DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 43     <-- 43 -->        PDF

o mogućnostima iskorištavanja pojedinih sortimenata i ostalim iskustvima,
vrijednim za širu primjenu.
3. Da se organizira sistematsko i redovito obavještavanje proizvodnog
sektora u šumarstvu i drvnoj industriji o stanju i promjenama na tržištu,
uz povremeno davanje komparativnih kalkulacija o relativnim vrijednostima
pojedinih sortimenata, te upozorenja na mogućnost većeg iskorištenja
i slično.
4. Da se organizira stalna analiza tržišta rezane robe, te da se češće
organiziraju demonstracije i pokusni rezovi na pilanama, o čemu bi trebalo
redovito i sistematski obavještavati proizvodnju.
MOGUĆNOST SIJANJA NAKLIJALOG JELOVOG SJEMENA


Ing. Stanko Tomaševski — Ravna Gora


NR Hrvatska je zemlja lišćara. Četinari su zastupani u drvnoj zalihi
sa 18%, a u površini sa 10%.


Ako se ima u vidu da privredno razvijene zemlje troše četinare za
70% više nego lišćare, jasno je vidljivo da je taj odnos u potrošnji upravo
obratan našoj sirovinskoj bazi. To pomanjkanje se dosada još nije osjetilo
u jačoj mjeri, s jedne strane radi relativno slabo razvijene privrede, a drugo
radi pojačane sječe četinara.


Sadašnje potrebe na drvetu u FNRJ, a posebno u NRH su veće od
prirasta naših šuma. Jak tempo razvitka industrijske proizvodnje kod nas,
traži i porast potrošnje industrijskog t. j . tehničkog drveta, a posebno porast
potrošnje drveta četinara. Međutim situacija u šumskom fondu četinara je
takva da ćemo, obzirom na potrebu da se sadašnje loše stanje šumskog fonda
popravi, biti prisiljeni sjeći manje od prirasta, i da će industrija umjesto
više, dobivati manje sirovina (drveta).


Imajući to u vidu Društveni plan za 1955 godinu predvidio je pored
ostalih mjera za unapređenje šumarstva i štednje drveta, te podmirivanje
potreba na četinjarskom drvetu, »-obogaćivanje čistih bukovih šuma crnogoričnim
vrstama drveta-«, t. j . pretvaranje čistih bukovih šuma u mješovite
šume bukve i četinara.


Da bismo mogli provesti u djelo zadatak postavljen društvenim planom
bit će potrebno vršiti radove podsijavanja, odnosno podsađivanja čistih bukovih
sastojina u prvom redu jelom i smrčom.


Kao što je poznato jelovo sjeme vrlo kratko zadržava klijavost, najviše
pola godine. To znači da jelovo sjeme sabrano ujesen moramo sijati najkasnije
na proljeće druge godine.


Poznato nam je da se može sijati naklijali hrastov žir, ako mu se
prilikom sijanja i prekine klica, žir potjera novu, međutim nije nam poznato
da se u našoj stručnoj literaturi spominje mogućnost sijanja naklijalog
jelovog sjemena.


Jeseni 1953. godine sabirali smo jelovo sjeme. Međutim kako su rano
nastupili jaki mrazevi, a odmah zatim pao dosta visoki snijeg, sijanje se




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 42     <-- 42 -->        PDF

U prvom slučaju se šumskoj upravi osporava sposobnost dobre organizacije
u iskorištavanju šuma (iako je u današnjim uvjetima to stvar
isključivo organizacije poslovanja).


U drugom slučaju ( iz istih i sličnih pobuda po naslijeđenom odgoju)
dosta često se u komercijalnoj službi drvne industrije ispoljavaju tendencije
zakukuljivanja i nastojanja, da se stvar (poznavanja tržišta) zadrži
u što užem krugu i na što manjem broju osoblja.


Tako u nekim slučajevima (a naročito prema šumarstvu) u najvećem
stepenu izbjegava se suradnja sa osobljem koje radi na proizvodnji.
Kako je politika prodaje šuma dijelom stvar komercijalne službe,
a politika iskorištavanja i ekonomike u cijelosti stvar proizvodnje uz
pomoć i suradnju komercijalne službe, onda nam može biti jasno kuda
bi dospjeli, u koliko u tom pogledu ne bi odbacili štetne navike i naslijeđa.
Kakovu ocjenu na pr. zaslužuje slučaj, gdje u jednom velikom
drvno industrijskom kombinatu komercijalista (jasno sa titulom direktor)
odbija da dade odgovor inženjeru šumarstva, rukovodiocu šumskih radilišta,
na pitanje pošto je prodao šel trupce, i još odlazi da traži zaštitu
svojih prava (i »moći«) kod glavnog rukovodioca, jer ga »ovi seljaci«
napadaju. Kad pratimo ovakove pojave, postavlja se pitanje, je li važnije
udovoljiti megalomanskim pobudama i ispadima pojedinaca, ili pak
da se radi na bazi totalnog obavještavanja i suradnje ljudi koji rade u
šumarstvu i drvnoj industriji, a tko pokušava iskakati, privoljeti ga na
suradnju.


