DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 43 <-- 43 --> PDF |
o mogućnostima iskorištavanja pojedinih sortimenata i ostalim iskustvima, vrijednim za širu primjenu. 3. Da se organizira sistematsko i redovito obavještavanje proizvodnog sektora u šumarstvu i drvnoj industriji o stanju i promjenama na tržištu, uz povremeno davanje komparativnih kalkulacija o relativnim vrijednostima pojedinih sortimenata, te upozorenja na mogućnost većeg iskorištenja i slično. 4. Da se organizira stalna analiza tržišta rezane robe, te da se češće organiziraju demonstracije i pokusni rezovi na pilanama, o čemu bi trebalo redovito i sistematski obavještavati proizvodnju. MOGUĆNOST SIJANJA NAKLIJALOG JELOVOG SJEMENA Ing. Stanko Tomaševski — Ravna Gora NR Hrvatska je zemlja lišćara. Četinari su zastupani u drvnoj zalihi sa 18%, a u površini sa 10%. Ako se ima u vidu da privredno razvijene zemlje troše četinare za 70% više nego lišćare, jasno je vidljivo da je taj odnos u potrošnji upravo obratan našoj sirovinskoj bazi. To pomanjkanje se dosada još nije osjetilo u jačoj mjeri, s jedne strane radi relativno slabo razvijene privrede, a drugo radi pojačane sječe četinara. Sadašnje potrebe na drvetu u FNRJ, a posebno u NRH su veće od prirasta naših šuma. Jak tempo razvitka industrijske proizvodnje kod nas, traži i porast potrošnje industrijskog t. j . tehničkog drveta, a posebno porast potrošnje drveta četinara. Međutim situacija u šumskom fondu četinara je takva da ćemo, obzirom na potrebu da se sadašnje loše stanje šumskog fonda popravi, biti prisiljeni sjeći manje od prirasta, i da će industrija umjesto više, dobivati manje sirovina (drveta). Imajući to u vidu Društveni plan za 1955 godinu predvidio je pored ostalih mjera za unapređenje šumarstva i štednje drveta, te podmirivanje potreba na četinjarskom drvetu, »-obogaćivanje čistih bukovih šuma crnogoričnim vrstama drveta-«, t. j . pretvaranje čistih bukovih šuma u mješovite šume bukve i četinara. Da bismo mogli provesti u djelo zadatak postavljen društvenim planom bit će potrebno vršiti radove podsijavanja, odnosno podsađivanja čistih bukovih sastojina u prvom redu jelom i smrčom. Kao što je poznato jelovo sjeme vrlo kratko zadržava klijavost, najviše pola godine. To znači da jelovo sjeme sabrano ujesen moramo sijati najkasnije na proljeće druge godine. Poznato nam je da se može sijati naklijali hrastov žir, ako mu se prilikom sijanja i prekine klica, žir potjera novu, međutim nije nam poznato da se u našoj stručnoj literaturi spominje mogućnost sijanja naklijalog jelovog sjemena. Jeseni 1953. godine sabirali smo jelovo sjeme. Međutim kako su rano nastupili jaki mrazevi, a odmah zatim pao dosta visoki snijeg, sijanje se |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 42 <-- 42 --> PDF |
U prvom slučaju se šumskoj upravi osporava sposobnost dobre organizacije u iskorištavanju šuma (iako je u današnjim uvjetima to stvar isključivo organizacije poslovanja). U drugom slučaju ( iz istih i sličnih pobuda po naslijeđenom odgoju) dosta često se u komercijalnoj službi drvne industrije ispoljavaju tendencije zakukuljivanja i nastojanja, da se stvar (poznavanja tržišta) zadrži u što užem krugu i na što manjem broju osoblja. Tako u nekim slučajevima (a naročito prema šumarstvu) u najvećem stepenu izbjegava se suradnja sa osobljem koje radi na proizvodnji. Kako je politika prodaje šuma dijelom stvar komercijalne službe, a politika iskorištavanja i ekonomike u cijelosti stvar proizvodnje uz pomoć i suradnju komercijalne službe, onda nam može biti jasno kuda bi dospjeli, u koliko u tom pogledu ne bi odbacili štetne navike i naslijeđa. Kakovu ocjenu na pr. zaslužuje slučaj, gdje u jednom velikom drvno industrijskom kombinatu komercijalista (jasno sa titulom direktor) odbija da dade odgovor inženjeru šumarstva, rukovodiocu šumskih radilišta, na pitanje pošto je prodao šel trupce, i još odlazi da traži zaštitu svojih prava (i »moći«) kod glavnog rukovodioca, jer ga »ovi seljaci« napadaju. Kad pratimo ovakove pojave, postavlja se pitanje, je li važnije udovoljiti megalomanskim pobudama i ispadima pojedinaca, ili