DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 43     <-- 43 -->        PDF

o mogućnostima iskorištavanja pojedinih sortimenata i ostalim iskustvima,
vrijednim za širu primjenu.
3. Da se organizira sistematsko i redovito obavještavanje proizvodnog
sektora u šumarstvu i drvnoj industriji o stanju i promjenama na tržištu,
uz povremeno davanje komparativnih kalkulacija o relativnim vrijednostima
pojedinih sortimenata, te upozorenja na mogućnost većeg iskorištenja
i slično.
4. Da se organizira stalna analiza tržišta rezane robe, te da se češće
organiziraju demonstracije i pokusni rezovi na pilanama, o čemu bi trebalo
redovito i sistematski obavještavati proizvodnju.
MOGUĆNOST SIJANJA NAKLIJALOG JELOVOG SJEMENA


Ing. Stanko Tomaševski — Ravna Gora


NR Hrvatska je zemlja lišćara. Četinari su zastupani u drvnoj zalihi
sa 18%, a u površini sa 10%.


Ako se ima u vidu da privredno razvijene zemlje troše četinare za
70% više nego lišćare, jasno je vidljivo da je taj odnos u potrošnji upravo
obratan našoj sirovinskoj bazi. To pomanjkanje se dosada još nije osjetilo
u jačoj mjeri, s jedne strane radi relativno slabo razvijene privrede, a drugo
radi pojačane sječe četinara.


Sadašnje potrebe na drvetu u FNRJ, a posebno u NRH su veće od
prirasta naših šuma. Jak tempo razvitka industrijske proizvodnje kod nas,
traži i porast potrošnje industrijskog t. j . tehničkog drveta, a posebno porast
potrošnje drveta četinara. Međutim situacija u šumskom fondu četinara je
takva da ćemo, obzirom na potrebu da se sadašnje loše stanje šumskog fonda
popravi, biti prisiljeni sjeći manje od prirasta, i da će industrija umjesto
više, dobivati manje sirovina (drveta).


Imajući to u vidu Društveni plan za 1955 godinu predvidio je pored
ostalih mjera za unapređenje šumarstva i štednje drveta, te podmirivanje
potreba na četinjarskom drvetu, »-obogaćivanje čistih bukovih šuma crnogoričnim
vrstama drveta-«, t. j . pretvaranje čistih bukovih šuma u mješovite
šume bukve i četinara.


Da bismo mogli provesti u djelo zadatak postavljen društvenim planom
bit će potrebno vršiti radove podsijavanja, odnosno podsađivanja čistih bukovih
sastojina u prvom redu jelom i smrčom.


Kao što je poznato jelovo sjeme vrlo kratko zadržava klijavost, najviše
pola godine. To znači da jelovo sjeme sabrano ujesen moramo sijati najkasnije
na proljeće druge godine.


Poznato nam je da se može sijati naklijali hrastov žir, ako mu se
prilikom sijanja i prekine klica, žir potjera novu, međutim nije nam poznato
da se u našoj stručnoj literaturi spominje mogućnost sijanja naklijalog
jelovog sjemena.


Jeseni 1953. godine sabirali smo jelovo sjeme. Međutim kako su rano
nastupili jaki mrazevi, a odmah zatim pao dosta visoki snijeg, sijanje se




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 44     <-- 44 -->        PDF

nije moglo izvršiti ujesen odmah nakon sabiranja. Sabrano sjeme imalo je
u klijalu klijavost od 57%.


Napominjemo veoma interesantnu činjenicu da smo počevši od 1953
godine imali na području gospodarske jedinice Ravna Gora, tri godine uzastopce
nepotpun urod jelovog sjemena. Svake godine urodila je sjemenom
jela u drugim šumskim predjelima i drugoj nadmorskoj visini, i to u onima
koji nisu stradali od proljetnih mrazova.


Nepotpun urod jelovog sjemena kojeg smo očekivali u 1953 godini
potpuno je izostao u nižim šumskim predjelima, jer su sjemeni zametci
stradali od ranog mraza, što se ponovilo u 1954 godini. Iz tog razloga nam
je jela nepotpuno urodila u nižim šumskim predjelima (800 m. nadm. vis.)
tek u 1955 godini, i ako je cvjetala i razvila mlade češere u 1953 i 1954 god.


U 1953 godini stradali su od mraza cvjetovi jele u nižim i srednje
visokim šumskim predjelima (800—1.000 m. nadm. vis.), tako da nam je
urodila jela na najvišim položajima (1.200 m. nadm. vis.), dok je u 1954
godini stradala od ranog mraza u nižim i najvišim šumskim predjelima,
a urodila je u srednje visokim.


Nije nam poznato da je naša stručna literatura zabilježila ovakav slučaj
ponovnog cvjetanja i uroda sjemena kod jele kroz tri godine uzastopce.
Sjeme koje smo sabrali jeseni 1953 godine spremljeno je da se ne presuši
u sanduke s pijeskom. Tokom zime sjeme je nekoliko puta nakvašeno.


Proljeće 1954 godine je nastupilo veoma naglo, tako da su nam kroz
nekoliko dana gornji slojevi spremljenog sjemena proklijali. Pojedine klice
bile su dugačke i preko jedan cm.


Kako smo već naveli nije nam poznato da li je u našoj stručnoj literaturi
obrađeno pitanje sijanja naklijalog jelovog sjemena. Međutim, i ako
nismo znali da li će sjetva uspjeti izvršili smo podsijavanje tim sjemenom
u odjelu 13, šumski predjel Katanov Vrh, gosp. jed. Stari Laz.


