DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Dakle, kada je radio g. Stanimirović, onda je to bio »veliki uspeh«, čak šta više »motorizovane šume«, a kad on na tome ne radi, onda te iste šume pretvaraju se u »bučnu reklamu«. Ta se njegova slabo prikrivena tendencija vidi i iz njegovog posljednjeg pasusa: »dosadašnji uspesi i već postignuta iskustva ... ima dosta praktičnih i korisnih pojedinosti, koje danas ni sam autor nije u stanju ... da ocenjuje«. To znači, čisto i jasno da ja ne mogu ocijeniti »korisne pojedinosti« radova koje izvodim, a da je to radio Stanimirović, on bi to, svakako znao ocijeniti. Svakako g. Stanimirović nije računao, da je neko sačuvao njegove članke o ekspresnim šumama, a pored toga, s obzirom na njegov sadašnji-položaj, on nema šta da gubi. Vjerujem, da je želio nekomu učiniti uslugu, ali nije uspio. Uspjelo je samo to, da javnost može ocijeniti koliko i šta vrijede ovakvi napadi na ekspresne šume. Metode ekspresnih šuma kod nas, u Bosni a i u Hercegovini i u drugim mjestima, iako sporo i postepeno, ali sve više se primjenjuju. U inostranstvu nakon rata ove metode se primjenjuju masovno, na površinama od desetinu hiljada * hektara počev od pošumljavanja pa do povećanja brzine prirasta starih vjekovnih sastojina. O tome g. Stanimirović ne zna, kao što ne zna da ne samo na Sedreniku kod Sarajeva nakon 18 godina tako i na svim drugim mjestima ekspresne šume odnijele su pobjedu »u sukobu sa klimatskim i biološkim mogućnostima «. Ogroman naučno istraživački rad u inostranstvu sa metodama ekspresnih šuma (podrazumijevam đubrenje šuma) u toku posljednje decenije već je rezultirao i evidentiran obimnom literaturom. Pred ovim i ovakvim dokazima neće se moći ni kod nas dugo održati zastarjela shvatanja i otpor napretku u šumarstvu. I još nešto: pored g. Stanimirovića ima dosta drugih stručnjaka, svjedoka predratnih radova na ekspresnim šumama. Svakako, treba da i oni budu uslišani. Evo što mi piše ing. Leo Kofier u svojem pismu iz Palestine od 28. VITI. 1955. g.: »Mnogo je vremena prošlo od kako sam skoro dnevno odlazio na Pašino brdo, na Vašu šumsku meliorativnu stanicu. I danas su mi u svježoj uspomeni Vaši napori i Vaši uspjesi. A šta da kažem za Vaše »Ekspresne šume«! Hrastovi, borovi i sequoje! Sta jao sam pred ovim Vašim čudom, ne vjerujući svojim očima. Jeli to magija? Ne, oko me ne vara. Sve je to bila sušta realnost, uspjeh mnogobrojnih pokusa i napora, do tada još nepoznata i nepriznata. Namjera mi je da i mi ovdje iskoristimo Vaša mnogostrana iskustva, pa Vas zato molim da mi pošaljite Vašu knjigu »Ekspresne šume«. Ovai moj korak može biti uvod u izmjenu iskustva na području pošumlja .vanja a specijalno s obzirom na naše specifične klimatske, topografske, i meteorološke prilike.« Ing. D. Afanasijev MEĐUNARODNO ZASJEDANJE BUJIČARA U JUGOSLAVIJI Na poziv Izvršnog vijeća FNRJ održat će se od 29, VII.—ll.VIII. o. g. III. međunarodno zasjedanje radne grupe organizacije Ujedinjenih nacija za ishra^ nu i poljoprivredu (FAO) za zaštitu tla i uređivanje bujica te borbu protiv lavina. Kao i prijašnja zasjedanja u Francuskoj i u Švicarskoj i ovo će zasjedanje biti organizirano kao terenski pregled naših glavnih erozionih područja sa savjetovanjem učesnika, na kojem će se raspravljati o temama teoretskoga i praktičnog značenja. Učesnici će posjetiti Grdeličku i Ibarsku Klisuru u NR Srbiji, Jablanički bazen (NR Bosna i Hercegovina), Hrvatsko Primorje i bazen Gornje Save u Sloveniji. Završno zasjedanje će se održati na Bledu. Prema stiglim prijavama sudjelovat će na tome zasjedanju oko 40 šumarskih stručnjaka iz inozemstva te oko 20 naših. Radi organizacije toga zasjedanja postoji savezni odbor u okviru Saveza poljoprivrednih komora FNRJ u Beogradu te republički odbori za organizaciju zasjedanja kod Poljoprivrednih komora u Beogradu, Sarajevu, Zagrebu i Ljubljani. (Ing. Ivo Godek) SAVJETOVANJE O BORBI PROTIV EROZIJE Akademijski savjet FNRJ, Savez poljoprivrednih komora FNRJ i Jugoslavensko društvo za proučavanje zemljišta organizirali su od 2.—23. XII. 1955. savjetovanje o naučnim osnovama borbe protiv erozije. Savjetovanje je održano u dvorani Srpske akademije nauka 135 |