pak da se radi na bazi totalnog obavještavanja i suradnje ljudi koji rade u šumarstvu i drvnoj industriji, a tko pokušava iskakati, privoljeti ga na suradnju. Moglo bi se navesti više primjera slične neskromnosti, ili u najmanju ruku uskog gledanja na stvari, no to nije bila glavna pobuda za razradu ovoga članka. Važno je međutim uočiti, da nam dosta često proizvodnja nije dovoljno obaviještena i obavještavana o stanju i kretanju tržišta, što je privredno veoma štetno, te je potrebno poduzeti korake, da se nedostaci efikasno otklone. Ne bi na pr. bilo na odmet, da obavezno širi krugovi u proizvodnji znaju da 100 kg talijanskog celuloznog drva košta oko 900 din, te da je toliki i veći gubitak po 1 prm kod ljetnih isporuka za razliku od zimskih. Postavlja se nakon toga pitanje, koliki smo postatak svježeg celuloznog drva isporučili preko zime i zašto tako malo? Valja konačno upozoriti, da se u sadašnjim uvjetima organizacije i pojedine šumarije odnose više nego nepredusretljivo prema drvnoj industriji. Ima priličan broj šumarija, koje ni pod koju cijenu ne daju na poslugu manuale o procjeni industrijskih sječina. Na taj način je drvna industrija prisiljena ili da vjeruje procjeni šumarije (što ne može i ne smije biti), ili da čitav posao oko klupaže i ostaloga vrši ponovo. Koliko ovakav stav nema ekonomskg i stručng opravdanja, nije potrebno posebno isticati. ZAKLJUČAK Predlaže se: 1. Da mješovita komisija sastavljena od predstavnika šumarstva i drvne industrije razmotri i donese zaključke o načinu doznake i procjene drvnih masa, namijenjenih za industrijsku sječu. 2. Da se kod drvno industrijskih poduzeća i nekih šumarija organiziranju upitne sječine u cilju prikupljanja i objavljivanja podataka 182 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 41 <-- 41 --> PDF |
već bilo riječi, tada nam postaje jasno, koliko je u ovom slučaju bila nepouzdana i neopravdana individualna procjena sortimenata. b) Iz sličnih razloga kupčev procjenitelj nije otvorio rubriku za rudno drvo, jer se je radilo o potištenim stabalcima a pretežno suhim i prešlim. c) Kupac iskazuje za 90% više šel trupaca od šumarije, a od neštoi manje ukupne količine oblovine. Postavlja se pitanje zašto? Zato što dobar dio šumarskog osoblja nije dovoljno obavješten o stvarnim mogućnostima. d) Kupac iskazuje za 197% više celuloznog drva od šumarije, a od manje iskazane količine prostornog drva. Uzrok je isti kao i pod c). e) Šumarija iskazuje ogrjev kvalitete A/B, dok kupac iskazuje samo ogrjev B kvalitete s tim, da je ogrjev A kvalitete iskazan u celuloznom drvu. Ovo ima i.praktičnog razloga, a taj je što je celulozno drvo od ogrjeva A kvalitete skuplje za preko 3.000 dinara po prm. Pitanje je samo u tome, da li ćemo se potruditi da to drvo izmanipuliramo, te da ispuni uvjete za celulozu, ili ćemo ga upotrebi ti za loženje peći. Uzrok je i ovdje kao i pod c). Postavlja se pitanje, koji su uzroci da dolazi do ovakovog raskoraka u procjenama? Mi smatramo, da je šumarstvo iz više razloga, objektivne i subjektivne naravi, suviše odvojeno od zbivanja u industrijskoj preradi i na tržištu. Drugim riječima, šumarstvo se nalazi u takvom položaju, da nije obavješteno o dnevnom zbivanju na tržištu. Na taj način ograničilo se je na suhe propise o kvaliteti sortimenata. Međutim ti se propisi danas na tržištu gotovo dnevno mijenjaju. Na taj način je šumarstvo u ocjeni sortimenata za tehničku upotrebu u neprekidnom zaostatku jer, jasno, propisi se ne mogu svaki dan mijenjati i korigirati. Jedan od uzroka nedovoljne obavještenosti o tržištu sortimenata i načinu prerade drveta kao sirovine u tome je, što se naše šumarstvo nalazi tek na prepkretnici od ekstenzivnog načina gospodarenja ka intenzivnom. Kod takvog stanja neizbježivo se, za sada, susrećemo sa slučajevima gdje interes i aktivnost šumarstva prestaje sa momentom doznake šume za prodaju i sječu. Prema tome nije nikakvo čudo, ako kod šumarstva nailazimo i na procjene, koje se veoma malo oslanjaju na realno stanje prilika na tržištu. Međutim današnje stanje šumskog fonda, te potreba maksimalno korisne ekonomike u iskorištavanju