DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1956 str. 16 <-- 16 --> PDF |
se perspektiva aerosnimka (kod horizontalnog terena) ni po čemu ne razlikuje od ortogonalnog tlocrta geodetskog plana u mjerilu 1 : m. Takav se proizvod fotogrametrije naziva fo toplanom. Ono po čemu se fotoplan bitno razlikuje od geodetskog plana s jedne je strane bogat, objektivno snimljen sadržaj odnosnog predjela, a s druge strane pomanjkanje podataka kao što su nazivi, vlasništvo ili vegetacijom zastrti detalji. Sva dosadašnja nastojanja da se snimci direktno ostvaruju kao strogo vertikalni (»stabilizacija« aerofotokomore u željenom smjeru), te da se aerosnimanje izvrši iz točno projektirane visine da bi dalo okruglo, željeno mjerilo snimku, nisu još dosada dovela potpuno do tog cilja [6J. Snimci se ostvaruju se nekim (možda i vrlo malim) nadirnim otklonom v kutom što ga čini optička os sa vertikalom snimališta, a visina snimališta manje se ili više desetaka metara razlikuje od željene visine. Kod t. zv. vertikalnih snimaka (za razliku od strogo vertikalnih snimaka) nadirni otklon v redovito ne prelazi iznos od kojih 5°. Fotogrametrijski (grafički ili optički) postupak kojim se perspektiva približno vertikalnog snimka prevodi u perspektivu strogo vertikalnog snimka, te se toj perspektivi daje željeno, okruglo mjerilo, zovemo redresiranjem. Visinski razvedeni tereni u kojima visinske razlike premašuju iznos ^— obično se nisu dosada podvrgavali redresiranju, jer su u tom slučaju točke — zbog razloga koga formulira jednadžba 1) ili 2) — odstupile od mjesta ortogonalnih tlocrta preko uobičajenih toleranca za situacionu točnost (ukoliko te položaje točaka nismo grafičkim ili mehaničkim1 putem, u skladu sa jednadžbom 2) sveli na prava mjesta). Kad visinske razlike » . .. . . . . . ,. , snimanog terena premašuju iznos —- primjenjuju se stereoinstrumenti i stereorestitucija. * Dio područja NRH snimljen je aerofotogrametrijski u mjerilu Ms =« 1 : 20.000. U snimljenom području nalazi se i područje gospodarske jedinice Turopoljski lug u ravnoj Posavini. Za to područje određene su i t. zv. orijentacione točke (4 do 5 za područje svakog snimka ili i više). Na inicijativu šumarskog savjetnika Ing. Dušana Djukića, suradnjom Zavoda za fotogrametriju Tehničkog fakulteta i Zavoda za geodeziju Poljoprivredno šumarskog fakulteta u Zagrebu izrađen je na Wildovom redreseru E-2 (si. 2.) u Hidrografskom Institutu JRM u Splitu fotoplan Turopoljskog luga u mjerilu 1 :10.000. Za izradu fotoplana upotrebljen je fotopapir domaće proizvodnje. Kao podloga za montiranje fotografskog odnosno crtaćeg papira upotrebljeno je obično prozorsko staklo debljine 2 mm umjesto uvoznog materijala t. zv. Korektostata (fotopapir sa metalnim ulošcima). Lijepljenje fotopapira odnosno crtaćeg papira na staklo obavljeno je želatinskim ljepilom. Fotopapir je lijepljen na staklo u tamnoj komori. Prethodno je bio nakvašen. S donje strane tih staklenih ploča nalijepljen je također crtaći papir da bi se s obje strane ploča izjednačila naprezanja. Na crtaći papir, 1 Geodetski Institut Tehničke visoke škole u Hannoveru izradio je — kako to saopćuje Lehman [4] — prikladan instrumenat koji može automatski pomicati točke, koje su uslijed visinskih razlika pretrpjele kod preslikavanja linearne deformacije (v. jednadžbu 1), na mjesta njihovih ortogonalnih tlocrta. 156 |