DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 51 <-- 51 --> PDF |
IZ HISTORIJE GOSPODARENJA SA SUMAMA NA FRUŠKOJ GORI Dr. Zlatko Vajda P P osljednjih 20 godina imao sam prilike da nekoliko puta obiđem sastojine na Fruškoj Gori, naročito one, koje su pripadale manastirima i zemljišnim zajednicama tog područja. Za vrijeme tog obilaska sabrao sam nešto podataka o gospodarenju sa tim sastojinama, te zabilježio i neka svoja zapažanja. Držim da bi se sa nekim podacima o gospodarenju sa tim šumama u prošlosti mogli i danas koristiti, pa sam odlučio, da ih objavim. Glavne vrste drveća, koje sačinjavaju naznačene fruškogorske šume su hrast kitnjak sa nešto hrasta lužnjaka, cer, lipa, grab, bukva te nešto brijesta i jasena. Hrast se najviše rasprostranio na južnim stranama Fruške Gore, kao i po hrptovima brda i visoravnima, dok su na sjevernim stranama lipa i bukva jače zastupane. Skoro do polovice prošlog stoljeća gospodarilo se u šumama fruškogorskih manastira bez ikakve osnove. Sjeklo se kako su to iziskivale momentane potrebe. Tada je sastavio šumar Antu n Dusi l regulatornu osnovu, po kojoj je šuma svakog pojedinog manastira razdijeljena na 80 jednakih površina. Svake godine imao se posjeći jedan takav dio šume. Sječni red bio je ucrtan u mapu. Na taj se način htjelo zavesti gospodarenje po metodi rašestarenja sa potpuno jednakim godišnjim sječnim površinama. Iako bi se po ovoj regulatornoj osnovi zavelo jednostavno gospodarenje, ipak bi, da su se sječine onim redom zaista vodile, kako su bile zasnovane, te sastojine bar donekle dobile normalan izgled. Međutim se nijedna uprava manastirskih šuma nije držala propisa te regulatorne osnove, već se i dalje sjeklo bez reda i onoliko koliko se htjelo sve do konca prošlog stoljeća. Godine 1900. sastavio je šumar Dragutin Cernicki, po pro pisima zakona od 26. marta 1894. za veći dio manastirskih šuma, nove gospodarske osnove. Cernick i utvrđuje, da su se uslijed ranijeg lošeg gospodarenja sastojine proredile, a mnoge od njih da su zbog svog sla bog obrasta sličnije pašnjacima nego šumama. Pošto su stabla uzrasla iz starih panjeva, a ne iz sjemena, to su kratka, kriva i krošnjasta, te imaju vrlo mali postotak tehničkog drveta. Na pošumljavanje i uzga janje mladih šuma, nije se obraćala nikakova pažnja, već su se sastojine obnavljale isključivo izbojcima iz panjeva, koji su brzo gubili svoju reproduktivnu*snagu (pogotovo hrastovi panjevi). Osim toga, sve su te šume bile neposredno prije, kao i poslije sječe otvorene paši stoke. Tim lošim gospodarenjem nastalo stanje manastirskih šuma okarak terisao je Cernick i slijedećim: 1. postepenost dobnih razreda — abnormalna; 2. obrast šuma — nedovoljan; 3. iz sjemena niklih stabala — veoma malo; 4. izbojci iz već degeneriranih panjeva — kržljavi; 5. prirast drvne mase daleko je pao ispod onoga, koji odgovara bonitetu tla, uslijed čega je i drvna zaliha daleko ispod normale. 