šuma i preradi šumskih sortimenata zahtijeva od šumarstva još korak dalje, a to je — postepeno osvajanje industrijske prerade. Tim momentom na šumarsko osoblje pada još veća odgovornost, nameće se potreba šire aktivnosti i specijalizacije, ali će zato šumarstvo steći i odgovarajuće mjesto* i ugled u privredi. Ovakav način organizacije šumarstva svakim danom i sve više se ispoljava kao preduvjet i potreba, te da bi se postigla neophodna i tijesna kolaboracija u šumskom privređivanju. Nekada su se trgovci šumom i pilanari i još kako trudili, da šumarstvo zadrže na što većem odstojanju od zbivanja na tržištu. To im je s jedne strane donosilo velike materijalne koristi, a s druge i kroz to, prema šumarskom osoblju odnosili su se i još kako podcjenjivački. Sada međutim do šumarstva i šumarskog osoblja stoji da ne pristanu, da njihovom gotovom djelu drugi bude — otac. Stav nepovjerenja (bolje reći podvojenosti u interesima) industrijske grane prema šumarstvu, dosta često se i danas ispoljava u dva vida: 181 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 40 <-- 40 --> PDF |
takovih procjena nađemo puno kod šumarija, a pretežno su rađene po lugarskom osoblju, koje još ne ispunjava potrebne preduvjete za tako odgovoran posao. Nadalje, način individualne procjene stabala zahtijeva znatno više vremena i poskupljenje troškova. Za dobru procjenu drvne mase i pojedinih sortimenata podjednako je potrebna velika umješnost, stručnost i iskustvo. Baš radi toga skloni smo procjeni uz upotrebu iskustvenih podataka kod određivanja sortimenata i njihovog postotka zastupljenosti i to iz slijedećih razloga: a) Ovim načinom rada omogućen je puno veći radni učinak. Prema tome za procjenu je potrebno i manje odgovarajućih stručnjaka, što je veoma važno. b) Radeći na ovaj način jedan dobar stručnjak u stanju je i sa slabijim kadrom organizirati rad na procjeni veoma velikih površina, dok je to kod individualne procjene nemoguće. c) Kad bi se organizirala redovita informativna služba o šumskim proizvodima i stanju na tržištu, te za pojedine vrste drveta i bonitetne razrede davale okvirne tabele o prosječnoj zastupljenosti pojedinih sortimenata, i to bi znatno pomoglo s jedne strane unapređenju kadrova, a s druge raspolagalo bi se pomoćnim elementima za brze procjene sječina. Ovakvi podaci o sječinama bili bi bolji i upotrebljiviji od podataka individualne procjene izvršene nedoraslim osobljem. Ovaj način rada može se primijeniti na sve vrste drveta, osim onih koje daju skupocjenu furnirsku robu: hrast, orah, jasen i slično. Bukva već ne bi ušla u naprijed spomenutu grupu s razloga, što je za bukovu F robu relativno mala potražnja i što je suviše mala razlika u cijeni F robe i robe kvalitete L. Radi toga je u praksi dobrim dijelom uvedeno, da se F/L prodaje po prosječnoj cijeni. Osim toga u vezi iznenađenja, koja se kriju specijalno kod bukovine, a što mi nismo u stanju otkriti prije rušenja i izrade, i s te strane smatramo pouzdanijim dobre podatke o zastupljenosti pojedinih sortimenata, od podataka individualnih procjena. Prednjim izlaganjem smatramo, da smo u principu razradili jedan primjer kako treba pristupiti procjeni, t. j . nadprocjeni u prilikama kada već postoje podaci o premjerbi sječina uz ev. i ostale elemente. Postavlja se pitanje, tko bi u ovom momentu bio pozvan da organizira informativnu službu o sortimentima, tržištu i stvarnim mogućnostima kod sječe i izrade? Naše je mišljenje, da je to Udruženje proizvođača drvne industrije. Ovo svakako povlači za sobom i potrebu organizacije pokusnih sječina po mogućnosti kod svakog drvno industrijskog poduzeća uz preduvjet najstručnijeg i najrigoroznijeg rukovođenja za svaki takav objekt i svaku vrstu drveta. AD 2. O uzrocima znatnih razlika u procjeni pojedinih sortimenata po šumariji i kupcu. Da uzmognemo konkretni je odgovoriti na ovo pitanje, bit će potrebno proanalizirati neke podatke iz naprijed obrađenog primjera: a) Po šumarijskoj procjeni osim rudnog drva, ostala tehnička oblovina zastupljena je sa 25% (323000 : 12820), a po procjeni kupca 28%>. Ovo nije značajna razlika, ali ako se uzme u