Moglo bi se navesti više primjera slične neskromnosti, ili u najmanju
ruku uskog gledanja na stvari, no to nije bila glavna pobuda za
razradu ovoga članka. Važno je međutim uočiti, da nam dosta često proizvodnja
nije dovoljno obaviještena i obavještavana o stanju i kretanju
tržišta, što je privredno veoma štetno, te je potrebno poduzeti korake, da
se nedostaci efikasno otklone. Ne bi na pr. bilo na odmet, da obavezno
širi krugovi u proizvodnji znaju da 100 kg talijanskog celuloznog drva
košta oko 900 din, te da je toliki i veći gubitak po 1 prm kod ljetnih
isporuka za razliku od zimskih. Postavlja se nakon toga pitanje, koliki
smo postatak svježeg celuloznog drva isporučili preko zime i zašto
tako malo?


Valja konačno upozoriti, da se u sadašnjim uvjetima organizacije i
pojedine šumarije odnose više nego nepredusretljivo prema drvnoj industriji.
Ima priličan broj šumarija, koje ni pod koju cijenu ne daju na poslugu
manuale o procjeni industrijskih sječina. Na taj način je drvna
industrija prisiljena ili da vjeruje procjeni šumarije (što ne može i ne
smije biti), ili da čitav posao oko klupaže i ostaloga vrši ponovo. Koliko
ovakav stav nema ekonomskg i stručng opravdanja, nije potrebno posebno
isticati.


ZAKLJUČAK
Predlaže se:


1. Da mješovita komisija sastavljena od predstavnika šumarstva i
drvne industrije razmotri i donese zaključke o načinu doznake i procjene
drvnih masa, namijenjenih za industrijsku sječu.
2. Da se kod drvno industrijskih poduzeća i nekih šumarija organiziranju
upitne sječine u cilju prikupljanja i objavljivanja podataka
182




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 34     <-- 34 -->        PDF

podataka rad na određivanju drvne mase stabala, te izračunavanju mase
tehničke ob,lovine, prostornog drva i truleži, nastavljen je u birou. Isto
tako u birou su u manual uneseni potrebni komparativni podaci šumarije
o promjerima i masi tih stabala. Dok je šumarija vršila individualnu
procjenu sortimenata, procjenitelj kupca se nije u to upuštao, već se je
opredjelio empirici, oslanjajući se u punoj mjeri na zadnje događaje na
domaćem i vanjskom tržištu. O tome će biti govora naknadno. Ovo je
svakako stvar iskustva, a ujedno i pitanje načina za brže dolaženje do
potrebnih i upotrebljivih podataka, no principijelno se postavlja pitanje,
kakva korist ako se beskompromisno zahtjeva individualna procjena
sortimenata (sada je riječ o bukovini) i od osoblja, koje ev. zna na pamet
suhe propise uzanca, a nema dovoljno uvida u suvremenu tehnologiju i
događaje na tržištu.


Poznate su i okolnosti pod kojima su izvršena mjerenja i procjene
u jednom i drugom slučaju: Šumarija je ovaj rad obavila pod veoma
teškim vremenskim okolnostima (snijeg) i uz veliku žurbu. To se -je
nedvojbeno odrazilo i na pravljenje nesistematske pogreške kod klupiranja
(jedanput osjetno na više, drugi put osjetno na niže — vidi brojeve
stabala 658, 657, 661, 655, 666, 677 itd.). Klupažom i procjenom
rukovodio je tehničar, bivši lugar, inače veoma ambiciozan ali sa nedovoljno
iskustva u eksploataciji i na tržištu. Nadalje iz manuala se vidi,
da je šumarija doznačila i iskazala u masi, te u većoj ili manjoj mjeri
i po količini sortimenata, izvjestan broj stabala potpuno propalih (trulih
mrtvaca), od kojih sada nema" više ništa, osim ev. za krečane (ali onda
kada kaluklacije i mjesne prilike dozvoljavaju). Ovako va stabla procjenitelj
kupca namjerno je iskazivao sa istom totalnom masom kao i šumarija,
tako da bi se eliminirala pogreška u procentualnoj zastupljenosti
ovakove mase, koju je procjenitelj kupca u cijelosti izbacio u rubriku
»trulo« t. j . »otpad«. Ovo je još više utjecalo na nerealno iskazivanje
drvne mase i sortimenata od strane šumarije.


Procjenom u ime kupca rukovodio je stariji inženjer uz asistenciju
još jednog inženjera početnika, te asistenciju istog tehničara, koji je
rukovodio procjenom šumarije. Radilo se je potpuno novom i preciznom
promjerkom, a mjerilo se je uz puno kontrole na propisnoj prsnoj visini.
Kao što je već spomenuto, visine su ocjenjivane okularno, ali su vršene
kontrole na srušenim i oborenim stablima (u nekoliko mogućih slučajeva).
Osim toga procjenitelji su redovito jedan drugoga korigirali i jedan
drugom pomagali (potreba ocjene iz više raznih položaja i t. d.). Procjena
je obavljena po lijepom i suhom vremenu.


Usporedimo li podatke samo sa ove jedne stranice iz »Manuala mjerenja
i procjene . . .« jasno se vidi, da je šumarija nerealno usvojila III.
bonitet za cijelu sječinu, te se razlika u totalnoj masi na ova 24 stabla
pojavljuje za 12,12 m3 na više´ili za 16%.


