DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 26 <-- 26 --> PDF |
IF : IG IN — 1 : 0,8 : 6,7 oder mit dem Verhältnis der Kosten ´ / : /) ; : r»v = 1 :1,9 :5,0 ausdrücken. Im Falle G und N sind numerische, nivellierte Polygonzüge in Betracht genommen. Die erwähnte Wirtschaftlichkeit für den Luftbildplan könnte günstiger sein: 1) wenn im Falle kleinerer Gebiete gezielte Luftbildaufnahmen stattfinden (vorhandene Luftbildpläne von Turopoljski lug, Aufnahme masstab 1 :2000, umfassen ungefähr dreimal grösserees Gebiet als es unbedingt notwendig wäre); und 2) wenn der Luftbildaufnahme eine entsprechende Signalisierung der Waldgrenzen oder der Umgebung dieser Grenzen zuvorkommt also nur geringere Zeit und Kosten für die nachträgliche terestrische Waldgrenzenaufnahme notwendig wären. Für diese nachträgliche Arbeiten ist 60% der säntlichen Arbeitsdauer bzw. 70% der oben erwähnten Kosten des Luftbildplanes notwendig. Für die Entzerrung benutzte man Kopien der Diapositive von Originalfilmen. Das Photopapier war an Glasscheiben montiert. Für die (nichtsignalisierten) Strecken (n = 181) des Luftbildplanes (Strecken zwischen 5 und 350 m) betrug der durchschnittliche Fehler t = + 91 10—x mm. Für stabilisierte (nichtsignalisierte) Strecken (n = 17) betrug t = + 0,57 10—l mm. LITERATURA : [1] Braum F.: Optisch-mechanisches Einpassverfahren für Entzerrung von Steilafnahmen an optischen Entzerrungsgeräten mit einachsigem Projektiontisch bei annährend regelmässiger Passpunktverteilung. Schw. Zeitschr. f. Vermessung, Kulturtechnik u. Photogrammetrie Winterthur 1955. No. 2. [2] Finsterwalder R.: Photogrammetrie, Berlin 1952. [3] čuček L: Iskustva i metode rada u fotogrametriji (referat na I. Kongresu geod. inženjera i geometara FNRJ, Zagreb 1953.) [4] Lehmann G.: Zur Herstellung grossmasstäblicher Pläne durch Entzerung (Allgemeine Vermesungsnachrichten No. 6 Berlin 1953). [5] Milovanović, ,M.: Kontrolna merenja i upoređivanje fotogrametrijskih planova u našem Zavodu za fotogrametriju, Geodetski list 1—2. [6] Schwidefsky K.: Grundriss der Photogrammetrie, Bielefeld 1950. [7] Zeller M.: Traité de Photogrammetrie, Zürich 1948. j ; ; . ´ PALERIJA U GOSPODARSKOJ JEDINICI S U H O I IZMJENA VRSTA Ing. Zvonimir Tomac — Rijeka Praksa treba rješenja uzgojnih problema brže nego što ih nauka daje. Čim se uvažilo značenje biljne sociologije mnogi problemi su postali ili riješeni ili aktuelni. Putokaz nekim rješenjima daje koji put nauci i praksa, te zbog toga iznosim i ovaj prikaz, zapravo kao kompleks pitanja. Odgovor će dati. nadam se, zajedničko iskustvo. T T erenska analiza postavki o izmjeni vrsta u našim prebornim šumama abieteto fagetuma, u konkretnoj gospodarskoj jedinici, otkrila je neke uzroke, po čijim se posljedicama na današnji vid- sastojine dobiva dojam o izmjeni vrsta. Kao prilog rješavanju toga problema dat ćemo kratak prikaz razvoja procesa »izmjene« u gospodarskoj jedinici Suho , |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Opći opis objekta i historijat: Po geografskom položaju Suh o zaprema najjugozapadniji dio Gorskog kotara, te je na granici prema primorsko-istarskom pojasu. Reljef izgleda kao kupolasto namreškana uzvisina, bez reda, razbijena mnogim uvalama i dolinama iz kojih se dižu brojne glavice. Nadmorska je visina 950—1480 m. Podlogu čine uglavnom jurski tamni vapnenci sa dolomitnim ulošcima. Po biljno sociološkom sastavu niže i srednje položaje obuhvaća