DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 34 <-- 34 --> PDF |
nego što ih obično imaju, često pokazuju bujniji rast. To je slučaj kod triploidne Populus tremule i Alnus subcordata. Takve se mutacije kod šumskog drveća moraju iskoristiti na taj način, što će se takvi individuumi dalje razmnažati. Zbog toga je potrebno kod odabiranja stabala ustanoviti i broj hromosoma. Dobij anje biljaka s poliploidnim brojem hromosoma moguće je postići i umjetnim putem kao na pr. rentgenskim i gama zrakama, djelovanjem ekstremnih temperatura, tretiranjem biljaka s kolhicinom i drugim kemikalijama. S ovim pitanjem treba se također pozabaviti, jer će u budućnosti i to biti od koristi za šumarsku praksu. Aklimatizacija U poljoprivredi aklimatizacija ima veliko značenje. Poljoprivrednim stručnjacima je uspjelo mnoge vrijedne vrste poljoprivrednog bilja prenijeti iz jednog geografskog područja u drugo. Oni su uspjeli i »preodgojiti « biljke za nove prilike. Radovi Mičurina i njegovih sljedbenika na dobijanju novih sorata voćaka su dobar primjer, da se drveće može prilagoditi novim uslovima života drugog područja. Rezultati na aklimatizaciji šumskog drveća su zasada skromni ali je značajno da oni postoje. Kao primjer navađamo Pinus radiata, koji je prenesen iz Kalifornije u Novi Zeland, Australiju i Južnu Afriku. U svojoj novoj postojbini ovaj bor bolje raste i ima bolji oblik nego u Kaliforniji, gdje je autohton. Istraživanja o unošenju Eucalyptusa izvan domovine u druga područja su opširna i pozitivan rezultat su pokazala. Čest je slučaj, da kod biljke, koja je prenesena u sasvim drugo područje, gdje su životni uslovi drugi, nastanu mutacije. Na taj način se mogu uzgojiti i novi tipovi šumskog drveća. Zaglavak Primjena zasada genetike, kako je u uvodu rečeno, koristi se zadnjih decenija u šumarstvu. Pred oplemenjivačima stoje mnogi problemi, koje treba riješiti, ali rezultati postignuti na vegetativnom razmnažanju šumskog drveća, stvaranju sjemenskih plantaža, dobijanju novih tipova šumskog drveća s većim prirastom i otpornim prema bolestima su solidna garancija, da će se uloženi trud mnogostruko isplatiti. Oplemenjivanjem šumskog drveća može se postići veliki napredak u poboljšanju naših šuma. Problemi kao na pr. sušenje brijesta, degradacija smrče na nekim lokalitetima, dobij anje sjemena visoke kvalitete, dobij anje novih tipova drveća s velikim prirastom kao i mnogi drugi, treba da su u prvom planu rada oplemenjivača. Ovoj mladoj grani šumarske nauke trebamo i mi posvetiti mnogo pažnje, kako bi dobili od nje što prije i što veće koristi. LITERATURA 1. Anić, M.: Nekoliko misli u prilog unapređenja naše šumske produkcije. Šumarski list, 1051. 2. Duffield, W. J.: The Importance of Species Hybridization and Polyploidy in Forest Tree Improvement. Journal of Forestry, Vol. 52, No 0, 1954. |