U birou se je dalje pristupilo izračunavanju kubature srednjeg stabla
na osnovu pokusnih mjerenja, a za svaki prsni promjer. To se je dobilo
izračunavanjem aritmetičke sredine kubatura svih pokusnih stabala i za
svaki prsni promjer posebno. U izvodu prikazano za to je poslužio slijedeći
manual:


174




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 33     <-- 33 -->        PDF

2. Manual mjerenja i procjene pokusnih stabala (primjer sa 24 stabla)
Prsni promjer i Kubatura Procj. po kup. Postotak


cd


cd


CO
-t-i
.-J *


if


CU.Q


H


13


11


658
657
660
661
663
655
703
668
667
666
677
923
951
952
930
1828
1830
1824
1829
1825
1816
1816


´S


M


S
3


»..


O


ft


70
38
56
58
24
50
56
50
50
62
44


58
68
68
40
36
58
60
48
54
68
58
32


72


3


CJ


P.
M


o


ft


70
38
58
54
24
52
56
52
52
62
44
54
70
´64
40
36
62
60
46
54
70
58
32
68


3


o


ft


i M


26


2a


26





13


30


29


25


23





23
24
28
27
19
19
22
24
24
23
26
26
19
24


i—î


O


c


CD


45


40
65
55






50


45





60





50
45
20
60
40
25





10


35





40
40
30
10


Ukupno:


S


3


>..


SO


6,12
1,36
3,62
3,93
0,39
2,74
3,62
2,74
2,74
4,62
2,00
3,93
5,70
5,70
1,58
1,19
3,93
4,27
2,48
3,23
5,70
3,99
0,86
6,51


83,18


Prikaz rada:


Procjenitelj je na terenu izvršio klupažu pokusnih stabala, okularno
ocijenio visine za svako pojedino stablo, te odredio za svako stablo postotak
tehničke oblovine i postotak truleži. Na osnovu ovih osnovnih


3


o


ft


M


o


ft


5,20
1,30
3,35
3,32
0,31
3,30
3,90
2,90
2,57
4,62
1,80
2,82
6,00
4,80
1,30
1,00
3,50
3,65
2,10
2,80
5,20
3,90
0,80
4,86


75,30


o


2a




2,08
71


1,84






1,81
1,75





1,54





90
1,27


3,00


2,88
53
25





36
73





2,70


1,56
24
49


24,63


0


>


s-»
w


ô


u


ft


2,34


59


1,51





31
1,49
2,15
1,45


1,03





90


1,55


2,70


1,92


78


75


3,15


3,29


1,37


2,52


2,50


2,15


56


2,91


37,92


Otp.


0,78






3,32









1,45





4,62






0,30







0,35






0,28





0,19





1,46


12,75


-3


15






100











50





100






5







10






10





5





30




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 41     <-- 41 -->        PDF

već bilo riječi, tada nam postaje jasno, koliko je u ovom slučaju bila
nepouzdana i neopravdana individualna procjena sortimenata.
b) Iz sličnih razloga kupčev procjenitelj nije otvorio rubriku za rudno
drvo, jer se je radilo o potištenim stabalcima a pretežno suhim i prešlim.


c) Kupac iskazuje za 90% više šel trupaca od šumarije, a od neštoi
manje ukupne količine oblovine. Postavlja se pitanje zašto? Zato što
dobar dio šumarskog osoblja nije dovoljno obavješten o stvarnim mogućnostima.


d) Kupac iskazuje za 197% više celuloznog drva od šumarije, a od
manje iskazane količine prostornog drva. Uzrok je isti kao i pod c).


e) Šumarija iskazuje ogrjev kvalitete A/B, dok kupac iskazuje samo
ogrjev B kvalitete s tim, da je ogrjev A kvalitete iskazan u celuloznom
drvu. Ovo ima i.praktičnog razloga, a taj je što je celulozno drvo od
ogrjeva A kvalitete skuplje za preko 3.000 dinara po prm. Pitanje je samo
u tome, da li ćemo se potruditi da to drvo izmanipuliramo, te da ispuni
uvjete za celulozu, ili ćemo ga upotrebi ti za loženje peći. Uzrok je i ovdje
kao i pod c).


Postavlja se pitanje, koji su uzroci da dolazi do ovakovog raskoraka
u procjenama?


Mi smatramo, da je šumarstvo iz više razloga, objektivne i subjektivne
naravi, suviše odvojeno od zbivanja u industrijskoj preradi i na
tržištu. Drugim riječima, šumarstvo se nalazi u takvom položaju, da nije
obavješteno o dnevnom zbivanju na tržištu. Na taj način ograničilo se
je na suhe propise o kvaliteti sortimenata. Međutim ti se propisi danas
na tržištu gotovo dnevno mijenjaju. Na taj način je šumarstvo u ocjeni
sortimenata za tehničku upotrebu u neprekidnom zaostatku jer, jasno,
propisi se ne mogu svaki dan mijenjati i korigirati.