abieteto fagetum croaticum sa oazama blechno abietuma na silikatnom, dubokom, kiselkastom tlu i calamagrosteto abietum na mršavim, strmim, škrapovitim, vapnenastim padinama s golemim blokovima i slabim humusom. Na višim položajima je fagetum subalpinum croaticum, te pinetummughi po vrhovima. Interesira nas, pa ćemo i razmatrati samo mješovitu šumsku biljnu asocijaciju abieteto fagetum croaticum, jer se za ovu i postavlja teorija o izmjenama vrsta (ili perioda dominacije jele i dominacije bukve). U minulom načinu gospodarenja (zadnjih vjerojatno 30 godina) bukva je bila potiskivana i skoro likvidirana (barem u želji) u svim odjelima gdje je jela bila dosta fiziološki jaka (niži i srednji položaji) u želji za čistim »vrednijim« jelovim sastojcima. Bukva je sječena u mladosti prije nego što je razvila deblo (panj) znatnih promjera. Sječe bukve su se vršile za proizvodnju ugljena i zvale su se p a 1 e r i j a. Zadnja, takove vrste sječa, palerija, bila je 1942 godine. Sječe favorizirane vrste drva — jele — obuhvatale su samo defektna i potištena stabla, te neka stabla najdebljeg debljinskog razreda. Sklop sastojine nakon svih sječa uvijek je držan potpun i dobro zatvoren, te zbog manjih etata od prirasta sastojina je postepeno dobivala vid jednodobne skoro čiste jelove sastojine, oplodne sječe, s nagomilanom relativno visokom drvnom zalihom po hektaru, u kojoj su oko 1946 godine dominirala (ili skoro isključivo bila zastupljena) relativno zrela stabla 40 do 80 cm promjera. Sastojina je gubila strukturu preborne šume, osim što su sječe vršene donekle prebiranjem zapravo kao neke veoma oprezne prorede. U tim uslovima tlo je bilo relativno čisto i bez pomlatka. Providnost sastojine bila je velika (zbog lovstva za tim se i išlo). Točnijim pregledom tla moglo se sigurno ustanoviti mnoštvo bukovih panjića slabijih dimenzija (ispod 18 cm) nastalih sječom bukovine na paleriju. No budući da je to ipak abieto-Fagetum bukva je unatoč svih ovih palerija (koje su se ponavljale svakih cea 10 god.) ovdje ostajala (to je njen areal) i njezini panj ići su u sjeni dugo sačuvali izbojnu snagu (sječe su bile dosta uredne s relativno niskim panjevima), te kod najmanjeg svijetla snažno tjeraju. Paše ili sličnog oštećivan ja pomladka nema, te je mladik iako zapravo panjača, vrlo dobrog izgleda. Bukva je u minulom periodu (zaključujući po ponovljenim palerijama na istoj površini) ustrajno držala svoj položaj, no zbog toga što je bila od vremena do vremena likvidirana (a to je bilo moguće bez ikakvih uzgojnih bojazni, jer je jelova zaliha bila dovoljna i sigurna) nije se u tim sastojinama tako očito isticala druga vrsta (bukva), te su one stalno izgledale skoro čiste jelove i tretirane kao takove. . . Zahvat (akcija) : U takovom stanju zahvatio je gospodarsku jedinicu Suh o period velikih sječa jelovine 1946—1951. Zalihe su radikalno smanjivane. Sklop je prekinut. Tlo dobro osvijetljeno. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Posljedice (Reakcija): U sječinama javlja se naglo bukva. Jelovog podmlatka ima u prvi čas vrlo malo ili ništa. Ovaj se razvija sporo, a bukva takoreći kroz noć »osvaja« odjele u kojima skoro uopće nema plodonosnog bukovog stabla ili debljeg panja. (Nekoliko godina kasnije u gustom bukovom šibljiku javlja se opet jelov pomladak). Pitanje: Odakle ta bukva i što ona znači? Pretpostavke: Nastupila je izmjena vrste. Sumnja: Zabunu donekle unosi calamagrosteto abietum