Prije sjetve odvojeno je i posebno posijano naklijalo jelovo sjeme.


Odjell3 — Katanov Vrh čista je bukova sastojina, uglavnom panjača.
Tlo je veoma plitko, pjeskovito — ilovasto. Temeljna podloga je vapnenac
i dolomit koji izbija po čitavoj površini odjela._Niz godina je u tom odjelu
sakupljan i odnašan listinac, tako da je i tlo i sastojina degradiralo.


Podsijavanje je izvršeno na krpe. Na površini 1—-2 m2, uklonjen je
listinac, tlo je plitko prekopano, zasijano sjeme a zatim ponovno prekriveno
listincem.


Nakon podsijavanja prilike za klijanje sjemena bile su veoma povoljne,
tako da smo već nakon jedanaest dana ustanovili da nam je počelo klijati
sjeme, koje smo posijali neproklijano.


Zastoj u klijanju je posve razumljiv, jer je klica došla u posve druge
uslove klijanja.


Već nakon mjesec dana nije se mogla primjetiti nikakva razlika ni
uspjeh u klijanju između onog sjemena koje je sijano naklijalo i onog koje
nije bilo proklijalo. I jedno i drugo sjeme razvilo je kotiledone a zatim
iglice, i dalje se uspješno razvijalo.


Uporedo smo izveli još jedan pokus. Odabrali smo 500 zrnaca naklijalog
sjemena i namjerno prekinuli klicu. Tih 500 sjemenki zasijano je
posebno u navedenom odjelu.


Nakon zasijavanja sjeme je stalno kontrolirano. Zastoj u isklijavanju
trajao je 23 dana. Nakon toga 165 sjemenki ponovno je potjeralo klicu i


184




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 45     <-- 45 -->        PDF

razvilo kotiledone i iglice, s tom razlikom da su kotiledoni i iglice kod ovog
sjemena slabije razvijeni i da ne pokazuju onako lijepu i zdravu boju kao
kod onog sjemena kojemu nismo prekidali klicu.


Smatramo za potrebno napomenuti da je po našem mišljenju veoma
povoljno djelovao na popravljanje svojstava tla i klijanje sjemena pijesak,
koji je sijan zajedno sa sjemenom, jer kako smo naveli tlo na kojem je
izvršeno podsi javan je je degradirano.


Iz pokusa koji smo izveli može se sa sigurnošću zaključiti, da se i naklijalo
jelovo sjeme može sijati s izgledom na uspjeh.


U izvršavanju zadataka pretvorbe čistih bukovih sastojina u mješovite
sastojine bukve — jele, vjerujemo da će ovo naše iskustvo možda netko
koristiti.


SAOPĆENJA


KAKVE PILE ODABIRU RADNICI?
lazi pila sa složenim zupcima rezačima
i strugačima — oblik tzv. amerikanski


Državni institut u Bavarskoj izvršio (Hobelzahnung).
je godine 1950., 1953. i 1955. popis svih Jednoručne pile dolaze do naročite
jednoručnih pila koje su tada bile na primjene kod čišćenja debla od grana
upotrebi. U 1955.-toj bilo je u radu kod porušenih stojećih stabala, izradbe


10.700 komada, nalik »lisičjem repu«, a metarskog drveta i sitnih sortimenata.
režu samo na povlačenje i 7.500 komada Upotreba ovakvih pila povećava produkpila
sa okvirom. Nakon razvrstavanja tivnost i zaradu radnika.
ovih pila po obliku zubaca dobiveni su Od dvoručnih pila proizvodi se najslijedeći
podaci u postocima: noviji model sa uskim listom, širine
svega 25 m/m i ovalnog presjeka. Na
gornjem dijelu je malo izbrušen da bi
TrokuRezači
Svi se priječilo ukliještanje. Zatim, u Švedskoj
se proizvodi pila »Immerscharf«,


Godina tasti i struM-
zupci ostali


koja se odlikuje naročito tvrdim zupoblik
ga« oblici cima — tvrdim kao čelik turpije. S njom
se pili tako dugo dok se ne zatupi, poP
o v 1 a č n e pile tom se list baca. Ova vrsta pile raspro


stranjuje se veoma brzo.
1950 77 7 11 5 Rad sa kvalitetnim pilama toliko je
olakšan i ekonomičan, da kod piljenja


1953 57 19 9 15


mekog drveta dolazi u pitanje upotreba
jednoručnih motornih pila. Primjena mo


1955 28 52 5 15


tornih pila dolazi do izražaja sada i u
budućnosti jedino kod podrezivanja i


Pile sa o k v i r o m


prerezivanja u krupnoj šumi, gdje su
stabla grupirana.
1950 95 1 — 4 Suvišno je naglašavati potrebu zavođenja
sistema i tipizacija šumskog alata


1953 6 12


82 —
kod nas, pa da bi se izišlo iz današnje
šarolikosti. Opskrba šumskih radnika sa


1955 28 57 — 15


savremenim alatom i upoznavanje radnika
sa njegovim održavanjem, imalo bi
za posljedicu povećanje produktivnosti


Iz gornjih je podataka vidljivo da ra-u šumarstvu i olakšanje posla šumskom
pidno opada upotreba pila sa trokutaradniku.
stim zupcima, a na njihovo mjesto doIng.
I. O.


185