DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 63 <-- 63 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Ing. Stjepan Mikša, Iskorišćavanjc šuma i drvna industrija u NR Hrvatskoj 1939, 1941—1954. godine; Izdanje Zavoda za statistiku NRH, Zagreb 1955. Zavod za statistiku NR Hrvatske započeo je izdavanje serije studija i analiza pod nazivom »Prikazi«. Kao prvi svezak Prikaza izašao je gore navedeni kojeg je na temelju materijala kojima raspolaže zavod, izradio ing. S. Mikša, savjetnik Zavoda za statistiku. Prikaz je podijeljen na 7 dijelova: Uvod, Drvne zalihe, Eksploatacija šuma, Mehanička i kemijska prerada drveta, Realizacija robe-prodaja, Potrošnja drveta, Zaposleno osoblje, Produktivnost . rada i Zaključak. Prema podacima o drvnim zalihama, koje na osnovu statističkih izvještaja donosi autor, ukupne drvne zalihe u NR Hrvatskoj smanjile su se u peirodu od 1947. do 1953. godine za 15,7 milijuna m3 što znači da se u tome periodu sjeklo 2,6 milijuna m3 više od prirasta. Drvne zalihe iznosile su koncem 1952. god. u NR Hrvatskoj 168,7 milijun am3 od čega otpada na listače 138,1 (82%) a god. u NR Hrvatskoj 168,7 milijuna m3 Obzirom na odnos između listača i četinjača NR Hrvatska stoji na četvrtom mjestu u FNR Jugoslaviji t. j . iza Slovenije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine a ispred Srbije i Makedonije. U prikazu eksploatacije šuma interesantni su podaci, koji prikazuju odnos između tehničkog i prostornog drveta. Godine 1953. na tehničko drvo otpada 35% a na prostorno 65°/o te je on jednak onome 1938. godine. Kod lokalnih sječa učešće tehničkog drveta poraslo je od 13°/o 1938. na 23% u 1953. Kod industrijskih sječa na tehničko drvo otpadalo je 1938. god. 68%, a 1953. 47%>, što autor objašnjava lošijim kvalitetom sastojine, koje se sada izrađuju i time što mnoga industrijska poduzeća Jiisu 1938. god. izrađivala ovršine nego ih ostavljala neizrađene za lokalnu opskrbu. Od brojnih podataka, koje nalazimo u daljem tekstu ove publikacije navesti ćemo samo procente učešća naše republike u šumskoj proizvodnji FNR Jugoslavije. * Površinu obraslog šumskog zemljišta NRH čini 24,4% površine obraslog šumskog zemljišta FNRJ. U ukupnim drvnim zalihama FNR Jugoslavije sudjeluje NR Hrvatska sa 23%, u učešću proizvodnje eksploatacije šuma sa 31%. U proizvodnji piljene građe u FNRJ u prosjeku 1947/51. učešće NRH iznosilo je 27%, a 1954. 26%. U proizvodnji šperploča 1954. god. iznosilo učešće NRH 37%, furnira 39%, štavila 67% i kućnog namještaja 25%. O razvijenosti drvne industrije u NR Hrvatskoj u odnosu na Jugoslaviju govori i učešće Hrvatske u izvozu njenih produkata iz FNRJ na strana tržišta. Donosimo to učešće u prosjeku 1947/51. za neke Sortimente tipično za NRH. Ono je iznosilo: piljena građa hrasta 89%, piljena grada bukve 55°/o, željezničkih pragova 42%, furnira 93%. Posebno poglavlje u publikaciji zauzima prikaz zaposlenog osoblja i produktivnost rada u eksploataciji šuma i drvnoj industriji. Drvna industrija uključujući ovdje i eksploataciju šuma, koju vrše šumarije zapošljavala je 1947 51. u prosjeku 40.400 osoba (36,500 radnika i 3.900 službenika). Od ovog broja otpadalo je na pilane 10.400 zaposlenog osoblja, finalnu drvnu industriju 8.600 zaposlenog osoblja, pomoćne djelatnosti 2.800 i eksploataciju šuma 18.600. Godine 1954. taj je broj pao na ukupno 38.700 od čega na eksploataciju šuma otpada 14.700 ili 38% zaposlenog osoblja. Interesantan je prikaz kretanja produktivnosti rada u drvnoj industriji i eksploataciji šuma od 1947 do 1954 godine. Od 1947 na ovamo pokazuje se pad produktivnosti tako da je 1954 u odnosu na 1947 god. produktivnost u pilanama pala na 69%, a u eksploataciji šuma na 88%. Autor navodi neke razloge, koji su doveli do pada produktivnosti rada. Smatramo da bi uzroke padanja produktivnosti trebalo detaljno istraživati i poduzeti mjere za njeno povećanje, jer samo visoka produktivnost rada može stvoriti uslove za porast životnog standarda. Publikacija Ing. S. Mikše je vrijedan prilog za povijest naše drvne industrije te u njoj izloženi podaci mogu korisno poslužiti šumarskoj struci. R. Benić |