DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 43 <-- 43 --> PDF |
o mogućnostima iskorištavanja pojedinih sortimenata i ostalim iskustvima, vrijednim za širu primjenu. 3. Da se organizira sistematsko i redovito obavještavanje proizvodnog sektora u šumarstvu i drvnoj industriji o stanju i promjenama na tržištu, uz povremeno davanje komparativnih kalkulacija o relativnim vrijednostima pojedinih sortimenata, te upozorenja na mogućnost većeg iskorištenja i slično. 4. Da se organizira stalna analiza tržišta rezane robe, te da se češće organiziraju demonstracije i pokusni rezovi na pilanama, o čemu bi trebalo redovito i sistematski obavještavati proizvodnju. MOGUĆNOST SIJANJA NAKLIJALOG JELOVOG SJEMENA Ing. Stanko Tomaševski — Ravna Gora NR Hrvatska je zemlja lišćara. Četinari su zastupani u drvnoj zalihi sa 18%, a u površini sa 10%. Ako se ima u vidu da privredno razvijene zemlje troše četinare za 70% više nego lišćare, jasno je vidljivo da je taj odnos u potrošnji upravo obratan našoj sirovinskoj bazi. To pomanjkanje se dosada još nije osjetilo u jačoj mjeri, s jedne strane radi relativno slabo razvijene privrede, a drugo radi pojačane sječe četinara. Sadašnje potrebe na drvetu u FNRJ, a posebno u NRH su veće od prirasta naših šuma. Jak tempo razvitka industrijske proizvodnje kod nas, traži i porast potrošnje industrijskog t. j . tehničkog drveta, a posebno porast potrošnje drveta četinara. Međutim situacija u šumskom fondu četinara je takva da ćemo, obzirom na potrebu da se sadašnje loše stanje šumskog fonda popravi, biti prisiljeni sjeći manje od prirasta, i da će industrija umjesto više, dobivati manje sirovina (drveta). Imajući to u vidu Društveni plan za 1955 godinu predvidio je pored ostalih mjera za unapređenje šumarstva i štednje drveta, te podmirivanje potreba na četinjarskom drvetu, »-obogaćivanje čistih bukovih šuma crnogoričnim vrstama drveta-«, t. j . pretvaranje čistih bukovih šuma u mješovite šume bukve i četinara. Da bismo mogli provesti u djelo zadatak postavljen društvenim planom bit će potrebno vršiti radove podsijavanja, odnosno podsađivanja čistih bukovih sastojina u prvom redu jelom i smrčom. Kao što je poznato jelovo sjeme vrlo kratko zadržava klijavost, najviše pola godine. To znači da jelovo sjeme sabrano ujesen moramo sijati najkasnije na proljeće druge godine. Poznato nam je da se može sijati naklijali hrastov žir, ako mu se prilikom sijanja i prekine klica, žir potjera novu, međutim nije nam poznato da se u našoj stručnoj literaturi spominje mogućnost sijanja naklijalog jelovog sjemena. Jeseni 1953. godine sabirali smo jelovo sjeme. Međutim kako su rano nastupili jaki mrazevi, a odmah zatim pao dosta visoki snijeg, sijanje se |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 44 <-- 44 --> PDF |
nije moglo izvršiti ujesen odmah nakon sabiranja. Sabrano sjeme imalo je u klijalu klijavost od 57%. Napominjemo veoma interesantnu činjenicu da smo počevši od 1953 godine imali na području gospodarske jedinice Ravna Gora, tri godine uzastopce nepotpun urod jelovog sjemena. Svake godine urodila je sjemenom jela u drugim šumskim predjelima i drugoj nadmorskoj visini, i to u onima koji nisu stradali od proljetnih mrazova. Nepotpun urod jelovog sjemena kojeg smo očekivali u 1953 godini potpuno je izostao u nižim šumskim predjelima, jer su sjemeni zametci stradali od ranog mraza, što se ponovilo u 1954 godini. Iz tog razloga nam je jela nepotpuno urodila u nižim šumskim predjelima (800 m. nadm. vis.) tek u 1955 godini, i ako je cvjetala i razvila mlade češere u 1953 i 1954 god. U 1953 godini stradali su od mraza cvjetovi jele u nižim i srednje visokim šumskim predjelima (800—1.000 m. nadm. vis.), tako da nam je urodila jela na najvišim položajima (1.200 m. nadm. vis.), dok je u 1954 godini stradala od ranog mraza u nižim i najvišim šumskim predjelima, a urodila je u srednje visokim. Nije nam poznato da je naša stručna literatura zabilježila ovakav slučaj ponovnog cvjetanja i uroda sjemena kod jele kroz tri godine uzastopce. Sjeme koje smo sabrali jeseni 1953 godine spremljeno je da se ne presuši u sanduke s pijeskom. Tokom zime sjeme je nekoliko puta nakvašeno. Proljeće 1954 godine je nastupilo veoma naglo, tako da su nam kroz nekoliko dana gornji slojevi spremljenog sjemena proklijali. Pojedine klice bile su dugačke i preko jedan cm. Kako smo već naveli nije nam poznato da li je u našoj