125 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Da se dođe do normalnog stanja tih šuma i unaprijedi šumsko gospodarstvo manastirskih šuma, Cernick i propisuje u svojoj gospodarskoj osnovi, da se u prelaznoj šezdesetgodišnjoj ophodnji sječom pređe čitava šumska površina svake gospodarske jedinice tako, da se za to vrijeme privede u normalno stanje i pripremi za uzgoj visoke šume sa većom ophodnjom i uređenim sječnim redom. Po svršetku te prelazne ophodnje treba, da se pređe na visoko šumsko gospodarenje. Navedeni cilj imao bi se postići provedbom propisane šumskouzgojne osnove, prema kojoj se svaka sastojina, u svrhu da nikne što SZ. 1. Fruška Gora: hipova sastojina nikla iz sjemena Foto: Dr. Z. Vajda bolji prirc.dni pomladak iz sjemena, prije sječe imala držati deset godina u predzabrani. Nakon sječe imala bi se na ekspozicijama, koje odgovaraju hrastu i pitomom kestenu, izvršiti sadnja žira i kestena pod motiku, odnosno kasnije u sječini prazna mjesta popuniti sadnjom biljaka iste vrste drveća. Na taj bi se način uzgojio veći broj biljaka iz sjemena i povećao obrast. Po općoj i posebnoj osnovi imao se uživati godišnji etat ustanovljen po formuli austrijske kameralne takse. Međutim je i taj, u osnovi dobro smišljen gospodarski plan za obnovu tih fruškogorskih šuma ostao neproveden kao i onaj raniji. Pro 126 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 53 <-- 53 --> PDF |
pisane šumsko uzgojne mjere nisu se provađale. Sastojine su se proredi vale na način protivan svim principima pravilne prorede. Sjeklo se bez reda. Prije sječe nisu stavljene šume u predzabranu. Uz nisko šumsko gospodarenje i dalje se drvo ljeti izvlačilo iz šume, i u mlade zabrane puštala stoka na pašu, tako da je podmladak iz panjeva oštećivan, dok je ovaj iz sjemena postao rijedak, i slučajno se održao na zabitnijim mjestima kamo je vjetar sjeme nanio. Sjeklo se više nego što se smjelo sjeći, a da se sječine nisu pošumljavale niti popunjavale. SI. 2. Fruška Gora: Umjetno osnovana bagremovasastojina Foto: Dr. Z. Vajda Na taj su način šume fruškogorskih manastira poslije prvog svjetskog rata došle u mnogo lošije stanje nego što su bile koncem prošlog stoljeća, kada ih je šumar Č e r n i c k i provedbom propisa svoje gospodarske osnove htio spasiti. Prema stanju kakvo je bilo prije 15 godina mogli bismo te sastojine grupisati ovako: 1. Hrastove i cerove sastojine prosječno 40—60 godina stare sa stablima većinom niklih iz panja, čija je izbojna snaga već slaba, dok je kod primješane lipe ta snaga vrlo jaka. Na boljim tlima, te su sastojine dobrog izgleda, dok je na plitkim, lošim tlima hrast kržljav. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 54 <-- 54 --> PDF |
2. Sastojine od "20—40 godina, u kojima prevladava lipa pomlađena iz panja, dok je hrast potišten i zakržljao. U većini tih sastojina nije obavljeno čišćenje, pa su lošeg izgleda. 3. Hrastove, bukove i grabove sastojine, u kojima mjestimice prevladavaju stabla nikla iz sjemena, tako da se te sastojine nakon „opreznog čišćenja, a kasnije prorede, mogu lako prevesti u visoku šumu uklanjanjem stabala niklih iz panja. 4. Do 20 godina stare sastojine, u kojima je većinom prevladala lipa iz panja. U nekima je sađen žir i bagremove biljke. Na povoljnim, vjetru manje izloženim položajima, bagrem se je dobro održao i nadrastao lipu, dok je hrast većinom potišten. Negdje bi se još pravovremenim čišćenjem moglo pomoći hrastu. SI. 3. Fruška Gora: Hrastovi priSI. 4. Fruška Gora: 30 god. livova čuvci na sječini sastojina pomlađena iz panja Foto: Dr.Z. Vajda Foto: Dr. Z. Vajda 5. Ciste bagremove sastojine, koje su umjetno osnovane na manjim površinama, gdje dobro uspijevaju, ako ta staništa nisu izložena vjetru ili stalnoj paši stoke, koja zbija gornji sloj tla tako, da uslijed toga postaje tlo za zrak nepropusno, što onemogućuje život za bagremov uspješni rast potrebnih nitrobakterija. 