DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 4 <-- 4 --> PDF |
etata u ovim šumama, to sam i ja počeo malo više razmišljati i raditi na proučavanju ovoga pitanja i ako još uvijek u vrlo skromnim granicama. Određivanje je sječe u prebornim šumama po mom mišljenju jedan od najdelikatnijih, najstručnijih i najvažnijih poslova u prebornom gospodarenju. Kod prebornih šuma — sječa je sjetva i žetva u isto vrijeme. Dakle o sječi u prebornoj šumi ovisi njeno pomlađenje, korištenje, njegovanje, stvaranje što bolje strukture, što ekonomičnije drvne zalihe i t. d. Ja sam baš pošao od promatranja i proučavanja minimalne drvne mase po jedinici površine poslije sječe u prebornoj šumi, jer je to uz inače normalne odnosno približno normalne ostale uslove — jedan od najvažnijih faktora za određivanje sječe (etata) u prebornoj šumi. Kod nas u BiH postoje danas 2 primjenjivane skale minimalnih masa koje treba da ostanu poslije sječe u prebornoj šumi i to od Ing. Šurića i Ing. Matica. One se po svojoj količini za istu vrstu drveta i isti bonitet dosta razlikuju pa mi pri sastavu uređajnih elaborata imamo dosta neizvjesnosti kojih tabela o minimalnim masama treba da se držimo. Prema zvaničnim Uputstvima za BiH za doznaku stabala u prebornim šumama iz 1953. godine određeno je da primjenjujemo ove potonje t. j . Matićeve. Skoro 2 decenije prije 1953. godine pridržavali smo se Šurićevih skala, na koje iz prakse nije bilo ozbiljnijih prigovora. Da bih koliko toliko mogao ocijeniti koje su od ove dvije skale za naše prilike stvarno prihvatljivije i za prebornu šumu realnije i korisnije — odlučio sam da u konkretnim sastojinama izvršim procjenu i doznaku stabala za sječu i da na taj način vidim što je našoj prirodnoj — stvarnoj šumi bliže i povoljnije. Ovo bi bio najbrži i najsigurniji put da ovo za nas vrlo važno i delikatno pitanje koliko — toliko rasvijetlimo i ponukamo i druge stručnjake da se počnu baš na ovaj brz i dosta siguran način upoznavati sa ovim vrlo važnim pitanjem prebornih šuma. U tu svrhu premjerio sam i doznačio za sječu stabla na 6 raznih primjernih ploha u raznim predjelima NR BiH. Znam da se iz ovako malog broja ovih primjernih ploha — ne može donijeti neki siguran i definitivan sud i zaključak — ali će ovi podaci ipak dati neki indikator za rasvjetljavanje ovog pitanja. U narednim godinama namjeravam produžiti ovaj posao pa nakon dovoljno premjerenog broja ploha — smatram, da će se moći dati prilično siguran sud i zaključak o ovome problemu prebornih šuma. II. Postavljanje i premjer primjernih ploha a) Općenito: Tokom ove godine izabrao sam, ograničio i premjerio 6 primjernih ploha, na kojima sam premjerio sva stabla iznad 10 cm prsnog promjera (ovo je kod nas taksaciona granica u našim uređajnim elaboratima), a zatim izvršio propisanu doznaku stabala na tim plohama. Ovaj posao, a naročito doznaku stabala za sječu iako sam bio rukovodilac ovih radova — nikad nisam sam vršio nego u zajednici sa još 1—3 iskusna šumar, stručnjaka (inspekcioni činovnici Direkcije šuma, šefovi šum. uprava, članovi taksacionih sekcija i dr.) — kako bi ovaj posao bio što stručnije |