obzir da je u tu ocjenu šumarija ponekada uzimala i dio mase 100% trulih stabala o kojima je |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Komparativni tabelarni pregled procjena _ Procjena m Postotak S o r 11 m e n t . .. „ ... , „ . Šumarije Kupca III. slučaj 3/2 4/3 1 2 3 4 5 6 Totalna masa 12.820 11.211 12.820 87 114 F trupci 62,83 63 63 100 100 L trupci 380,66 722 837 190 116 A/B trupci 1.926,01 1.257 1.430 65 116 C tz´upci 861,13 1.100 1.260 134 114 Rudno drvo 68,16 — — -— — Celuloza 817,17 2.430 2.770 297 114 Ogrev A/B 3.677,27 — — — — Ogrev B — 1.819 2.075 — 114 Ogrev C 3.677,28 1.820 2.075 50 114 Otpad 1.349,49 2.000 2.310 148 115 Komentar: Ovdje se pojavljuju za diskusiju i razmatranje dvije osnovne stvari: 1. Koje metode usvojiti za određivanje drvne mase i procjenu sortimenata i kako za pojedine vrste drva? 2. Koji su uzroci da se kod pojedinih sortimenata u ovom konkretnom slučaju kardinalno razlikuju procjena šumarije i procjena kupca? AD 1. Pitanje metoda rada Za dobru procjenu neke sječine prvi je preduvjet dobar i pouzdan podatak o totalnoj drvnoj masi. Radi toga je potpuno pogrešno i ne bi se smjelo dozvoliti, da se drvna masa iskazuje i bazira na bonitiranju, koje je nekada uvršteno u gospodarsku osnovu ili na sličan način određeno u prosjeku. Pogreška je tim veća, što se u većini slučajeva radi o prebornoj doznaci, t. j . doznaci pojedinih stabala, gdje se obično bira lošije a bolje ostavlja (naročito u sastojinama prašumskog tipa u koje se ulazi po prvi puta). Naprotiv kao jedino pouzdano može se usvojiti ili mjerenje visina svih doznačenih stabala, ili barem 10%. U tu svrhu (radi bržeg i pouzdanijeg rada), potrebno je forsirati nabavku suvremenih hipsometara (snabdjevenih optikom), na bazi autoredukcije. Nadalje se postavlja pitanje dobrih i loših strana individualne procjene sortimenata? Individualna procjena je svakako dobra i daje pouzdane podatke za daljnju razradu operativnog plana (plan proreza, količina i kvaliteta rezane građe i t. d.). Međutim to zbilja mora biti dobar i pouzdan rad, a ne rad radi forme. Ako se na pr. neka procjena bazira na nesigurno bonitiranje sječine, a srednji promjer trupca nekog sortimenta na pad promjera (prema općim postavkama), prema tome na kojem se metru od zemlje nalazi, onda smo slobodni ustvrditi, da je takova procjena puno nepouzdani]´a od procjene na bazi individualnog bv/nitiranja, te određivanja sortimenata u postocima. — A tek kakovu vrijednost imaju individualne procjene koje su rađene po nedovoljno upućenom osoblju o sortimentima i tržištu, t. j . o stvarnim mogućnostima. Međutim |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Ovaj podatak je potpuno realan i njegovo ostvarenje ovisi isključivo od stručne i savjesne izrade sječine. Naprotiv moguće je i veće ostvarenje (borbom za svaki komad) samo ako se za tim čvrsto ide. Godine 1952/53. šumarija Vrhovine je u sječini, možda nešto boljoj od ove, (Glibodol, jedinica »A«, odjel 6) izradila i predala tvornici »R. Šupić« 54°/o šel trupaca, unatoč toga što je tehnička oblovina forsirana. 3. Nakon forsiranja šel robe valja imati u vidu da su trupci kvalitete »A« prema »B« zastupljeni približno u omjeru kao 30 : 70. To je prirodno, jer je pretežan dio »A« robe otišao u šel. 4. Je li realan podatak o zastupljenosti celuloznog drva u prostornom drvu sa 40%? Realan je i zasniva se na kvalitetnim propisima za celulozno drvo za Italiju (prouči propise). Naprotiv kod zdravijih sječina može se ostvariti i sa preko 60%. Koliko mi u tome uspijevamo i zašto ne, o tome će kasnije biti riječi. 