DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 32 <-- 32 --> PDF |
tehnika rada što više usavrše, jer oplemenjivao u sezoni rada mora dobiti, na taj način, često i hiljade biljaka a u budućnosti vjerojatno još mnogo više. Sjemenske sastojine i sjemenska stabla U drugoj polovici XIX. stoljeća počeo je rad na provenijencijama šumskog drveća. Dugotrajnim i sistematskim radom ustanovljeno je, da postoje razlike u šumsko uzgojnim svojstvima između provenijencija iste vrste. Utvrđivanjem te činjenice, učinjen je veliki napredak u uzgoju šuma, ali šumarska nauka nije stala kod dobivenih rezultata, nego nastoji, da još više pripomogne poboljšanju šuma. Takvo poboljšanje moguće je postići dobij anj em potomstva, koje će biti bolje od postojećeg, a s tim problemima se bavi šumarska genetika t. j . oplemenjivanje šumskog drveća. Danas se više ne zadovoljavamo dobij anj em sjemena određene provenijencije, nego nastojimo odabrati najbolje sastojine ili samo pojedina stabla unutar provenijencije od kojih će se sjeme birati. Sastojine koje su izlučene kao »plus«, služit će nam kao sjemenske sastojine. Sjeme od pojedinih plus stabala također će se koristiti za pošumljavanje kao i za daljnji naučni rad u vezi oplemenjivanja. No, potrebno je iznijeti principe na kojima će se taj rad odvijati, budući da je jedan od osnovnih zadataka šumarske genetike dobij anj e što boljeg sjemena. Plus stabla treba vegetativno razmnožiti, i na taj način raspolagat će se s dovoljnim brojem željenih primjeraka. Vegetativno razmnožene biljke za kratko vrijeme su sposobne, da donesu sjeme. Umjetno oprašivanje takvih biljaka je vrlo lako, jer to nisu visoka stabla, i na taj način možemo dobiti vrlo vrijedno sjeme. Sjeme vrlo dobrih kvaliteta može se dobiti i od t. zv. sjemenskih plantaža, koje treba osnovati putem cijepljenja ili pomoću reznica. Metoda ovoga rada može biti različita kod različitih vrsta. Tako Larsen preporučuje za ariš slijedeći način rada. Selekcijom se odaberu za biljke majke one, kod kojih se ženski cvijetovi razviju prije muških (metandrija). One se vegetativno razmnože na jednoj manjoj površini, koja je izolirana. Sada se unese, između tih stabala, vegetativno razmnožene biljke od jednog odabranog individuuma, koji ima doba cvatnje muških cvjetova kad i određena majka. Na taj način se može dobiti na jednoj maloj površini sjeme najboljih kvaliteta kroz mnogo godina. Za obični bor u Norveškoj i Švedskoj Larsen preporučuje drugi način rada. U tim državama nalaze se lokalne rase toga bora. Ako se od jedne lokalne rase, koja ima određeno doba cvatnje, odaberu stabla i prenesu u područje druge rase, koja ne cvate u isto vrijeme kao i prva, onda je sigurno, da će se od prve rase dobiti vrlo vrijedno sjeme, jer ne može doći do stranooplodnje s drugom. Ovakav način dobij anj a željenog sjemena je mnogo jeftiniji i jednostavniji nego putem umjetnog oprašivanja, a pored toga na ovaj način možemo dobiti mnogo lakše veću količinu željenog sjemena. Kao što vidimo kod toga rada je doba cvatnje od velikog značenja. Zbog toga, a i zbog umjetnog oprašivanja, o kojemu će biti govora u slijedećem poglavlju, mora se posvetiti pažnja izučavanju cvatnje kod naših najglavnijih vrsta šumskog drveća. 106 |