i blech.no abietum gdje se ne javlja druga vrsta uz jednako intenzivne sječe i progale (već sastojina ide direktno u degradaciju). Prema tome da li: a) se izmjena javlja samo u abieteto fagetumu? Te bi prema tome bila sadašnja abieteto fagetum samo neka prelazna (relativna) forma abietuma i fagetuma, koje su apsolutne, a koje se izvjesnom ritmikom izmjenjuju. b) Izmjene nema (u periodu vremena koje može imati značenje za sadašnjicu i gospodarenje — nekoliko ophodnji — a ušlo vi j eno je općim klimatskim uvjetima), te je ova mješovita zajednica neka stalna (apsolutna) forma u danim uslovima. c) Izmjena može ići samo u smjeru degradacije i to kod calamagrostetoodnosno blechno abietuma, fagetum subalpinuma i drugih relativno »čistih« sastojina direktno i brzo, a kod abieteto fagetuma i drugih mješovitih sastojina postepeno (ukoliko se siječe samo jedna vrsta) i polaganije. Kako je u početku rečeno, ne može se dati zasada određeni odgovor na ova pitanja već za njihovo proučavanje navada ju se zapažanja s nekoliko oglednih ploha. Težište ispitivanja je bilo u tome da se vidi a) porijeklo novog bukovog mladika i b) brojčano stanje — t. j . odnos biljaka iz sjemena jele i bukve, kako bi se eventualno moglo utvrditi po broju n o v i h biljaka pojedinih vrsta nazadovanje ili napredak pojedine vrste. Ukoliko, naime, jedna vrsta nazaduje tada će se vjerojatno već u klijanju sjemena i napredovanju pomlatka moći uočiti ovo nazadovanje vrste. Za ogledne plohe uzete su površine gdje je karakteristično mnogo bukovog pomlatka i mladika, dok one gdje je jelov u većini nisu tretirane. (Pretpostavka je da dolazi period bukve, te za to i bukov pomladak želimo ispitati). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Naziv odjela 10c 10d 8 d 18 Površina ogledne plohe 25 m2 25 m2 25 m2 25 m2 Broj starih jelovih stabala 1 — — — panjeva jelovog pomlatka 10 21 76 32 starih bukovih stabala — — — — panjeva — — — — bukovog mladika iz panjeva 41 26 7 33 bukovog poml. iz sjemena 5 2 88 12 Iz ove tabele možemo uočiti: 1. da zapravo jelov i bukov pomladak stoje u povoljnom razmjeru, te se iz ovoga ne bi moglo zaključiti da prirodno neka vrsta nazaduje ili da imade tendencu prevlasti. 2. Konkretno po drvnoj masi i uzrastu trenutačno prevladavanje bukve na tretiranim površinama odraz je osvjetljavanja tla i omogućavanje tjeranja izbojaka iz onih izvora koji postoje. Kako pak bukov pomladak brže raste od jelovog to i tretirane površine ne precizno promatrane, daju dojam čistog bukvika, no da imade srazmjerno i jelovog ponika otkriva tek pažljivije promatranje. Zaključci (za sada): Vitalnost jele i bukve jest u granicama normalne vitalnosti za pojedinu ovu vrstu u prirodnim mješovitim šumama abieteto fagetumcroaticum. Dosada potiskivana vrsta (bukva) sa sačuvanim snagama naknađuje izgubljeno područje, jer joj se pružila prilika. Dosada za favoriziranu vrstu (jelu) ne postoji opasnost da bi prirodno bila od bukve potisnuta. Ostaje u prirodi vječna borba individua i vrsta i trajna harmonija istih u granicama dopunjavanja. Uvijek se bore ali i dopunjavaju, jer kod poremetnje jednih izgube se uslovi i za druge. Potiskivanjem bukve, te dobivanjem skoro iste jelove sastojine na području konkretne biljne zajednice, vjerojatno su se izmijenili uslovi za održanje jelovog pomlatka, te zbog toga je ovdje bilo prije »-nastupa bukve« i malo jelovog pomlatka, a danas imade krasnih grupa. Kako ne bismo moglo po