5. »A« klasa ogrjeva nije niti iskazana, budući je objedinjena propisima za celulozno drvo za Italiju. Pokušajmo sada izračunati, koliko bi kojih sortimenata iskazala šumarija na osnovu svoje totalne drvne mase, a da se je poslužila prednjim podacima: Totalna drvna masa 12.820 m3 28% tehničke oblovine 3.590 m3 54% prostorno drvo 6.920 m3 18% otpad i trulež 2.310 m3 Na pojedine drvne sortimente otpada: a) Tehnička oblovina 3.590 m3 25% F/L trupci 900 m3 40% A/B „ 1.430 m3 35% C „ 1.260 m3 b) Prostorno drvo 6.920 m3 40% celuloze 2.770 m3 30% B klase ogreva 2.075 m3 30% C „ „ 2.075 m3 Napomena: Dobar dio priučenih stručnjaka dao bi stanje prema ovoj III-ćoj alternativi, budući se snalaze u procjeni sortimenata, ali im nisu poznate sve teoretske podloge za posredno ustanovljenje totalne mase stabala. Prikažimo sada jednim komparativnim tabelarnim pregledom procjenu šumarije, procjenu kupca i ovu hipotetičnu procjenu, koja bi uslijedila da je kupac usvojio za bazu totalnu masu iskazanu po šumariji: |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Svojom procjenom kupac je dobio totalnu masu od 11.324 m3 Ovo se umanjuje za 1% (pogreška u klupiranju) 113 m3 Ostaje: 11.211 m3, Ovu količinu valjalo je razbiti na sortimente, a to je učinjeno slijedećim postupkom: Zaključen je »manual premjera i procjene«, te je na 366 pokusnih stabala dobiveno: Totalna masa Tehnička Prostorno Trulo oblovina drvo 1.248 m3 350 m3 695 m3 203 m3 100% 28,02% 55,72% 16,26% Na ostali otpadak procjenitelj je individualno računao sa svega 2 % (ostatak uračunat već kod truleži), te se je daljnji proračun razvijao prema slijedećem: Tehnička oblovina 28% Prostorno drvo 54% Otpad i trulo 18% Totalna drvna masa 11.211 m3 28% tehničke oblovine 3.142 m3 54% prostorno drvo 6.069 m3 18% otpad i trulež 2.000 m3 pojedine sortimente otpada: a) Tehničke oblovine 3.142 m3 25% F/L trupci 785 m3 40% A/B „ 1.257 m3 35% C 1.100 m3 b) Prostorno drvo 6.069 m3 40% celuloze 2.430 m3 30% B klase ogreva 1.819 m3 30% C „ 1.820 m3 Pristupimo sada analizi pojedinih podataka iz prednje raspodjele totalne drvne mase na pojedine sortimente: 1. Da li je podatak o tehničkoj oblovini realan ili nije? Naše je mišljenje, da je potpuno realan i odgovara za današnje prilike lošijoj strukturi sječine (stara šuma i trula stabla). U protivnom, ako se radi o sječinama boljeg boniteta i zdravoj šumi, ovaj se podatak penje i do preko 40%. 2. Nije li podatak o zastupljenosti 25% furnirskih trupaca i trupaca za ljuštenje (uglavnom ovih drugih) pretjeran? |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Manual je razrađen prema slijedećem: 4. Manual za izračunavanje totalne drvne mase na osnovu podataka o klupiranju izvršenom po šumariji, i kubature srednjeg stabla za svaki pojedini promjer, određen po kupčevom procjenitelju. Po šumariji Kubatura po kupcu Kubatura Prsni Broj Srednjeg po III. Ukupno promjer stabala stabla bonitetu 14 22 1,54 0,10 2,20 16 55 6,05 0,14 7,70 18 75 12,00 0,15 11,25 20 79 17,38 0,25 19,75 22 95 28,50 0,29 27,55 24 75 29,25 0,33 24,75 26 8. 43,12 0,44 38,72 28 68 42,84 42,84 30 69 50,37 0,70 48,30 32 7. 67,08 0,80 62;40 34 60 61,20 1,00 60,00 36 115,43 1,04 100,88 38 72 76.32 m 97,92 1,06 40 98 154,84 1,42 139,16 42 112 199,36 1,70 190,40 44 84 168,00 2,06 173,04 46 93 206,46 2,17 201,81 48 129 319,92 2,27 292,83 50 146 400,04 2,69 392,84 2,91 52 145 436,45 2.89 421,95 54 140 464,80 404,60 56 185 669,70 3,39 627,15 3,77 58 142 558,06 535,34 3,91 60 197 841,19 770,27 4,16 62 158 729,96 657,28 4,59 64 156 778,44 716,04 5,05 66 143 762,19 722,15 5,46 68 143 815,10 780,78 5,38 70 163 997,56 876,94 5,93 73 101 657,51 598,93 6,08 74 574,36 504,64 .. 6,66 76 72 529,20 479,52 7,27 78 56 436,24 406,56 7,29 80 33 270,60 240,57 82 24 207,86 7.39 177,36 7,64 84 14 127,96 106,96 9,19 86 - 19 182,211 174,61 88 10 100,90 100.90 90 5 52,75 52,75 93 3 33.30 33,30 94 2 23,18 23,18 Sveg a 3.589 12.270,82 11.324,52 Ovakvim načinom rada procjenitelj je istovremeno provjerio je li rad šumarije bio točan pri iskazivanju totalne drvne mase i odredio drvnu masu prema svom individualnom bonitiranju. Kod iskazivanja drvne mase utvrdio je, da se njegovi podaci i podaci šumarije razlikuju za 7%, dok je nadprocjenitelj šumarije još povisio totalnu drvnu masu od 12.270 m3 na 12.820 m3. 176 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 35 <-- 35 --> PDF |