Jedan od uzroka nedovoljne obavještenosti o tržištu sortimenata i
načinu prerade drveta kao sirovine u tome je, što se naše šumarstvo nalazi
tek na prepkretnici od ekstenzivnog načina gospodarenja ka intenzivnom.
Kod takvog stanja neizbježivo se, za sada, susrećemo sa slučajevima
gdje interes i aktivnost šumarstva prestaje sa momentom doznake
šume za prodaju i sječu. Prema tome nije nikakvo čudo, ako kod šumarstva
nailazimo i na procjene, koje se veoma malo oslanjaju na realno
stanje prilika na tržištu. Međutim današnje stanje šumskog fonda, te potreba
maksimalno korisne ekonomike u iskorištavanju šuma i preradi
šumskih sortimenata zahtijeva od šumarstva još korak dalje, a to je —
postepeno osvajanje industrijske prerade. Tim momentom na šumarsko
osoblje pada još veća odgovornost, nameće se potreba šire aktivnosti i
specijalizacije, ali će zato šumarstvo steći i odgovarajuće mjesto* i ugled
u privredi. Ovakav način organizacije šumarstva svakim danom i sve više
se ispoljava kao preduvjet i potreba, te da bi se postigla neophodna i
tijesna kolaboracija u šumskom privređivanju. Nekada su se trgovci
šumom i pilanari i još kako trudili, da šumarstvo zadrže na što većem
odstojanju od zbivanja na tržištu. To im je s jedne strane donosilo velike
materijalne koristi, a s druge i kroz to, prema šumarskom osoblju odnosili
su se i još kako podcjenjivački. Sada međutim do šumarstva i šumarskog
osoblja stoji da ne pristanu, da njihovom gotovom djelu drugi
bude — otac.


Stav nepovjerenja (bolje reći podvojenosti u interesima) industrijske
grane prema šumarstvu, dosta često se i danas ispoljava u dva vida:


181




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 40     <-- 40 -->        PDF

takovih procjena nađemo puno kod šumarija, a pretežno su rađene po
lugarskom osoblju, koje još ne ispunjava potrebne preduvjete za tako
odgovoran posao. Nadalje, način individualne procjene stabala zahtijeva
znatno više vremena i poskupljenje troškova.


Za dobru procjenu drvne mase i pojedinih sortimenata podjednako
je potrebna velika umješnost, stručnost i iskustvo. Baš radi toga skloni
smo procjeni uz upotrebu iskustvenih podataka kod određivanja sortimenata
i njihovog postotka zastupljenosti i to iz slijedećih razloga:


a) Ovim načinom rada omogućen je puno veći radni učinak. Prema
tome za procjenu je potrebno i manje odgovarajućih stručnjaka, što je
veoma važno.


b) Radeći na ovaj način jedan dobar stručnjak u stanju je i sa slabijim
kadrom organizirati rad na procjeni veoma velikih površina, dok je
to kod individualne procjene nemoguće.


c) Kad bi se organizirala redovita informativna služba o šumskim
proizvodima i stanju na tržištu, te za pojedine vrste drveta i bonitetne
razrede davale okvirne tabele o prosječnoj zastupljenosti pojedinih sortimenata,
i to bi znatno pomoglo s jedne strane unapređenju kadrova, a
s druge raspolagalo bi se pomoćnim elementima za brze procjene sječina.
Ovakvi podaci o sječinama bili bi bolji i upotrebljiviji od podataka individualne
procjene izvršene nedoraslim osobljem.


Ovaj način rada može se primijeniti na sve vrste drveta, osim onih
koje daju skupocjenu furnirsku robu: hrast, orah, jasen i slično. Bukva
već ne bi ušla u naprijed spomenutu grupu s razloga, što je za bukovu
F robu relativno mala potražnja i što je suviše mala razlika u cijeni F
robe i robe kvalitete L. Radi toga je u praksi dobrim dijelom uvedeno, da
se F/L prodaje po prosječnoj cijeni. Osim toga u vezi iznenađenja, koja
se kriju specijalno kod bukovine, a što mi nismo u stanju otkriti prije
rušenja i izrade, i s te strane smatramo pouzdanijim dobre podatke o
zastupljenosti pojedinih sortimenata, od podataka individualnih procjena.


Prednjim izlaganjem smatramo, da smo u principu razradili jedan
primjer kako treba pristupiti procjeni, t. j . nadprocjeni u prilikama kada
već postoje podaci o premjerbi sječina uz ev. i ostale elemente.


Postavlja se pitanje, tko bi u ovom momentu bio pozvan da organizira
informativnu službu o sortimentima, tržištu i stvarnim mogućnostima
kod sječe i izrade? Naše je mišljenje, da je to Udruženje proizvođača
drvne industrije. Ovo svakako povlači za sobom i potrebu organizacije
pokusnih sječina po mogućnosti kod svakog drvno industrijskog poduzeća
uz preduvjet najstručnijeg i najrigoroznijeg rukovođenja za svaki takav
objekt i svaku vrstu drveta.


AD 2. O uzrocima znatnih razlika u procjeni pojedinih sortimenata po
šumariji i kupcu.


