DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 80 MART-APRIL GODINA 1956 NEŠTO O MINIMALNOJ MASI U PREBORNOJ ŠUMI Ing. Nikola Eić — Sarajevo I. Općenito P P reborna šuma je jedan od najsavršenijih ali ujedno za gospodarenje i najtežih naših gospodarskih tipova šuma. Ona doduše nije najmlađi gospodarski tip naših šuma, ali njeno proučavanje, pravilno gospodarenje, uočavanje njenih prednosti pred ostalim gospodarskim tipovima šuma, njeno podrobnije poznavanje uopće spada svakako u najnovije doba razvića šumarske nauke. Nije to odavno bilo kada se na našim (a i stranim) najvišim šumarskim institucijama — na šumarskim fakultetima — govorilo vrlo malo ili nimalo o prebornoj šumi. Dok za jednodobne (pravilne visoke i niske) šume imamo ogromne i dugogodišnje naučne studije i istraživanja, dok te šume šumarska nauka danas pozna u tančine i njima gospodari sa lakoćom — dotle nažalost o prebornim šumama znamo još uvijek dosta malo i njihovo pravilno gospodarenje daje nam još mnogo poteškoća, nagađanja i prilično lutanja. Nemamo za preborne šume toliko brojne poznate klasike šumarstva kao što su za jednodobne H. Cotta, Pressler, Carl Heyer, Endres i drugi. Među najjače poznavaoce preborne šume spada svakako Biolley, koji je sa svojim kontrolnim metodama otišao najdublje u poznavanje prebornih šuma. Kako je preborna šuma najkomplikovaniji — i ako prirodnoj šumi najbliži tip gospodarenja — to je vrlo teško, a često i nemoguće za nju dati neke stalne norme ili uzore. Jedino trajne pokusne plohe na odgovarajućem staništu, geografskom predjelu i drugim edafskim i sastojinskim faktorima — mogu dati pouzdano upoznavanje i proučavanje ovih šuma. Ima specijalno u našoj domovini mnogo predjela, naročito brdskih gdje je preborno gospodarenje neophodno potrebno, a biološki, ekonomski i u zaštitnom pogledu jedino mogući pravi tip gospodarenja. Prema izlaganju dr. Miletića u našoj zemlji na preborne šume otpada 42% od cjelokupne šumske površine, a 72% od svih visokih šuma. Iz ovako visokog postotka prebornih šuma vidi se koliki značaj imaju one u našem šumskom gospodarstvu. Kako kod nas danas postoje dosta različita mišljenja o načinu gospo darenja sa prebornim šumama, a naročito o načinu određivanja sječe — |