3. Manual za određivanje kubature srednjeg stabla za svaki prsni promjer Pokusnih stabala Prsni promjer 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 46 48 50 ´ 52 54 56 58 60 62 64 66 68 70 72 74 76 78 80 82 84 86 Raspolažućikl upiranju Broj stabala 1 2 2 2 8 4 3 3 1 2 7 8 6 8 8 12 8 10 16 16 23 12 15 ´ 21 33 14 18 19 23 15 16 14 3 7 3 1 2 sada svima i kubature Kubatura Kubatura svih srednjeg Primjedba stabala stabla 0,10 0,10 0,29 0,14 0,31 0,15 0<51 0,25 2,30 0,29 1,31 0,33 1,33 0,44 1,88 0,63 Usvojen UI. bonitet 0,70 0,70 1,60 0,80 7,02 1,00 8,31 1,04 6,39 1,06 11,36 1,42 13,59 1,70 22,63 2,06 17,39 2,17 22,70 2,27 43,19 2,69 46,54 2,91 66,55 2,89 40,73 3,39 56,58 3,77 82,06 3,91 137,21 4,16 63,32 4,59 00,86 5,05 103,84 5,46 123,68 5,38 89,03 5,93 97,24 6,08 93,20 6,66 21,78 7,26 51,02 7,29 22,19 7,39 7,64 7,64 18,39 9,19 pomoćnim elementima (postotak pogreške u srednjih stabala) pristupilo se izračunavanju totalne drvne mase za svaki prsni promjer (i ukupno) najprije po III. bonitetu, a zatim prema individualnom bonitiranju od strane kupca. Kao podloga za izračunavanje poslužili su podaci šumarije o klupiranju i broju stabala za svaki pojedini prsni promjer. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 34 <-- 34 --> PDF |
podataka rad na određivanju drvne mase stabala, te izračunavanju mase tehničke ob,lovine, prostornog drva i truleži, nastavljen je u birou. Isto tako u birou su u manual uneseni potrebni komparativni podaci šumarije o promjerima i masi tih stabala. Dok je šumarija vršila individualnu procjenu sortimenata, procjenitelj kupca se nije u to upuštao, već se je opredjelio empirici, oslanjajući se u punoj mjeri na zadnje događaje na domaćem i vanjskom tržištu. O tome će biti govora naknadno. Ovo je svakako stvar iskustva, a ujedno i pitanje načina za brže dolaženje do potrebnih i upotrebljivih podataka, no principijelno se postavlja pitanje, kakva korist ako se beskompromisno zahtjeva individualna procjena sortimenata (sada je riječ o bukovini) i od osoblja, koje ev. zna na pamet suhe propise uzanca, a nema dovoljno uvida u suvremenu tehnologiju i događaje na tržištu. Poznate su i okolnosti pod kojima su izvršena mjerenja i procjene u jednom i drugom slučaju: Šumarija je ovaj rad obavila pod veoma teškim vremenskim okolnostima (snijeg) i uz veliku žurbu. To se -je nedvojbeno odrazilo i na pravljenje nesistematske pogreške kod klupiranja (jedanput osjetno na više, drugi put osjetno na niže — vidi brojeve stabala 658, 657, 661, 655, 666, 677 itd.). Klupažom i procjenom rukovodio je tehničar, bivši lugar, inače veoma ambiciozan ali sa nedovoljno iskustva u eksploataciji i na tržištu. Nadalje iz manuala se vidi, da je šumarija doznačila i iskazala u masi, te u većoj ili manjoj mjeri i po količini sortimenata, izvjestan broj stabala potpuno propalih (trulih mrtvaca), od kojih sada nema" više ništa, osim ev. za krečane (ali onda kada kaluklacije i mjesne prilike dozvoljavaju). Ovako va stabla procjenitelj kupca namjerno je iskazivao sa istom totalnom masom kao i šumarija, tako da bi se eliminirala pogreška u procentualnoj zastupljenosti ovakove mase, koju je procjenitelj kupca u cijelosti izbacio u rubriku »trulo« t. j . »otpad«. Ovo je još više utjecalo na nerealno iskazivanje drvne mase i sortimenata od strane šumarije. Procjenom u ime kupca rukovodio je stariji inženjer uz asistenciju još jednog inženjera početnika, te asistenciju istog tehničara, koji je rukovodio procjenom šumarije. Radilo se je potpuno novom i preciznom promjerkom, a mjerilo se je uz puno kontrole na propisnoj prsnoj visini. Kao što je već spomenuto, visine su ocjenjivane okularno, ali su vršene kontrole na srušenim i oborenim stablima (u nekoliko mogućih slučajeva). Osim toga procjenitelji su redovito jedan drugoga korigirali i jedan drugom pomagali (potreba ocjene iz više raznih položaja i t. d.). Procjena je obavljena po lijepom i suhom vremenu. Usporedimo li podatke samo sa ove jedne stranice iz »Manuala mjerenja i procjene . . .« jasno se vidi, da je šumarija nerealno usvojila III. bonitet za cijelu sječinu, te se razlika u totalnoj masi na ova 24 stabla pojavljuje za 12,12 m3 na više´ili za 16%. U birou se je dalje pristupilo izračunavanju kubature srednjeg stabla na osnovu pokusnih mjerenja, a za svaki prsni promjer. To se je dobilo izračunavanjem aritmetičke sredine kubatura svih pokusnih stabala i za svaki prsni promjer posebno. U izvodu prikazano za to je poslužio slijedeći manual: 174 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 33 <-- 33 --> PDF |