čovjeku hotimično izveden period jele (minulo gospodarenje sa skoro čistim jelovim sastojinama) smatrati prirodnom dominacijom jele, tako ne bismo mogli niti opet po čovjeku (antropogeni uzroci) nehotice uzrokovan prividni period bukve (uslijed prekomjernih, neracionalnih i naročito za zatečene sastojine nepovoljnih sječa jele) smatrati prirodnom dominacijom bukve, a po tome niti potvrđenom teoriju o prirodnim (utjecajem čovjeka može) izmjenama vrsta za navedenu biljnu zajednicu u gospodarskoj jedinici Suho . Neka bi ovaj prikaz podstakao i druge da razmotre problem izmjene na konkretnim terenima! U ovom razmatranju nisam se želio uopće dotaći pozitivnih strana ili grešaka bivšeg ili sadašnjeg načina gospodarenja, intenziteta sječa, te uz |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 30 <-- 30 --> PDF |
gojnih mjera za postignuće (eventualno ekonomske) harmonije u odnosu vrsta, jer je to sasvim odvojen problem. Ako se radi općenito o izmjen i vrsta (a Suho je iznimka) i izmjena je zakon, onda će čovjekovo forsiranje dominacije neke vrste vjerojatno dovesti do degradacije ove iste vrste. Ako pak izmjene nema (unutar gospodarski aktuelnog perioda), tada će moći čovjek lakše stvoriti uzgojnim mjerama dominacije, ali uvijek samo unutar nekog povoljnog omjera smjese one vrste koju želi, a da tu vrstu ne dovede u degradaciju. Zato je uputno temeljito raščistiti taj problem, kako on ne bi imao negativnih posljedica za naše buduće šume, ušavši nepravilnim propisima u gospodarske osnove. PROVJERAVANJE PROCJENA INDUSTRIJSKIH SJEČINA . Ing. Ferdo Sulentić Metode rada U U današnjim odnosima između šumarstva i poduzeća za preradu drveta, pitanje načina i potrebe provjeravanja točnosti rada na ustanovljenju drvne mase i procjene sortimenata ima praktičnu vrijednost i za jednu i drugu stranu, a sa šireg privrednog stanovišta važno je raščistiti pojmove o potrebnom i suvišnom, o točnom i netočnom, o dobro zasnovanom i krivozasnovanom. Prema tome, da bi raspolagali s pouzdanim podacima o količini sortimenata i vrijednosti jedne sječine, potrebno je ispuniti slijedeće preduvjete: 1. da je točno klupiranje, 2. da je bonitiranje pouzdano, 3. da na procjeni radi osoblje s dovoljno rasčišćenim pojmovima o tržištu i kvaliteti sortimenata i 4. da je način rada na procjeni sortimenata po mogućnosti što brži i što više zasnovan na empirici. Polazeći od prednjih postavki nameće se pitanje, kako i na koji način treba kupac (drvna industrija) da se posluži podacima o procjeni izvršenoj po šumariji, a da se s jedne strane ne rade i ne poduzimaju suvišni poslovi, a s druge, da je taj rad tako sistematski zasnovan, da bezuvjetno vodi otkrivanju pogrešaka ranije procjene. Sigurno je naime, da svaka šumarija, kad neki objekat izlaže na prodaju, raspolaže podacima o klupiranju, o bonitiranju t. j . totalnoj masi stabala i količini pojedinih sortimenata, koji mogu biti određeni na ovaj ili onaj način. Prema tome, ako takvi podaci već postoje, bilo bi pogrešno i privredno nepoželjno ponovo vršiti cjelokupnu klupažu i bonitiranje. To bi značilo razbacivati se vremenom, radnom snagom i financijskim sredstvima. Postavlja se dakle pitanje, koju metodu rada upotrebiti a da je dovoljno pouzdana, i da se sa što manje truda dođe do vjerodostojnih podataka. Priučeni stručnjaci gotovo bez izuzetaka rade tako, da ustanovljenu totalnu masu stabla po šumariji uzimaju kao točnu, pa na osnovu toga vrše korekture |