Da uzmognemo konkretni je odgovoriti na ovo pitanje, bit će potrebno
proanalizirati neke podatke iz naprijed obrađenog primjera:


a) Po šumarijskoj procjeni osim rudnog drva, ostala tehnička oblovina
zastupljena je sa 25% (323000 : 12820), a po procjeni kupca 28%>.
Ovo nije značajna razlika, ali ako se uzme u obzir da je u tu ocjenu
šumarija ponekada uzimala i dio mase 100% trulih stabala o kojima je




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Komparativni tabelarni pregled procjena


_ Procjena m Postotak


S o r 11 m e n t . .. „ ... , „ .


Šumarije Kupca III. slučaj 3/2 4/3


1 2 3 4 5 6


Totalna masa 12.820 11.211 12.820 87 114
F trupci 62,83 63 63 100 100
L trupci 380,66 722 837 190 116
A/B trupci 1.926,01 1.257 1.430 65 116
C tz´upci 861,13 1.100 1.260 134 114
Rudno drvo 68,16 — — -— —
Celuloza 817,17 2.430 2.770 297 114
Ogrev A/B 3.677,27 — — — —
Ogrev B — 1.819 2.075 — 114
Ogrev C 3.677,28 1.820 2.075 50 114
Otpad 1.349,49 2.000 2.310 148 115


Komentar: Ovdje se pojavljuju za diskusiju i razmatranje dvije osnovne
stvari:


1. Koje metode usvojiti za određivanje drvne mase i procjenu sortimenata
i kako za pojedine vrste drva?
2. Koji su uzroci da se kod pojedinih sortimenata u ovom konkretnom
slučaju kardinalno razlikuju procjena šumarije i procjena kupca?
AD 1. Pitanje metoda rada


Za dobru procjenu neke sječine prvi je preduvjet dobar i pouzdan
podatak o totalnoj drvnoj masi. Radi toga je potpuno pogrešno i ne bi
se smjelo dozvoliti, da se drvna masa iskazuje i bazira na bonitiranju,
koje je nekada uvršteno u gospodarsku osnovu ili na sličan način određeno
u prosjeku. Pogreška je tim veća, što se u većini slučajeva radi o
prebornoj doznaci, t. j . doznaci pojedinih stabala, gdje se obično bira lošije
a bolje ostavlja (naročito u sastojinama prašumskog tipa u koje se ulazi
po prvi puta). Naprotiv kao jedino pouzdano može se usvojiti ili mjerenje
visina svih doznačenih stabala, ili barem 10%. U tu svrhu (radi bržeg i
pouzdanijeg rada), potrebno je forsirati nabavku suvremenih hipsometara
(snabdjevenih optikom), na bazi autoredukcije.


Nadalje se postavlja pitanje dobrih i loših strana individualne procjene
sortimenata? Individualna procjena je svakako dobra i daje pouzdane
podatke za daljnju razradu operativnog plana (plan proreza, količina
i kvaliteta rezane građe i t. d.). Međutim to zbilja mora biti dobar
i pouzdan rad, a ne rad radi forme. Ako se na pr. neka procjena bazira
na nesigurno bonitiranje sječine, a srednji promjer trupca nekog sortimenta
na pad promjera (prema općim postavkama), prema tome na kojem
se metru od zemlje nalazi, onda smo slobodni ustvrditi, da je takova
procjena puno nepouzdani]´a od procjene na bazi individualnog bv/nitiranja,
te određivanja sortimenata u postocima. — A tek kakovu vrijednost
imaju individualne procjene koje su rađene po nedovoljno upućenom
osoblju o sortimentima i tržištu, t. j . o stvarnim mogućnostima. Međutim




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Ovaj podatak je potpuno realan i njegovo ostvarenje ovisi isključivo
od stručne i savjesne izrade sječine. Naprotiv moguće je i
veće ostvarenje (borbom za svaki komad) samo ako se za tim
čvrsto ide. Godine 1952/53. šumarija Vrhovine je u sječini, možda
nešto boljoj od ove, (Glibodol, jedinica »A«, odjel 6) izradila i predala
tvornici »R. Šupić« 54°/o šel trupaca, unatoč toga što je tehnička
oblovina forsirana.


3.
Nakon forsiranja šel robe valja imati u vidu da su trupci kvalitete
»A« prema »B« zastupljeni približno u omjeru kao 30 : 70.
To je prirodno, jer je pretežan dio »A« robe otišao u šel.
4.
Je li realan podatak o zastupljenosti celuloznog drva u prostornom
drvu sa 40%?
Realan je i zasniva se na kvalitetnim propisima za celulozno drvo
za Italiju (prouči propise). Naprotiv kod zdravijih sječina može se
ostvariti i sa preko 60%. Koliko mi u tome uspijevamo i zašto
ne, o tome će kasnije biti riječi.


5.
»A« klasa ogrjeva nije niti iskazana, budući je objedinjena propisima
za celulozno drvo za Italiju.
Pokušajmo sada izračunati, koliko bi kojih sortimenata iskazala šumarija
na osnovu svoje totalne drvne mase, a da se je poslužila prednjim
podacima:


Totalna drvna masa 12.820 m3
28% tehničke oblovine 3.590 m3
54% prostorno drvo 6.920 m3
18% otpad i trulež 2.310 m3


Na pojedine drvne sortimente otpada:


a) Tehnička oblovina 3.590 m3
25% F/L trupci 900 m3
40% A/B „ 1.430 m3
35% C „ 1.260 m3


b) Prostorno drvo 6.920 m3
40% celuloze 2.770 m3
30% B klase ogreva 2.075 m3
30% C „ „ 2.075 m3


Napomena: Dobar dio priučenih stručnjaka dao bi stanje prema ovoj
III-ćoj alternativi, budući se snalaze u procjeni sortimenata,
ali im nisu poznate sve teoretske podloge za posredno ustanovljenje
totalne mase stabala.


