DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 31 <-- 31 --> PDF |
t o drugima kasnije, budući da se sva svojstva ne pojavljuju u isto doba starosti stabala. Iako će ta istraživanja trajati jedan dulji period, to ne znači da se ostali rad u vezi oplemenjivanja ne može vršiti. Paralelno s ovim istraživanjima vrše se i ostala istraživanja. Kod selekcije pojedinih sastojina, moraju se ispitati ista svojstva kao i kod selekcije pojedinih stabala. Osim toga potrebno je ispitati kako je sastojina uzgojena a treba voditi računa i o njenom lokalitetu, jer odabrana sastojina ne smije biti u blizini jedne loše sastojine iste vrste, da ne bi došlo do uzajamnog oprašivanja. Odabrane sastojine treba označiti kao plus sastojine.* Vegetativno razmnažanje Biljke se mogu razmnažati osim spolnim još i nespolnim putem. Nespolan ili vegetativan način razmnažanja može biti različit kao na pr. pomoću reznica stabljike, korijenovih reznica, pomoću dijelova lista, posebnih pupova koji služe u tu svrhu i t. d. Jedan drugi način vegetativnog razmnažanja je cijepljenje i transplantacija. Za oplemenjivanje šumskog drveća je od važnosti vegetativno razmnažanje putem reznica i cijepljenja. Pomoću reznica može se jedno stablo razmnožiti bezbroj puta. Svi novi individuumi imaju ista genetska svojstva kao i stablo od koga su razmnoženi. Tako dobivene biljke su jedan klon od određenog individuuma. Cijepljenjem se također može pojedino stablo bezbroj puta razmnožiti. Na taj način smo u mogućnosti odabrana plus stabla zaštititi od propadanja. Tako dobivene biljke su ustvari živi arhiv, koji će se koristiti za daljnja istraživanja i koji će biti početni materijal za oplemenjivanje. Rad na oplemenjivanju šumskog drveća ima dvije poteškoće. Prva poteškoća je, što plus stabla od pojedine vrste nisu grupa stabala u jednoj sastojini nego su ona razasuta na području rasprostranjen ja te vrste. Zbog toga, rad poskupljuje a i opsežan je. Druga poteškoća je u tome, što su to visoka stabla, te je dobijanje grančica od njih ili umjetno oprašivanje cvjetova kao i vršenje fenoloških opažanja u vezi cvatnje otežano i skopčano s velikim novčanim izdacima. Vegetativnim razmnažanjem takvih stabaha na jednoj površini u arboretumu ili rasadniku čini te primjerke nama veoma pristupačnim. Na ovaj način dobiveni individuumi nisu visoki. Sva opažanja i radovi mogu se mnogo jednostavnije provoditi. Pored toga je veoma značajno, da cijepljene biljke mnogo ranije rađaju sjemenom, što skraćuje vrijeme rada na oplemenjivanju, a što je za šumarstvo od velike važnosti, budući da se od sjemena pa do starosti stabala kada rode sjemenom mora čekati 20—30 pa i 40 godina. Razmnažanje drveća cijepljenjem i putem reznica također će se mnogo koristiti kod komparacije stabala i određivanja ganotipa. Zbog svega toga, veoma je važno izučavanje vegetativnog razmna žanja šumskog drveća. Pojedine vrste se na taj način dosta lako raz mnažaju dok druge veoma teško. Treba nastojati, da se metode kao i * U ovom prikazu ne možemo zalaziti u detalje određivanja sjemenskih ili plus sastojina. 105 |