DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Početak fruktifikacije može se ubrzati prstenovan] em stabala, omatanjem debla žicom, cijepljenjem i agrotehničkim mjerama. To je za oplemenjivanje jedan poseban problem, koji treba također uzeti u razmatranje. Umjetno oprašivanje Šumske vrste se razmnažaju u prirodi obično sjemenom. Dobij an je sjemena je u prirodi nekontrolirano t. j . oprašivanje je slobodno. Na osnovu dostignuća što su oplemenjivači poljoprivrednog bilja postigli umjetnim oprašivanjem, počelo se u najnovije doba i u šumarstvu primjenjivati umjetno oprašivanje. Rezultati dobiveni kod poljoprivrednog bilja su veliki, pa možemo očekivati veliki napredak i u šumarstvu. Poteškoća kod ovog rada u šumarstvu je u tome, što je potrebno dulje vrijeme, da se vide plodovi toga rada. Ali zbog toga ne treba, kako kaže Larsen, roniti suze, jer je šumsko drveće na životu mnogo godina i ono se može detaljno ispitati a jedan individuum se može razmnožiti vegetativno bezbroj puta, što je ustvari prednost rada sa šumarskim drvećem. Selekcijom stabala i umjetnim oprašivanjem kontroliramo u potpunosti dobijanje potomstva. Kombinacijom roditelja mogu se dobiti novi željeni tipovi. Osim toga, vrlo je značajno svojstvo, da se križanjem individuuma unutar vrste katkada pojavljuje potomstvo Fi generacije, koje ima bujniji rast od roditelja. Tu pojavu zovemo luksuriranje ili heterozis. Takva stabla imaju između ostalog veći debljinski i visinski prirast. Ona se mogu vegetativno razmnožiti i na taj način možemo dobiti veliki broj stabala s velikim prirastom i ostalim željenim svojstvima. Pored tog načina dobijanja novih tipova unutar vrste, potrebno je vršiti istraživanja na dobijanju križanaca (hibrida) između pojedinih blisko srodnih i udljenih vrsta. Kod takvih križanja potomstvo može biti također luksurirajuće, na pr. križanac između Populus tremula i Populus tremuloides raste dva do tri puta brže od roditelja. Često puta jedna vrsta zadovoljava samo u nekim svojstvima dok su joj druga svojstva loša, a druga vrsta ima baš ta svojstva dobrih kvaliteta. Križanjem i kombinacijom mogu se dobiti željeni novi tipovi. Duffield je križao Pinus Jeffreyi s Pinus Coulteri. Stablo od P. Jefffreyi je dobrog rasta, a drvo je vrlo dobre kvalitete ali ta vrsta strada od Cylandrocopturus eatoni. Pinus Coulteri je otporan prema Cylandrocopturusu ali kvaliteta drveta i oblik stabla ne odgovaraju. Hibrid je intermedijarnih svojstava ali je otporan prema tom insektu. Mlade biljke od Thuja plicata (Th. gigantea) stradaju od gljivične bolesti Didymascella thujina, dok je Thuja Standishii otporna. Soegaard je uspio dobiti križanjem Th. plicata s Th. Standishii otporan tip prema toj bolesti. Hibrid između Larix decidua i Larix Kaempferi, koji je uzgojen u Danskoj, ne samo što ima luksurirajuće svojstvo nego je otporan i na rak (Dasyscypha Willkommii). Poliploidij a Poliploidija je pojava kod organizma kad on ima tri ili više puta toliko hromosoma u stanicama kao što je haploidni broj. Za oplemenjivanje šumskog drveća je od značenja ispitivanje broja hromosoma, jer je ustanovljeno, da biljke s većim brojem hromosoma 107 |