stručnoj literaturi obrađeno pitanje sijanja naklijalog jelovog sjemena. Međutim, i ako nismo znali da li će sjetva uspjeti izvršili smo podsijavanje tim sjemenom u odjelu 13, šumski predjel Katanov Vrh, gosp. jed. Stari Laz. Prije sjetve odvojeno je i posebno posijano naklijalo jelovo sjeme. Odjell3 — Katanov Vrh čista je bukova sastojina, uglavnom panjača. Tlo je veoma plitko, pjeskovito — ilovasto. Temeljna podloga je vapnenac i dolomit koji izbija po čitavoj površini odjela._Niz godina je u tom odjelu sakupljan i odnašan listinac, tako da je i tlo i sastojina degradiralo. Podsijavanje je izvršeno na krpe. Na površini 1—-2 m2, uklonjen je listinac, tlo je plitko prekopano, zasijano sjeme a zatim ponovno prekriveno listincem. Nakon podsijavanja prilike za klijanje sjemena bile su veoma povoljne, tako da smo već nakon jedanaest dana ustanovili da nam je počelo klijati sjeme, koje smo posijali neproklijano. Zastoj u klijanju je posve razumljiv, jer je klica došla u posve druge uslove klijanja. Već nakon mjesec dana nije se mogla primjetiti nikakva razlika ni uspjeh u klijanju između onog sjemena koje je sijano naklijalo i onog koje nije bilo proklijalo. I jedno i drugo sjeme razvilo je kotiledone a zatim iglice, i dalje se uspješno razvijalo. Uporedo smo izveli još jedan pokus. Odabrali smo 500 zrnaca naklijalog sjemena i namjerno prekinuli klicu. Tih 500 sjemenki zasijano je posebno u navedenom odjelu. Nakon zasijavanja sjeme je stalno kontrolirano. Zastoj u isklijavanju trajao je 23 dana. Nakon toga 165 sjemenki ponovno je potjeralo klicu i 184 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 45 <-- 45 --> PDF |
razvilo kotiledone i iglice, s tom razlikom da su kotiledoni i iglice kod ovog sjemena slabije razvijeni i da ne pokazuju onako lijepu i zdravu boju kao kod onog sjemena kojemu nismo prekidali klicu. Smatramo za potrebno napomenuti da je po našem mišljenju veoma povoljno djelovao na popravljanje svojstava tla i klijanje sjemena pijesak, koji je sijan zajedno sa sjemenom, jer kako smo naveli tlo na kojem je izvršeno podsi javan je je degradirano. Iz pokusa koji smo izveli može se sa sigurnošću zaključiti, da se i naklijalo jelovo sjeme može sijati s izgledom na uspjeh. U izvršavanju zadataka pretvorbe čistih bukovih sastojina u mješovite sastojine bukve — jele, vjerujemo da će ovo naše iskustvo možda netko koristiti. SAOPĆENJA KAKVE PILE ODABIRU RADNICI? lazi pila sa složenim zupcima rezačima i strugačima — oblik tzv. amerikanski Državni institut u Bavarskoj izvršio (Hobelzahnung). je godine 1950., 1953. i 1955. popis svih Jednoručne pile dolaze do naročite jednoručnih pila koje su tada bile na primjene kod čišćenja debla od grana upotrebi. U 1955.-toj bilo je u radu kod porušenih stojećih stabala, izradbe 10.700 komada, nalik »lisičjem repu«, a metarskog drveta i sitnih sortimenata. režu samo na povlačenje i 7.500 komada Upotreba ovakvih pila povećava produkpila sa okvirom. Nakon razvrstavanja tivnost i zaradu radnika. ovih pila po obliku zubaca dobiveni su Od dvoručnih pila proizvodi se najslijedeći podaci u postocima: noviji model sa uskim listom, širine svega 25 m/m i ovalnog presjeka. Na gornjem dijelu je malo izbrušen da bi TrokuRezači Svi se priječilo ukliještanje. Zatim, u Švedskoj se proizvodi pila »Immerscharf«, Godina tasti i struM- zupci ostali koja se odlikuje naročito tvrdim zupoblik ga« oblici cima — tvrdim kao čelik turpije. S njom se pili tako dugo dok se ne zatupi, poP o v 1 a č n e pile tom se list baca. Ova vrsta pile raspro stranjuje se veoma brzo. 1950 77 7 11 5 Rad sa kvalitetnim pilama toliko je olakšan i ekonomičan, da kod piljenja 1953 57 19 9 15 mekog drveta dolazi u pitanje upotreba jednoručnih motornih pila. Primjena mo 1955 28 52 5 15 tornih pila dolazi do izražaja sada i u budućnosti jedino kod podrezivanja i Pile sa o k v i r o m prerezivanja u krupnoj šumi, gdje su stabla grupirana. 1950 95 1 — 4 Suvišno je naglašavati potrebu zavođenja sistema i tipizacija šumskog alata 1953 6 12 82 — kod nas, pa da bi se izišlo iz današnje šarolikosti. Opskrba šumskih radnika sa 1955 28 57 — 15 savremenim alatom i upoznavanje radnika sa njegovim održavanjem, imalo bi za posljedicu povećanje produktivnosti Iz gornjih je podataka vidljivo da ra-u šumarstvu i olakšanje posla šumskom pidno opada upotreba pila sa trokutaradniku. stim zupcima, a na njihovo mjesto doIng. I. O. 185 |