2. Manual mjerenja i procjene pokusnih stabala (primjer sa 24 stabla) Prsni promjer i Kubatura Procj. po kup. Postotak cd cd CO -t-i .-J * if CU.Q H 13 11 658 657 660 661 663 655 703 668 667 666 677 923 951 952 930 1828 1830 1824 1829 1825 1816 1816 ´S M S 3 ».. O ft 70 38 56 58 24 50 56 50 50 62 44 58 68 68 40 36 58 60 48 54 68 58 32 72 3 CJ P. M o ft 70 38 58 54 24 52 56 52 52 62 44 54 70 ´64 40 36 62 60 46 54 70 58 32 68 3 o ft i M 26 2a 26 — 13 30 29 25 23 — 23 24 28 27 19 19 22 24 24 23 26 26 19 24 i—î O c CD 45 40 65 55 — — 50 45 — 60 — 50 45 20 60 40 25 — 10 35 — 40 40 30 10 Ukupno: S 3 >.. SO 6,12 1,36 3,62 3,93 0,39 2,74 3,62 2,74 2,74 4,62 2,00 3,93 5,70 5,70 1,58 1,19 3,93 4,27 2,48 3,23 5,70 3,99 0,86 6,51 83,18 Prikaz rada: Procjenitelj je na terenu izvršio klupažu pokusnih stabala, okularno ocijenio visine za svako pojedino stablo, te odredio za svako stablo postotak tehničke oblovine i postotak truleži. Na osnovu ovih osnovnih 3 o ft M o ft 5,20 1,30 3,35 3,32 0,31 3,30 3,90 2,90 2,57 4,62 1,80 2,82 6,00 4,80 1,30 1,00 3,50 3,65 2,10 2,80 5,20 3,90 0,80 4,86 75,30 o 2a 2,08 71 1,84 — — 1,81 1,75 — 1,54 — 90 1,27 3,00 2,88 53 25 — 36 73 — 2,70 1,56 24 49 24,63 0 > s-» w ô u ft 2,34 59 1,51 — 31 1,49 2,15 1,45 1,03 — 90 1,55 2,70 1,92 78 75 3,15 3,29 1,37 2,52 2,50 2,15 56 2,91 37,92 Otp. 0,78 — — 3,32 — — — 1,45 — 4,62 — — 0,30 — — — 0,35 — — 0,28 — 0,19 — 1,46 12,75 -3 15 — — 100 — — — 50 — 100 — — 5 — — — 10 — — 10 — 5 — 30 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Prsni promjer 36 3« 40 42 44 46 44 50 52 54 56 58 60 62 64 66 68 70 72 74 76 78 80 82 84 86 Broj stabala Po šumariji Po kupcu 8 8 9 6 10 8 9 8 10 12 ´4 8 10 12 14 16 16 16 11 23 21 12 16 15 25 21 22 33 15 14 21 18 14 19 26 23 17 15 19 16 13 14 8 3 4 7 4 3 2 1 1 2 Ukupno: Na osnovu prednjeg uporednog pregleda slijedi zaključak, da je šumarija pravila pogrešku kod klupiranja sa tendencijom na više, a to je utjecalo na povećanje ukupne temeljnice za okruglo 1%. Kako je masa stabla iskazana elementima M = ghf, gdje »g« utječe na proizvod potencijalno t. j . kvadratom, a »hf« linearno, to se je procjenitelj kupca zadovoljio s tim, što je dobivenu drvnu masu umanjio za 1%. Na taj način riješio je pitanje eliminiranja pogreške koju je šumarija prouzročila netočnim klupiranjem. Kao podloga cijelom ovom radu, jasno, poslužio je »Manual mjerenja i procjene pokusnih stabala«. Kako bi bilo preopširno i suvišno prepisivati cijeli manual sa 366 pokusnih stabala, to ćemo, radi boljeg uvida u ovu postavku, prikazati samo jednu stranicu manuala: 366 366 TemeljnicaPo šumariji 0,80 0,99 1,30 1,26 1,50 0,68 2,88 2,80 2,94 2,53 5,25 ´ 4,18 7,00 6,60 4,80 7,14 5,04 9,88 6,97 8,17 5,85 3,84 2,00 2,12 1,10 0,58 90,84 2 m Po kupcu 0,80 0,66 1,04 1,12 1,80 1,36 1,80 3,20 3,36 5,2» 3,00 3,90 5,88 9,90 4,48 6,12 6,84 8,74 6,15 6,88 6,30 1,44 3,50 1,50 0,55 1,16 98,75 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 31 <-- 31 --> PDF |
sortimenata dobivenih u postocima. Koliko je takav način rada nepo uzdan i u osnovi krivo orjentiran, suvišan je svaki poseban komentar. Uzmimo u razmatranje konkretan primjer procjene jedne sječine po šumariji i konkretne procjene (da je tako nazovemo) po budućem kupcu: Kupac je dobio od šumarije manuale o procjeni doznačenih stabala bukve i jele sa slijedećim podacima: šumarija je izvršila klupažu stabala te usvojivši i za jednu i drugu vrstu drveta u prosjeku treći bonitet, ustanovila totalnu drvnu masu, uz stablimičnu ocjenu pojedinih sortimenata i truleži. Nadprocjenitelj šumarije nama´ nepoznatim načinom rada vrši korekturu totalne drvne mase, što će se iz daljnjeg izlaganja vidjeti. Da bi došao do relativno vjerodostojnih podataka, zaduženi procjeniteljkupca, odlučuje se na slijedeći način rada: 1. Obuhvativši cjelokupnu sječinu na oko 10% stabala izvršio je ponovo klupiranje i individualno bonitiranje svakog pojedinog pokusnog stabla. Bonitiranje je vršio po Šuriću (kao i