DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 60     <-- 60 -->        PDF

zultate i u daljem racionalisanju takvih
šumsko-poljoprivrednih simbioza leži jedan
važan činilac za dalje širenje i primenu
u podizanju ekspresnih šuma.«


»Tačno rečeno, ova ogledna stanica
sa već postignutim rezultatima postajesposobna da podigne »ekspresnu šumu«
bilo koje vrste i na bilo kakvom zemljištu
«, (podcrtao D. A.)


»Kako je ova stanica osnovana u cilju
isključivo praktičnih primenjivanja
postignutih rezultata, to su uzeti u ispitivanje
i kultivisanje i mnogi agzotični
pretstavnici u biljnom carstvu. Među
njima su postignuti konkretni rezultati
sa takozvanim Mamutovim drvetom,
čija je domovina u Kaliforniji (Sijera
Nevada). Ovo je stablo gigantskih razmera
i dostiže u visinu i sto metara. U
Evropu je preneto seme polovinom prošlog
stoleća. Ova vrsta prve godine posle
sejanja naraste samo 5 cm dok je na
oglednoj stanici i pod optimalnim uslovima
dostigla 15 cm. Radovi na aklimatizaciji
ovih egzotičnih vrsta moraju se
vršiti iz semena i postepeno pa se već
sada mogu označiti povoljne konture za
razvoj i uspeh ovakvih egzotičnih pretstavnika
«.


Tako završava taj svoj članak g. Stanimirović.
Činjenice pokazuju da TADA
on nije pogrešio, jer je to Mamutovo
drveće sada visoko više od 10 m i pretstavlja
tehničko drvo. Ona »puna vreća
hrastovog žira« o kojoj je on tada
pisao, sada je nakon sječe 1947/48. godine
visoka također oko 10 m. Sve to on je
uočio baš iz štampe, na koju se, kako
izgleda, hoće osloniti. Onda nameće se
pitanje na osnovu kakvih podataka on
tvrdi sada da »na ovakav način ne bi
dobile nikakve šume a najmanje ekspresne
«?


Sto se tiče »reklamisanja« ekspresnih
šuma, evo što je pisao taj isti g. Stanimirović
u tadašnjoj »Pravdi« pod naslovom:
»U čemu leži važnost brzog pošumljavanja
goleti« sa podnaslovom:
»Uspeh naglog pošumljavanja u Bosni«.


»Kod nas, u zemlji, učinilo se nešto
što bi više pristajalo Americi. Kod nas,
nedaleko od Sarajeva učinjeni su prvi
pokušaji sa pošumljavanjem, koje je
forsirano tako da se s pravom može nazvati
»motorizovano posumljavanje« i to
s obzirom brzini sa kojom se šuma podiže
i raste«.


»Brzo posumljavanje nije u tome da
se izvesno ogolelo zemljište što brže pošumi.
Brzo posumljavanje je takvo posumljavanje
koje će već za 5—6 godina
da da gotovu šumu.«


»Za danas je čoveku nemoguće da
utiče na količinu atmosferskih taloga,
na nadmorsku visinu i na vetrove. Čovek
još nije toliko usavršio svoje pronalaske
da bi mogao da od zime napravi
leto, onako u širim razmerima kako je
to u šumarstvu za primer. Niti je moguće
da neko brdo iz planine prenese
negde u dolinu niti pak da nekim raspisom
raspusti vetrove. Sve ostale faktore
koji su u biljnoj proizvodnji od nekog
značaja on može da reguliše po
svojoj volji.


Na takvim principima otpočela je
svoj rad i šumsko-meliorativna stanica
kod Sarajeva.«


»Na takvom zemljištu pristupilo se
pokušajima da se praktično pošumljava
i to po ubrzanom postupku, kako bi se
za nekoliko godina dobila odrasla šuma,
koja bi potpuno pokrila ovu golet. Pored
toga vršeni su i eksperimenti za
rentabilitet ovakvog brzog pošumljivanja.
Svi rezultati kako će se dalje videti,
ispali su vrlo povoljni i time se
dokazalo da čovek može da se bori sa
prirodom samo ako je bude upoznao do
detalja. Povoljni rezulatt, koje je ova
stanica postigla ´došli su kao posledica
čitavog niza raznih mera koje su preduzimane
u cilju da se forsira prirodni
razvitak biljaka.


»Kako ova stanica ima i čisto naučan
značaj, to su vršena i sistematska merenja
prirasta, pa su na osnovu toga izrađeni
i odgovarajući grafikoni, koji će
korisno poslužiti i za dalje dirigovanje
prirodnim zakonima biljne proizvodnje.
U toku vegetacije merenja pokazuju da
je na pr. brest svakog dana bio viši za
21 milimetar, lipa za 22 milimetra, ariš
10 mm., hrast je dnevno bio bliži suncu
za skoro 30 milimetra itd.


»Da bi se rentabilnost ovakvog ekspresnog
pošumljavanja što više podigla,
između šumskih sadnica odgajane su poljoprivredne
biljke koje daju prihod još
prve godine, pa je na taj način već ove
prve godine dobijen prihod koji iznosi
skoro 10°/o od uloženog kapitala u ovu
oglednu stanicu.«


Zao mi je da usled nedostatka prostora
ne mogu navesti sve te njegove
članke u cjelosti, ali i ovo je potpuno
dovoljno. U stvari svemu ovome nije
potreban naročiti komentar. Treba samo
ukazati na činjenicu da u svim svojim
člancima g. Stanimirović ni jednom riječju
ne spominje moje učešće u tim
radovima ni direktno ni indirektno. Stoga
je za svakog čitaoca ovih članaka
potpuno jasno da je ovakve uspjehe postigao
sam g. ing. J. Stanimirović.