DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 41 <-- 41 --> PDF |
već bilo riječi, tada nam postaje jasno, koliko je u ovom slučaju bila nepouzdana i neopravdana individualna procjena sortimenata. b) Iz sličnih razloga kupčev procjenitelj nije otvorio rubriku za rudno drvo, jer se je radilo o potištenim stabalcima a pretežno suhim i prešlim. c) Kupac iskazuje za 90% više šel trupaca od šumarije, a od neštoi manje ukupne količine oblovine. Postavlja se pitanje zašto? Zato što dobar dio šumarskog osoblja nije dovoljno obavješten o stvarnim mogućnostima. d) Kupac iskazuje za 197% više celuloznog drva od šumarije, a od manje iskazane količine prostornog drva. Uzrok je isti kao i pod c). e) Šumarija iskazuje ogrjev kvalitete A/B, dok kupac iskazuje samo ogrjev B kvalitete s tim, da je ogrjev A kvalitete iskazan u celuloznom drvu. Ovo ima i.praktičnog razloga, a taj je što je celulozno drvo od ogrjeva A kvalitete skuplje za preko 3.000 dinara po prm. Pitanje je samo u tome, da li ćemo se potruditi da to drvo izmanipuliramo, te da ispuni uvjete za celulozu, ili ćemo ga upotrebi ti za loženje peći. Uzrok je i ovdje kao i pod c). Postavlja se pitanje, koji su uzroci da dolazi do ovakovog raskoraka u procjenama? Mi smatramo, da je šumarstvo iz više razloga, objektivne i subjektivne naravi, suviše odvojeno od zbivanja u industrijskoj preradi i na tržištu. Drugim riječima, šumarstvo se nalazi u takvom položaju, da nije obavješteno o dnevnom zbivanju na tržištu. Na taj način ograničilo se je na suhe propise o kvaliteti sortimenata. Međutim ti se propisi danas na tržištu gotovo dnevno mijenjaju. Na taj način je šumarstvo u ocjeni sortimenata za tehničku upotrebu u neprekidnom zaostatku jer, jasno, propisi se ne mogu svaki dan mijenjati i korigirati. Jedan od uzroka nedovoljne obavještenosti o tržištu sortimenata i načinu prerade drveta kao sirovine u tome je, što se naše šumarstvo nalazi tek na prepkretnici od ekstenzivnog načina gospodarenja ka intenzivnom. Kod takvog stanja neizbježivo se, za sada, susrećemo sa slučajevima gdje interes i aktivnost šumarstva prestaje sa momentom doznake šume za prodaju i sječu. Prema tome nije nikakvo čudo, ako kod šumarstva nailazimo i na procjene, koje se veoma malo oslanjaju na realno stanje prilika na tržištu. Međutim današnje stanje šumskog fonda, te potreba maksimalno korisne ekonomike u iskorištavanju šuma i preradi šumskih sortimenata zahtijeva od šumarstva još korak dalje, a to je — postepeno osvajanje industrijske prerade. Tim momentom na šumarsko osoblje pada još veća odgovornost, nameće se potreba šire aktivnosti i specijalizacije, ali će zato šumarstvo steći i odgovarajuće mjesto* i ugled u privredi. Ovakav način organizacije šumarstva svakim danom i sve više se ispoljava kao preduvjet i potreba, te da bi se postigla neophodna i tijesna kolaboracija u šumskom privređivanju. Nekada su se trgovci šumom i pilanari i još kako trudili, da šumarstvo zadrže na što većem odstojanju od zbivanja na tržištu. To im je s jedne strane donosilo velike materijalne koristi, a s druge i kroz to, prema šumarskom osoblju odnosili su se i još kako podcjenjivački. Sada međutim do šumarstva i šumarskog osoblja stoji da ne pristanu, da njihovom gotovom djelu drugi bude — otac. Stav nepovjerenja (bolje reći podvojenosti u interesima) industrijske grane prema šumarstvu, dosta često se i danas ispoljava u dva vida: 181 |