šumarija), no odlučio se je na određivanje individualne kubature svakog pojedinog probnog stabla s tim, što je kubature po potrebi određivao interpolacijom između kubatura dva, već po Šuriću poznata, susjedna boniteta (na pr. između drugog i trećeg boniteta). Na taj način dobio je kubature pokusnih stabala, te za svaki promjer odredio kubaturu srednjeg stabla (iz pokusne grupe). Ove kubature pomnožio je sa brojem stabala za svaki pojedini prsni promjer na osnovu klupaže šumarije, te odredio totalnu masu za sva stabla svakog prsnog promjera i tako za cijelu sječinu. Da bi izbjegao pogrešku kao posljedicu ev. pogrešne klupaže po šumariji, odredio je ukupnu temeljnicu za sva pokusna stabla posebno na osnovu svoga klupiranja, a posebno na osnovu klupiranja šumarije, te odredio postotak odstupanja. 2. Na pokusnim stablima individualno za svako napose, u postocima je određivao zastupljenost tehničke oblovine i truleži. Daljnji rad je nastavljen u uredu, te su razrađeni slijedeći manuali i tabele: A. Bukva 1. Manual za određivanje ukupne temeljnice pokusnih stabala na oosnovu uporednih podataka o klupiranju izvršenom po šumariji i poslije po kupcu: Prsniimjer Po Broj stabala šumariji Po kupcu Po Temeljnica šumariji m2 Po kupcu 14 1 1 ´ 0,02 0,02 16 2 2 0,04 0,04 18 2 2 0,06 0,06 20 2 2 0,06 0,06 22 9 8 0,36 0,32 24 . 3 4 0,15 0,20 26 6 3 0,30 0,15 28 — 3 — 0,18 30 1 1 0,07 0,07 32 3 2 0,24 0,16 34 4 7 0,36 0,63 171 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 30 <-- 30 --> PDF |
gojnih mjera za postignuće (eventualno ekonomske) harmonije u odnosu vrsta, jer je to sasvim odvojen problem. Ako se radi općenito o izmjen i vrsta (a Suho je iznimka) i izmjena je zakon, onda će čovjekovo forsiranje dominacije neke vrste vjerojatno dovesti do degradacije ove iste vrste. Ako pak izmjene nema (unutar gospodarski aktuelnog perioda), tada će moći čovjek lakše stvoriti uzgojnim mjerama dominacije, ali uvijek samo unutar nekog povoljnog omjera smjese one vrste koju želi, a da tu vrstu ne dovede u degradaciju. Zato je uputno temeljito raščistiti taj problem, kako on ne bi imao negativnih posljedica za naše buduće šume, ušavši nepravilnim propisima u gospodarske osnove. PROVJERAVANJE PROCJENA INDUSTRIJSKIH SJEČINA . Ing. Ferdo Sulentić Metode rada U U današnjim odnosima između šumarstva i poduzeća za preradu drveta, pitanje načina i potrebe provjeravanja točnosti rada na ustanovljenju drvne mase i procjene sortimenata ima praktičnu vrijednost i za jednu i drugu stranu, a sa šireg privrednog stanovišta važno je raščistiti pojmove o potrebnom i suvišnom, o točnom i netočnom, o dobro zasnovanom i krivozasnovanom. Prema tome, da bi raspolagali s pouzdanim podacima o količini sortimenata i vrijednosti jedne sječine, potrebno je ispuniti slijedeće preduvjete: 1. da je točno klupiranje, 2. da je bonitiranje pouzdano, 3. da na procjeni radi osoblje s dovoljno rasčišćenim pojmovima o tržištu i kvaliteti sortimenata i 4. da je način rada na procjeni sortimenata po mogućnosti što brži i što više zasnovan na empirici. Polazeći od prednjih postavki nameće se pitanje, kako i na koji način treba kupac (drvna industrija) da se posluži podacima o procjeni izvršenoj po šumariji, a da se s jedne strane ne rade i ne poduzimaju suvišni poslovi, a s druge, da je taj rad tako sistematski zasnovan, da bezuvjetno vodi otkrivanju pogrešaka ranije procjene. Sigurno je naime, da svaka šumarija, kad neki objekat izlaže na prodaju, raspolaže podacima o klupiranju, o bonitiranju t. j . totalnoj masi stabala i količini pojedinih sortimenata, koji mogu biti određeni na ovaj ili onaj način. Prema tome, ako takvi podaci već postoje, bilo bi pogrešno i privredno nepoželjno ponovo vršiti cjelokupnu klupažu i bonitiranje. To bi značilo razbacivati se vremenom, radnom snagom i financijskim sredstvima. Postavlja se dakle pitanje, koju metodu rada upotrebiti a da je dovoljno pouzdana, i da se sa što manje truda dođe do vjerodostojnih podataka. Priučeni stručnjaci gotovo bez izuzetaka rade tako, da ustanovljenu totalnu masu stabla po šumariji uzimaju kao točnu, pa na osnovu toga vrše korekture |