Prikažimo sada jednim komparativnim tabelarnim pregledom procjenu
šumarije, procjenu kupca i ovu hipotetičnu procjenu, koja bi uslijedila
da je kupac usvojio za bazu totalnu masu iskazanu po šumariji:




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Svojom procjenom kupac je dobio totalnu masu od 11.324 m3
Ovo se umanjuje za 1% (pogreška u klupiranju) 113 m3


Ostaje: 11.211 m3,


Ovu količinu valjalo je razbiti na sortimente, a to je učinjeno slijedećim
postupkom: Zaključen je »manual premjera i procjene«, te je
na 366 pokusnih stabala dobiveno:


Totalna masa Tehnička Prostorno Trulo
oblovina drvo


1.248 m3 350 m3 695 m3 203 m3
100% 28,02% 55,72% 16,26%
Na ostali otpadak procjenitelj je individualno računao sa svega 2 %
(ostatak uračunat već kod truleži), te se je daljnji proračun razvijao
prema slijedećem:


Tehnička oblovina 28%
Prostorno drvo 54%
Otpad i trulo 18%


Totalna drvna masa 11.211 m3
28% tehničke oblovine 3.142 m3
54% prostorno drvo 6.069 m3
18% otpad i trulež 2.000 m3


pojedine sortimente otpada:


a)
Tehničke oblovine 3.142 m3
25% F/L trupci 785 m3
40% A/B „ 1.257 m3
35% C 1.100 m3


b)
Prostorno drvo 6.069 m3
40% celuloze 2.430 m3
30% B klase ogreva 1.819 m3
30% C „ 1.820 m3


Pristupimo sada analizi pojedinih podataka iz prednje raspodjele
totalne drvne mase na pojedine sortimente:


1.
Da li je podatak o tehničkoj oblovini realan ili nije?
Naše je mišljenje, da je potpuno realan i odgovara za današnje
prilike lošijoj strukturi sječine (stara šuma i trula stabla).
U protivnom, ako se radi o sječinama boljeg boniteta i zdravoj
šumi, ovaj se podatak penje i do preko 40%.
2.
Nije li podatak o zastupljenosti 25% furnirskih trupaca i trupaca
za ljuštenje (uglavnom ovih drugih) pretjeran?


ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Manual je razrađen prema slijedećem:


4.
Manual za izračunavanje totalne drvne mase na osnovu podataka o
klupiranju izvršenom po šumariji, i kubature srednjeg stabla za svaki
pojedini promjer, određen po kupčevom procjenitelju.
Po šumariji Kubatura po kupcu
Kubatura


Prsni Broj
Srednjeg


po III.
Ukupno


promjer stabala
stabla


bonitetu


14 22 1,54 0,10 2,20
16 55 6,05 0,14 7,70
18 75 12,00 0,15 11,25
20 79 17,38 0,25 19,75
22 95 28,50 0,29 27,55
24 75 29,25 0,33 24,75
26 8. 43,12 0,44 38,72
28 68 42,84 42,84
30 69 50,37 0,70 48,30
32 7. 67,08 0,80 62;40
34 60 61,20 1,00 60,00
36 115,43 1,04 100,88
38 72 76.32


m 97,92 1,06
40 98 154,84 1,42 139,16
42 112 199,36 1,70 190,40
44 84 168,00 2,06 173,04
46 93 206,46 2,17 201,81
48 129 319,92 2,27 292,83
50 146 400,04 2,69 392,84


2,91


52 145 436,45 2.89
421,95
54 140 464,80 404,60
56 185 669,70 3,39 627,15


3,77


58 142 558,06
535,34


3,91


60 197 841,19
770,27


4,16


62 158 729,96
657,28


4,59


64 156 778,44
716,04


5,05


66 143 762,19
722,15


5,46


68 143 815,10
780,78


5,38


70 163 997,56
876,94


5,93


73 101 657,51
598,93


6,08


74 574,36
504,64


..
6,66


76 72 529,20
479,52


7,27


78 56 436,24
406,56


7,29


80 33 270,60 240,57
82 24 207,86
7.39 177,36


7,64


84 14 127,96
106,96


9,19


86 - 19 182,211 174,61
88 10 100,90 100.90
90 5 52,75 52,75
93 3 33.30 33,30
94 2 23,18 23,18


Sveg a 3.589 12.270,82
11.324,52


Ovakvim načinom rada procjenitelj je istovremeno provjerio je li
rad šumarije bio točan pri iskazivanju totalne drvne mase i odredio
drvnu masu prema svom individualnom bonitiranju. Kod iskazivanja
drvne mase utvrdio je, da se njegovi podaci i podaci šumarije razlikuju
za 7%, dok je nadprocjenitelj šumarije još povisio totalnu drvnu masu
od 12.270 m3 na 12.820 m3.


