DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 40     <-- 40 -->        PDF

takovih procjena nađemo puno kod šumarija, a pretežno su rađene po
lugarskom osoblju, koje još ne ispunjava potrebne preduvjete za tako
odgovoran posao. Nadalje, način individualne procjene stabala zahtijeva
znatno više vremena i poskupljenje troškova.


Za dobru procjenu drvne mase i pojedinih sortimenata podjednako
je potrebna velika umješnost, stručnost i iskustvo. Baš radi toga skloni
smo procjeni uz upotrebu iskustvenih podataka kod određivanja sortimenata
i njihovog postotka zastupljenosti i to iz slijedećih razloga:


a) Ovim načinom rada omogućen je puno veći radni učinak. Prema
tome za procjenu je potrebno i manje odgovarajućih stručnjaka, što je
veoma važno.


b) Radeći na ovaj način jedan dobar stručnjak u stanju je i sa slabijim
kadrom organizirati rad na procjeni veoma velikih površina, dok je
to kod individualne procjene nemoguće.


c) Kad bi se organizirala redovita informativna služba o šumskim
proizvodima i stanju na tržištu, te za pojedine vrste drveta i bonitetne
razrede davale okvirne tabele o prosječnoj zastupljenosti pojedinih sortimenata,
i to bi znatno pomoglo s jedne strane unapređenju kadrova, a
s druge raspolagalo bi se pomoćnim elementima za brze procjene sječina.
Ovakvi podaci o sječinama bili bi bolji i upotrebljiviji od podataka individualne
procjene izvršene nedoraslim osobljem.


Ovaj način rada može se primijeniti na sve vrste drveta, osim onih
koje daju skupocjenu furnirsku robu: hrast, orah, jasen i slično. Bukva
već ne bi ušla u naprijed spomenutu grupu s razloga, što je za bukovu
F robu relativno mala potražnja i što je suviše mala razlika u cijeni F
robe i robe kvalitete L. Radi toga je u praksi dobrim dijelom uvedeno, da
se F/L prodaje po prosječnoj cijeni. Osim toga u vezi iznenađenja, koja
se kriju specijalno kod bukovine, a što mi nismo u stanju otkriti prije
rušenja i izrade, i s te strane smatramo pouzdanijim dobre podatke o
zastupljenosti pojedinih sortimenata, od podataka individualnih procjena.


Prednjim izlaganjem smatramo, da smo u principu razradili jedan
primjer kako treba pristupiti procjeni, t. j . nadprocjeni u prilikama kada
već postoje podaci o premjerbi sječina uz ev. i ostale elemente.


Postavlja se pitanje, tko bi u ovom momentu bio pozvan da organizira
informativnu službu o sortimentima, tržištu i stvarnim mogućnostima
kod sječe i izrade? Naše je mišljenje, da je to Udruženje proizvođača
drvne industrije. Ovo svakako povlači za sobom i potrebu organizacije
pokusnih sječina po mogućnosti kod svakog drvno industrijskog poduzeća
uz preduvjet najstručnijeg i najrigoroznijeg rukovođenja za svaki takav
objekt i svaku vrstu drveta.


AD 2. O uzrocima znatnih razlika u procjeni pojedinih sortimenata po
šumariji i kupcu.


Da uzmognemo konkretni je odgovoriti na ovo pitanje, bit će potrebno
proanalizirati neke podatke iz naprijed obrađenog primjera:


a) Po šumarijskoj procjeni osim rudnog drva, ostala tehnička oblovina
zastupljena je sa 25% (323000 : 12820), a po procjeni kupca 28%>.
Ovo nije značajna razlika, ali ako se uzme u obzir da je u tu ocjenu
šumarija ponekada uzimala i dio mase 100% trulih stabala o kojima je