DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 62     <-- 62 -->        PDF

u Beogradu uz sudjelovanje 250 stručnjaka
iz nauke i prakse sviju struka,
koje se bave problemima erozije te zaštite
tla i voda. U 32 stručna referata
kao i u obilnoj i svestranoj diskusiji
obuhvaćeni su problemi erozije u našoj
zemlji i važnost borbe protiv toga narodnog
zla. Uz opće referate (Prof. ing.


M. Pećinar: »Erozija tla«, Ing. I. Soljanik:
»Uloga i vrst biljnoga pokrivača u
borbi protiv erozije«, Ing. M. Marjanov:
»Metodika proučavanja i osmatran ja erozionih
procesa«, Prof. ing. F. Rajner:
Problemi erozije i uređenja bujičnih
područja«, ing. I. Godek: »Zakon o zaštiti
tla«) održan je niz uspjelih referata,
koji obrađuju specijalne probleme.
Zapaženi su referati ing. D. Draškovića
i ing. D. Šibalića o modernim metodama
sprečavanja površinske erozije, koje
primjenjuje Služba zaštite zemljišta i
uređivanja bujica NR Srbije u slivu J.
Morave i Ibra. Za nas u NR Hrvatskoj
od naročitoga interesa su referati Ing.
M. Stembergera, Ing. M. Kurtagića, Ing.
F. Skrabara, Ing. B. Pušića i ing. P.
Zianija o problemima erozije na kršu.
Izvan službenoga dijela savjetovanja
održao je veoma uspjelo predavanje s
projekcijama o metodama uređivanja
bujica i zaštite tla u Francuskoj, Tunisu
i u Švicarskoj prof. ing. F. Rajner.
Učesnicima je prikazan film o zaštiti
tla, koji je dala izraditi Uprava za šumarstvo
NR Srbije kao još nekoliko
stranih filmova.
Savjetovanje je donijelo slijedeće zaključke:
»Savjetovanje o naučnim osnovama
borbe protiv erozije je utvrdilo,
da je erozija u našoj zemlji uzela najšire
razmjere. Ona nanosi našoj privredi
cgramne štete. Erozioni procesi se proširuju
izvanrednom brzinom i predstavljaju
ozbiljnu zapreku za razvoj osnovnih
grana privrede. Erozija je problem
svih naših narodnih republika. Zbog
erozije se naš zemljišni fond sve više
smanjuje. U isto vrijeme broj stanovništva
raste pa ovaj problem čini u perspektivi
sve težim. Zbog toga je erozija
naš primarni, privredni i društvenopolitički
problem.


Erozija je problem i u mnogim drugim
zemljama svijeta. Stoga su sve napredne
zemlje energično pristupile njegovu
rješavanju.


Erozija čini ogromne štete ne samo
zemljišnom fondu, nego posredno i mnogim
drugim granama naše privrede. Radi
toga je potrebno što hitnije pristu


piti radikalnim mjerama za suzbijanje
erozije na širokom frontu.
Savjetovanje smatra, da treba neodložno
poduzeti slijedeće:


1. da se organizira posebna služba za
borbu protiv erozije tla i uređivanje bujičnih
područja. Služba bi morala rješavati
funkcionalno — regulativne i
operativne zadatke kako u saveznim, tako
i u republičkim okvirima;
2. da se donese okvirni savezni zakon
o zaštiti zemljišta od erozije i uređenje
bujičnih područja, kao i drugi
propisi, koji će regulirati ovu djelatnost;
3. da se osigura finansiranje i pomaganje
ovih radova iz društvenih sredstava
te da se u tom cilju formira posebni
fond;
4. da se putem pokusa i propagande
preko društvenih i privrednih organizacija
privuku i angažiraju na suradnju i
provođenje mjera zaštite tla i najšire
narodne mase. Kroz nastavu u stručnim
školama provesti upoznavanje učenika i
slušalaca s problemima erozije tla;
5. da se omogući formiranje specijaliziranih
kadrova za provođenje mjera
zaštite tla putem specijalizacije u zemlji
i u inozemstvu.
6. da se daljnjom suradnjom stručnjaka
i naučnih radnika obuhvati razrada
metodike u raznim oblastima nauke
i tehnike za borbu protiv erozije
te osigura stalna izmjena rezultata i stečenih
iskustava kod nas i u inozemstvu;
7. da je neophodno potrebno na naučnoj
osnovi pristupiti kompleksnom i
sistematskom proučavanju uzroka erozije,
njenih posljedica i metoda suzbijanja;
8. da se osnuje koordinaciono tijelo
sa zadatkom usklađivanja radova iz
područja proučavanja procesa i problema
erozije, u kojem bi bile zastupane
sve zainteresirane struke i naučne grane;
agronomi, šumari, geolozi, hidrotehničari
i dr.«
O radu savjetovanja o borbi protiv erozije
pisala je i dnevna štampa akcentirajući
potrebu donošenja zakonskih
propisa o zaštiti tla, kojima bi se omogućilo
uvođenje reda u iskorišćivanju
tla, obvezalo vlasnike i korisnike zemljišta,
da se brinu o čuvanju produkcione
sposobnosti tla te dao okvir za organizaciju
pravilne službe zaštite tla i
uređivanja bujičinih područja.


(Ing. Ivo Godek)