176




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 35     <-- 35 -->        PDF

3. Manual za određivanje kubature srednjeg stabla za svaki prsni promjer
Pokusnih stabala


Prsni
promjer


14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
34
36
38
40
42
44
46
48
50 ´
52
54
56
58
60
62
64
66
68
70
72
74
76
78
80


82
84
86


Raspolažućikl upiranju


Broj
stabala


1
2
2
2
8
4
3
3
1
2
7
8
6
8
8
12


8
10
16
16
23
12
15 ´
21
33
14
18
19
23
15
16
14


3
7
3
1
2


sada svima
i kubature


Kubatura Kubatura
svih srednjeg Primjedba
stabala stabla


0,10 0,10
0,29 0,14
0,31 0,15
0<51 0,25
2,30 0,29
1,31 0,33
1,33 0,44
1,88 0,63 Usvojen UI. bonitet
0,70 0,70
1,60 0,80
7,02 1,00
8,31 1,04
6,39 1,06


11,36 1,42
13,59 1,70
22,63 2,06
17,39 2,17
22,70 2,27
43,19 2,69
46,54 2,91
66,55 2,89
40,73 3,39
56,58 3,77
82,06 3,91
137,21 4,16
63,32 4,59
00,86 5,05
103,84 5,46
123,68 5,38
89,03 5,93
97,24 6,08
93,20 6,66
21,78 7,26
51,02 7,29
22,19 7,39
7,64 7,64
18,39 9,19


pomoćnim elementima (postotak pogreške u
srednjih stabala) pristupilo se izračunavanju


totalne drvne mase za svaki prsni promjer (i ukupno) najprije po III.
bonitetu, a zatim prema individualnom bonitiranju od strane kupca. Kao
podloga za izračunavanje poslužili su podaci šumarije o klupiranju i
broju stabala za svaki pojedini prsni promjer.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Prsni
promjer


36

40
42


44


46


44


50
52
54
56
58
60
62
64
66
68
70
72
74
76
78
80
82
84
86


Broj stabala
Po šumariji Po kupcu


8 8
9 6
10 8
9 8
10 12
´4 8
10 12
14 16
16 16
11 23
21 12
16 15
25 21
22 33
15 14
21 18
14 19
26 23
17 15
19 16
13 14
8 3
4 7
4 3
2 1
1 2


Ukupno:


Na osnovu prednjeg uporednog pregleda slijedi zaključak, da je
šumarija pravila pogrešku kod klupiranja sa tendencijom na više, a to
je utjecalo na povećanje ukupne temeljnice za okruglo 1%. Kako je
masa stabla iskazana elementima


M = ghf,


gdje »g« utječe na proizvod potencijalno t. j . kvadratom, a »hf« linearno,
to se je procjenitelj kupca zadovoljio s tim, što je dobivenu drvnu masu
umanjio za 1%. Na taj način riješio je pitanje eliminiranja pogreške
koju je šumarija prouzročila netočnim klupiranjem.


Kao podloga cijelom ovom radu, jasno, poslužio je »Manual mjerenja
i procjene pokusnih stabala«. Kako bi bilo preopširno i suvišno
prepisivati cijeli manual sa 366 pokusnih stabala, to ćemo, radi boljeg
uvida u ovu postavku, prikazati samo jednu stranicu manuala:


366 366


TemeljnicaPo šumariji


0,80
0,99
1,30
1,26
1,50
0,68
2,88
2,80
2,94
2,53
5,25


´ 4,18
7,00
6,60
4,80
7,14
5,04
9,88
6,97
8,17
5,85
3,84
2,00
2,12
1,10
0,58


90,84


2


m
Po kupcu


0,80
0,66
1,04
1,12
1,80
1,36
1,80
3,20
3,36
5,2»
3,00
3,90
5,88
9,90
4,48
6,12
6,84
8,74
6,15
6,88
6,30
1,44
3,50
1,50
0,55
1,16


98,75




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 31     <-- 31 -->        PDF

sortimenata dobivenih u postocima. Koliko je takav način rada nepo


uzdan i u osnovi krivo orjentiran, suvišan je svaki poseban komentar.
Uzmimo u razmatranje konkretan primjer procjene jedne sječine po
šumariji i konkretne procjene (da je tako nazovemo) po budućem kupcu:
Kupac je dobio od šumarije manuale o procjeni doznačenih stabala bukve
i jele sa slijedećim podacima: šumarija je izvršila klupažu stabala te
usvojivši i za jednu i drugu vrstu drveta u prosjeku treći bonitet, ustanovila
totalnu drvnu masu, uz stablimičnu ocjenu pojedinih sortimenata
i truleži. Nadprocjenitelj šumarije nama´ nepoznatim načinom rada vrši
korekturu totalne drvne mase, što će se iz daljnjeg izlaganja vidjeti.
Da bi došao do relativno vjerodostojnih podataka, zaduženi procjeniteljkupca, odlučuje se na slijedeći način rada: 1. Obuhvativši cjelokupnu
sječinu na oko 10% stabala izvršio je ponovo klupiranje i individualno
bonitiranje svakog pojedinog pokusnog stabla. Bonitiranje je vršio po
Šuriću (kao i šumarija), no odlučio se je na određivanje individualne
kubature svakog pojedinog probnog stabla s tim, što je kubature po
potrebi određivao interpolacijom između kubatura dva, već po Šuriću
poznata, susjedna boniteta (na pr. između drugog i trećeg boniteta). Na
taj način dobio je kubature pokusnih stabala, te za svaki promjer odredio
kubaturu srednjeg stabla (iz pokusne grupe). Ove kubature pomnožio je
sa brojem stabala za svaki pojedini prsni promjer na osnovu klupaže
šumarije, te odredio totalnu masu za sva stabla svakog prsnog promjera
i tako za cijelu sječinu. Da bi izbjegao pogrešku kao posljedicu ev.
pogrešne klupaže po šumariji, odredio je ukupnu temeljnicu za sva
pokusna stabla posebno na osnovu svoga klupiranja, a posebno na osnovu
klupiranja šumarije, te odredio postotak odstupanja.