6. Zapuštene starije sječine, koje bi trebalo što prije očistiti od grmlja i umjetno pošumiti vrstama drveća, koja odgovaraju staništu. 7. Mlade sječine, koje uslijed slabe izbojne snage starih panjeva nisu uopće pošumjene, i takove, koje su djelomice umjetno pošumjene sadnjom hrastovog žira i bagremovih biljaka. Ovdje bi se također imalo što prije izvršiti pošumljavanje, jer će prevladati korov i grmlje, odnosno izbojci iz lipovih panjeva i šiblje, pa će kasnije umjetno pošumljavanje biti oteščano i znatno skuplje. U cilju, da se u tim šumama konačno zavede uređeni je gospodarenje, te da se one regeneriraju sastavio je prije 25 godina šumar Jov o M e 11 a š nove gospodarske osnove, prema kojima prihvaća temeljne odredbe ranije osnove Černickog, t. j. da se u vremenu od 60 godina po pravilima niskog šumskog gospodarenja pređe čistom sječom |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 55 <-- 55 --> PDF |
šumska površina svake gospodarske jedinice, pa bi se tek nakon izminuća tog »potrošnog« vremena imalo odlučiti na koji će se način dalje gospodariti, i uz koju ophodnju. Posljednjih predratnih godina držalo se donekle odredaba tih gospodarstvenih osnova. Pri tako zavedenom niskom šumskom gospodarenju imale su se obnoviti sve sastojine panjače i postepeno iscrpljene panj eve zamijeniti mladim biljkama niklim iz sjemena. Kako su se godišnje sječine određivale po metodi rašestarenja na jednake površine, to je i visina etata bila ovisna o veličini površine, te o starosti, obrastu i vrstama drveća, koje su na toj površini uzrasle. U pretežno hrastovim, već starijim sastojinama, kod kojih izbojna snaga iz panja slabi, nastojalo se dobiti podmlad iz sjemena na taj način, da je godišnja sječna površina stavila 3 do 5 godina prije sječe u predzabranu. U koliko se nakon provedene čiste sječe ustanovilo, da je izbojna snaga iz hrastovih panjeva zatajila, a usto i prirodno podmlađenje nije uspjelo, što se u većini slučajeva dosad događalo, onda se na sječini posadio žir hrasta kitnjaka te bagremove biljke. To se pokazalo uspješnim samo tamo, gdje nij« bilo mnogo lipovih panjeva. Tamo pak gdje je bio makar i manji postotak lipovih stabala, ona su se nakon provedene čiste sječe svojim izbojcima iz panjeva i žilja toliko raširila, da su ugušila hrast, ili se ovaj tek kržljav održao. Na ovaj se način lipa raširila ne samo na sjevernim ekspozicijama, gdje po prirodi najbolje uspijeva, već i na južnim, gdje je po prirodi manje ima, i gdje je slabijeg uzrasta. Da se hrast održi trebalo je mladu sastojinu stalno čistiti od lipovih izbojaka. Ali to se nije činilo, pa je lipa preotela maha, a i ostalo se grmlje na račun vrijednijih vrsta raširilo, tako da je većina tih mladih sastoiina, zbog zanemarenja uzojmh radnja, vrlo lošeg izgleda. Ne može biti cilj gospodarenja da se uzgoje pretežno lipove sastojine iz panja, koje će davati isključivo ogrevno drvo. Popunjavanje tih sastojina bagremom opravdano je samo na staništu, koje odgovara bagremu. Šablonsko unašanje bagrema u sve fruškogorske sastojine ne može se nikako opravdati, jer bagrem zbog svog krhkog drveta mnogo stradava od vjetroloma, ledoloma i snjegoloma, pa se moraju kod pošumljavanja bagremom izbjegavati sva vjetru izložena mjesta. Stoga nikako nije mjesto bagremu, na primjer, na