DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 8 <-- 8 --> PDF |
1. da su svih 6 primjernih ploha postavljene u raznim gospodarskim jedinicama i raznim odjelima. Obrasti, koji su ovdje prikazani određeni su okularno (Oplodnjica iznosi 10 god.);, 2. sve prikazane plohe pretstavljaju sastojine, koje su već jedamput ili više puta sječene, sem plohe br. II. t. j . odj. 50 gospodarske jedinice Gor. Jadar, gdje je sastojina prašuma u kojoj su obližnji seljaci s vremena na vrijeme sjekli po nešto drveta i to pretežno bez doznake (krađe). Dakle u ovome odjelu nije nikada bilo redovne sječe, ali se po malo sjeklo iz njega što se dobro vidi iz grafikona drvnih masa si. br. 3, gdje su tanji i srednji debljinski razredi slabo zastupljeni, (jer su seljaci koristili uglavnom tanji materijal) a zadnji t. j . šesti debljinski razred sadrži preko 62% od cjelokupne drvne zalihe. Procentualnu razliku između stvarne zalihe poslije sječe i one zalihe, koja bi kao minimalna trebala normalno ostati u ovome odjelu sa plohe II — ne može se uzeti kao mjerodavno upoređivanje za minimalnu zalihu poslije sječe, jer je ova sastojina prašumskog karaktera u kojoj drvna zaliha poslije prve sječe mora ostati veća od zaliha u korištenim odjelima. Kod ove plohe II je karakteristično to da je doznakom dobiven prosječni "intenzitet sječe 37% — što je vrlo- blizu maksimalno dozvoljenom intenzitetu od 40% u prebornim šumama (i prašumama). Ovo samo pokazuje da je doznaka ovdje stvarno dobro provedena. Krivulja poslije sječe na si. 3 — pokazuje upravo idealnu zvonoliku ili binomnu strukturu, koja je u prebornim šumama poželjna. Dakle već poslije prve sječe u ovoj prašumi raspored debljinskih razreda bio bi vrlo povoljan. Jedino je ukupna drvna zaliha ostala još previsoka, ali ona će se kroz iduću 1—2 ophodnjice i sječe svesti na pravo stanje. 3. Rubrike 14, 15 i 16 tabele III pokazuju + ili — razliku u postocima između stvarne zalihe poslije sječe i one koju tabele Šurića i Matica predviđaju. Na primjer brojka 8,6% iz rubrike »14« i plohe III pokazuje za koliko je procenata zaliha poslije sječe po srednjoj skali Šurića — manja od stvarne zalihe poslije izvršene doznake. Iz ove 3 rubrike (14—16) se vidi da su gotovo svuda drvne zalihe po Šuriću i Maticu ispale manje nego što je ostala stvarna zaliha poslije doznake (buduće sječe). Jedino za plohu V kod Šurića je ispalo da zaliha u odj. 71 (Misoča) treba da bude za 3—8% veća od stvarne zalihe. Ovo je i vrlo opravdano jer je stanje zalihe toga odjela stvarno manje nego što bi trebalo normalno biti. To se naročito dobro vidi iz grafikona masa si. br. 2 gdje je peti debljinski razred zastupljen vrlo malo t. j . svega oko 3 % od ukupne zalihe, dok šestog debljinskog razreda nema nikako. Iz tabele se vidi da je i pored tako male zalihe opet doznačeno doduše svega 3 % za sječu. Ovo je bila samo sanitarna doznaka u koju su ušla samo bolesna i jače oštećena stabla. Ni jedno zdravo stablo nije ovdje u odj. 71 doznačeno. Iz ovih rubrika (14—16) se kao najvažniji zaključak razabire to, da su otstupanja drvnih zaliha poslije sječe po Matićevoj skali prema stvarnoj zalihi mnogo veća t. j . okruglo — 6 do — 23% dok su otstupanja po gornjoj skali Šurića mnogo bliža stvarnoj zalihi. Ova otstupanja su prosječno od 0% do maksimum — 12%. Na plohi V ona pokazuju da stvarne zalihe treba 82 |