DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 30 <-- 30 --> PDF |
čaju 1 met. visoka, potpuno zdrava. Ovo ukazuje na to, da se svojte duglazije ne ponašaju jednako prema toj bolesti. Za šumarsku genetiku je vrlo važno, da zna po mogućnosti sve svojte (oblike) pojedinih vrsta. Šumarska genetika se ne zadovoljava s tim, da su određene vrste i podvrste, nego je za nju veoma važno, koje niže sistematske jedinice ima na određenom području pojedina vrsta. Zbog toga je određivanje varijeteta, forma, lususa i provenijencija veoma važno i ono treba da je između ostalog u prvom planu rada šumske genetike. Veoma je važno znati areale nižih sistematskih jedinica od onih vrsta s kojima se bavi šumarska genetika. Isto tako je od velikog značenja i koristi za oplemenjivanje šumskog drveća biljna sociologija. Poznavanje pojedinih asocijacija kao i nižih jedinica pomaže detaljnom upoznavanju biologije drveća, a što je od velike važnosti za oplemenjivača. Ako se raspolaže sa svim navedenim elementima, onda je rad na oplemenjivanju šumskog drveća mnogo olakšan, a vrijeme potrebno za oplemenjivanje pojedinih vrša skraćeno. To je naročito važno za oplemenjivača šumskog drveća, jer on mora nastojati, da vrijeme potrebno za oplemenjivanje pojedinih vrsta skrati što je moguće više, budući da je rad u vezi toga prilično dug. Selekcija Selekcija je s gledišta šumarske genetike odabiranje stabala ili sastojina određenih sistematskih svojti s željenim svojstvima. Rad na selekciji mora ići uporedo s radom ha taksonomiji, ako potonja nije od prije detaljno sprovedena. Selekcija pojedinih stabala jedne vrste mora biti vrlo pažljivo provedena, jer će se ta stabla dalje istraživati i nastojat će se od njih dobiti potomstvo željenih svojstava. Od pojedinih vrsta odabrat će se najbolja stabla traženih svojstava. Kod selekcije stabala treba uzeti u obzir slijedeća svojstva: visinu stabla, oblik krošnje, grananje, finoća grana, kut između grana i debla, pravnost debla, debljina i boja kore, žiljni sistem, prirast u debljinu i visinu, doba listanja i odbacivanja lišća, početak rađanja sjemenom, urod, kvaliteta sjemena, tehnička svojstva drveta i otpornost prema bolestima. To su uglavnom najvažniji momenti na koje trebamo paziti kod selekcije stabala. Tako određeni individuumi se označuju kao plus stabla. Plus stablo mora biti bolje od drugih, ali ono kod selekcije predstavlja samo jedan fenotip. Budući da su stabla u jednoj biocezi i da su«ona pod uplivom vanjskih faktora to trebamo poznavati i te faktore. Vrlo je važno znati u kolikoj su mjeri pojedina svojstva stabla odraz vanjskih faktora a koliko su to nasljedne osobine. Ako smatramo ili ustanovimo, da je pojedino stablo u nekim svojstvima odraz vanjskih faktora, onda ono ne može biti odabrano kao plus stablo, jer željena svojstva nisu nasljedna. Kada je utvrđena svojta željene vrste i kada su najbolja stabla odabrana onda treba utvrditi genotip tih stabala, t. j . ustanoviti nasljedna svojstva. Ta istraživanja će dulje vremena trajati, ali je važno, da se provedu, jer ćemo na taj način upoznati sva nasljedna i nenasljedna svojstva. Rezultate o pojedinim svojstvima dobit ćemo prije a |