DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 32     <-- 32 -->        PDF

tehnika rada što više usavrše, jer oplemenjivao u sezoni rada mora
dobiti, na taj način, često i hiljade biljaka a u budućnosti vjerojatno
još mnogo više.


Sjemenske sastojine i sjemenska stabla


U drugoj polovici XIX. stoljeća počeo je rad na provenijencijama
šumskog drveća. Dugotrajnim i sistematskim radom ustanovljeno je,
da postoje razlike u šumsko uzgojnim svojstvima između provenijencija
iste vrste. Utvrđivanjem te činjenice, učinjen je veliki napredak
u uzgoju šuma, ali šumarska nauka nije stala kod dobivenih rezultata,
nego nastoji, da još više pripomogne poboljšanju šuma. Takvo poboljšanje
moguće je postići dobij anj em potomstva, koje će biti bolje od
postojećeg, a s tim problemima se bavi šumarska genetika t. j . oplemenjivanje
šumskog drveća. Danas se više ne zadovoljavamo dobij anj em
sjemena određene provenijencije, nego nastojimo odabrati najbolje sastojine
ili samo pojedina stabla unutar provenijencije od kojih će se
sjeme birati. Sastojine koje su izlučene kao »plus«, služit će nam kao
sjemenske sastojine. Sjeme od pojedinih plus stabala također će se
koristiti za pošumljavanje kao i za daljnji naučni rad u vezi oplemenjivanja.
No, potrebno je iznijeti principe na kojima će se taj rad
odvijati, budući da je jedan od osnovnih zadataka šumarske genetike
dobij anj e što boljeg sjemena.


Plus stabla treba vegetativno razmnožiti, i na taj način raspolagat
će se s dovoljnim brojem željenih primjeraka. Vegetativno razmnožene
biljke za kratko vrijeme su sposobne, da donesu sjeme. Umjetno oprašivanje
takvih biljaka je vrlo lako, jer to nisu visoka stabla, i na taj
način možemo dobiti vrlo vrijedno sjeme. Sjeme vrlo dobrih kvaliteta
može se dobiti i od t. zv. sjemenskih plantaža, koje treba osnovati putem
cijepljenja ili pomoću reznica. Metoda ovoga rada može biti različita
kod različitih vrsta. Tako Larsen preporučuje za ariš slijedeći način
rada. Selekcijom se odaberu za biljke majke one, kod kojih se ženski
cvijetovi razviju prije muških (metandrija). One se vegetativno razmnože
na jednoj manjoj površini, koja je izolirana. Sada se unese, između
tih stabala, vegetativno razmnožene biljke od jednog odabranog
individuuma, koji ima doba cvatnje muških cvjetova kad i određena
majka. Na taj način se može dobiti na jednoj maloj površini sjeme
najboljih kvaliteta kroz mnogo godina. Za obični bor u Norveškoj i
Švedskoj Larsen preporučuje drugi način rada. U tim državama nalaze
se lokalne rase toga bora. Ako se od jedne lokalne rase, koja ima određeno
doba cvatnje, odaberu stabla i prenesu u područje druge rase,
koja ne cvate u isto vrijeme kao i prva, onda je sigurno, da će se od
prve rase dobiti vrlo vrijedno sjeme, jer ne može doći do stranooplodnje
s drugom. Ovakav način dobij anj a željenog sjemena je mnogo jeftiniji
i jednostavniji nego putem umjetnog oprašivanja, a pored toga na ovaj
način možemo dobiti mnogo lakše veću količinu željenog sjemena.


Kao što vidimo kod toga rada je doba cvatnje od velikog značenja.
Zbog toga, a i zbog umjetnog oprašivanja, o kojemu će biti govora u
slijedećem poglavlju, mora se posvetiti pažnja izučavanju cvatnje kod
naših najglavnijih vrsta šumskog drveća.


106