DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 5 <-- 5 --> PDF |
i pravilnije proveden. Mislim, da je iskusnom šumarskom stručnjaku mnogo.lakše i sigurnije izvršiti pravilnu procjenu i doznaku stabala u konkretnoj sastojini, nego na osnovu literature i raznih često suprotnih mišljenja o količini minimalne mase u prebornoj šumi dobiti pouzdanu skalu ovih masa. Stvarno stanje sastojine i stvarna pravilna doznaka stabala su još uvijek najsigurniji faktori za pravilno gospodarenje u prebornoj šumi u krajevima gdje njeno proučavanje još nije dostiglo potrebnu stručnu visinu i opseg. Duboko sam svjestan toga, da kod određivanja sječe u prebornoj šumi nije mjerodavna samo minimalna masa za određenu vrstu drveta i bonitet, koja treba da ostane u sastojini odmah poslije sječe, nego,da su još mjerodavni i čitav niz drugih faktora, od kojih su najvažniji struktura sastojine, zdravstveno stanje, podmladak, nagib i ekspozicija terena, tip i sastav tla, određeni maksimalni intenzitet sječe, vrijeme kada je sastojina ranije sječena i t. d. Međutim to ne znači da pitanje količine i strukture minimalne mase poslije sječe nije jedan od najvažnijih faktora kod određivanja sječe, a pogotovu ako su ostali naprijed navedeni faktori približno normalni t j . bez nekih ekstrema. Pri procjeni navedenih primjernih ploha upotrebljavao sam debljinske stepene razmaka 2 cm, a debljinske razrede od 10 cm razmaka t. j . dekadne. Obračun drvne mase vršio sam po mojim tabelama drvnih masa iz 1951 godine. Izmjeru visina vršio sam po meni nedavno modificiranim Christenovim visinomjerom, koji se u radu pokazao vrlo brz, udoban i za potrebe prakse dovoljno tačan. Bonitiranje sastojina vršio sam na bazi jedinstvenih bonitetnih krivulja za NR BiH, koje sam sastavio također 1951 godine. Po mom mišljenju — boniteti glavnih vrsta drveća koje sačinjavaju naše preborne šume u BiH t. j . jele, bukve i smrče — mogli bi se uzeti kao prosjek za čitavu FNRJ, a možda i za jedan dio ostale Evrope. b) Postojeće tabele drvnih zaliha poslije sječe: Da bismo tok ovoga izlaganja mogli pravilnije i lakše shvatiti i pratiti prikazaću ovdje najprije tabelarni pregled minimalnih masa za 5 boniteta i glavne vrste drveta u prebornim šumama i to po Šuriću i Maticu, na osnovu kojih pravimo upoređenje sa stvarnim stanjem sastojina, koje smo dobili na primjernim plohama. Šurić je zapravo dao našoj taksaciji 1935. godine posebna uputstva o drvnim zalihama, koje bi trebale ostati poslije sječe u prebornim šumama i to za 4 boniteta kakve smo tada i sve do 1951. godine mi ovdje upotrebljavali. Njegova skala za 4 boniteta iznosila je: 1. za jelu i smrču od 220 — 400 m3 po ha 2. za bukvu od 150 — 260 m3 po ha Da bi mogao ovu sliku primijeniti na 5 boniteta, koje sada imamo, ja sam u tabeli I. prepravio te Šurićeve podatke na tih 5 boniteta. Matićeve tabele su uzete iz uputstava iz 1953. godine. Drvna zaliha, koja treba da ostane poslije sječe u prebornim šumama uz 10-gođišnju ophodnjicu po 1 ha: 79 |