2. Na pokusnim stablima individualno za svako napose, u postocima
je određivao zastupljenost tehničke oblovine i truleži. Daljnji rad je
nastavljen u uredu, te su razrađeni slijedeći manuali i tabele:
A. Bukva
1. Manual za određivanje ukupne temeljnice pokusnih stabala na
oosnovu uporednih podataka o klupiranju izvršenom po šumariji i poslije
po kupcu:
Prsniimjer Po
Broj stabala
šumariji Po kupcu Po
Temeljnica
šumariji
m2
Po kupcu
14 1 1 ´ 0,02 0,02
16 2 2 0,04 0,04
18 2 2 0,06 0,06
20 2 2 0,06 0,06
22 9 8 0,36 0,32
24 . 3 4 0,15 0,20
26 6 3 0,30 0,15
28 — 3
— 0,18
30 1 1 0,07 0,07
32 3 2 0,24 0,16
34 4 7 0,36 0,63
171




ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 30     <-- 30 -->        PDF

gojnih mjera za postignuće (eventualno ekonomske) harmonije u odnosu
vrsta, jer je to sasvim odvojen problem.


Ako se radi općenito o izmjen i vrsta (a Suho je iznimka) i izmjena
je zakon, onda će čovjekovo forsiranje dominacije neke vrste vjerojatno
dovesti do degradacije ove iste vrste. Ako pak izmjene nema (unutar gospodarski
aktuelnog perioda), tada će moći čovjek lakše stvoriti uzgojnim
mjerama dominacije, ali uvijek samo unutar nekog povoljnog omjera
smjese one vrste koju želi, a da tu vrstu ne dovede u degradaciju. Zato je
uputno temeljito raščistiti taj problem, kako on ne bi imao negativnih
posljedica za naše buduće šume, ušavši nepravilnim propisima u gospodarske
osnove.


PROVJERAVANJE PROCJENA INDUSTRIJSKIH SJEČINA


. Ing. Ferdo Sulentić


Metode rada


U
U
današnjim odnosima između šumarstva i poduzeća za preradu drveta,
pitanje načina i potrebe provjeravanja točnosti rada na ustanovljenju
drvne mase i procjene sortimenata ima praktičnu vrijednost i za
jednu i drugu stranu, a sa šireg privrednog stanovišta važno je raščistiti
pojmove o potrebnom i suvišnom, o točnom i netočnom, o dobro zasnovanom
i krivozasnovanom. Prema tome, da bi raspolagali s pouzdanim
podacima o količini sortimenata i vrijednosti jedne sječine, potrebno je
ispuniti slijedeće preduvjete:


1.
da je točno klupiranje,
2.
da je bonitiranje pouzdano,
3.
da na procjeni radi osoblje s dovoljno rasčišćenim pojmovima o
tržištu i kvaliteti sortimenata i
4.
da je način rada na procjeni sortimenata po mogućnosti što brži
i što više zasnovan na empirici.
Polazeći od prednjih postavki nameće se pitanje, kako i na koji način
treba kupac (drvna industrija) da se posluži podacima o procjeni izvršenoj
po šumariji, a da se s jedne strane ne rade i ne poduzimaju suvišni
poslovi, a s druge, da je taj rad tako sistematski zasnovan, da bezuvjetno
vodi otkrivanju pogrešaka ranije procjene. Sigurno je naime, da svaka
šumarija, kad neki objekat izlaže na prodaju, raspolaže podacima o klupiranju,
o bonitiranju t. j . totalnoj masi stabala i količini pojedinih sortimenata,
koji mogu biti određeni na ovaj ili onaj način. Prema tome,
ako takvi podaci već postoje, bilo bi pogrešno i privredno nepoželjno
ponovo vršiti cjelokupnu klupažu i bonitiranje. To bi značilo razbacivati
se vremenom, radnom snagom i financijskim sredstvima. Postavlja se
dakle pitanje, koju metodu rada upotrebiti a da je dovoljno pouzdana, i
da se sa što manje truda dođe do vjerodostojnih podataka. Priučeni
stručnjaci gotovo bez izuzetaka rade tako, da ustanovljenu totalnu masu
stabla po šumariji uzimaju kao točnu, pa na osnovu toga vrše korekture