, tlo je plitko prekopano, zasijano sjeme a zatim ponovno prekriveno listincem. Nakon podsijavanja prilike za klijanje sjemena bile su veoma povoljne, tako da smo već nakon jedanaest dana ustanovili da nam je počelo klijati sjeme, koje smo posijali neproklijano. Zastoj u klijanju je posve razumljiv, jer je klica došla u posve druge uslove klijanja. Već nakon mjesec dana nije se mogla primjetiti nikakva razlika ni uspjeh u klijanju između onog sjemena koje je sijano naklijalo i onog koje nije bilo proklijalo. I jedno i drugo sjeme razvilo je kotiledone a zatim iglice, i dalje se uspješno razvijalo. Uporedo smo izveli još jedan pokus. Odabrali smo 500 zrnaca naklijalog sjemena i namjerno prekinuli klicu. Tih 500 sjemenki zasijano je posebno u navedenom odjelu. Nakon zasijavanja sjeme je stalno kontrolirano. Zastoj u isklijavanju trajao je 23 dana. Nakon toga 165 sjemenki ponovno je potjeralo klicu i 184 |