Crvenom Čotu i ostalim sličnim, vjetru, izloženim ekspozicijama, gdje su bila gotovo sva bagremova stabalca, koja su tamo umjetno zasađena, izvaljena ili im je krošnja izlomljena tako, da se više nisu mogla oporaviti. Bagrem je koristan, jer brzo raste, daje sitnu građu i vinogradsko kolje, a i ogrev je bolji od lipovog, pa je iz tih razloga opravdan uzgoj bagrema u ovim krajevima, ali samo na siromašnijim p ješko vi tim tlima južnih i ravnih, od vjetra (košave) dobro zaštićenih ekspozicija. Iz ovog kratkog prikaza o gospodarenju sa fruškogorskim šumama možemo zaključiti, da se s njima u prošlosti, sa stanovišta racionalnog uzgajanja kao i uređivanja šuma, loše postupalo, pa se te griješke još i danas očituju. Naša je dužnost da ih — učeći se na njihovim lošim posljedicama — ispravimo. * 129 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Summary The author gives a brief history of management of forests in the Mt. »Frušlca gora«. He points out the unfavourable action of clear fellings on the Oak stands, especially on areas where Oak occurs in mixture with Lime and Hornbeam. He suggests that the Locust tree should be grown only on sites ecologically favourable to this species. SAVJETOVANJE GEODETSKIH STRUČNJAKA FNRJ O SNIMANJU ZEMLJIŠTA AEROFOTOGRAMETRIJSKOM METODOM Dr. Zđenko Tomašcgović P P rostrane i udobne prostorije DIT-a u Splitu bile su krajem listopada 1955., na dane 26., 27. i 28., mjesto na kome su fotogrametri, i za fotogrametriju zainteresirani krugovi imali prilike čuti o dosadašnjim uspjesima i iskustvima postignutim na području fotogrametrijske aktivnosti Jugoslavije. Bilo je to na savjetovanju geodetskih stručnjaka, koje je sazvao i organizirao Savez geodetskih društava FNRJ. Istom su bili prisutni delegati vojnih i civilnih geodetskih ustanova naših republika. Sa strane NR Hrvatske, pored ostalih, prisustvovao je jedan predstavnik Poljoprivredno šumarskog fakulteta u Zagrebu i jedan predstavnik Uprave za šumarstvo. Tri dana na savjetovanju okarakterizirana su iznošenjem realnih, ohrabrujućih rezultata dosadašnjih radova na polju fotogrametrije u Jugoslaviji, konstruktivnom diskusijom i isto takvim zaključcima, koji su doneseni u formi preporuka. Referati, koji su bili pročitani prvoga dana rada: 1. Osvrt na fotogrametrijske radove Zavoda za fotogrametriju (Beograd) od 1948. godine do danas; 2. Fotogrametrijski instrumenti Zavoda za fotogrametriju u praktičnoj primeni; 3. Primena fotogrametrije u novom katastarskom premeru; 4. Primena fotogrametrije u katastru; 5. Prilog ispitivanju tačnosti fotogrametrijskih metoda za izradu planova u krupnim razmerama; 6. Praktični primeri rada na fotogrametrijskim instrumentima, sastavili su (referati 1 do 5) stručnjaci iz Zavoda za fotogrametriju pri Saveznoj geodetskoj upravi. Taj se Zavod od g. 1948. do danas afirmirao kao jedno od najjačih žarišta operativne fotogrametrijske djelatnosti u zemlji. Postignuti uspjesi, kako se to vidjelo iz spomenutih referata, odnose se na: a) proizvodnost toga Zavoda (kartirano 2,045.179 ha zemljišta), b) broj osposobljenih stručnjaka, c) broj nabavljenih prvorazrednih i drugorazrednih instrumenata i aerofotokamera u raznim centrima FNRJ (autografi Wild A-5, A-6, A-7, A-8, redreseri Wild E-2, Stereoplanigraf Zeiss C-8, Stereotopograf Poivilliers tip B, aerofotokomore RC 5, RC 5a, RC 7, radilasekator i t. d.). 130 |