DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Uzgred napominjem, da kod osnivanja gospodarskih šuma treba u smjesi, o kojoj je bilo riječi u ovom članku, upotrebljavati isključivo čempres horizontalne forme, dok u. park-šumicama i estetskim nasadima piramidalnoj formi treba dati prednost. GENETIKA U ŠUMARSTVU Dr. Mirko Vidaković Uvod K K ada su se počele uzgajati domaće životinje i biljke čovjek je primijetio, da se kod biljaka i životinja izvjesna svojstva nasljeđuju. Stihijskim prebiranjem boljih indiviuuma u prošlosti uzgojile su se domaće životinje i biljke boljih kvaliteta. Genetika ili nauka o nasljeđivanju je relativno mlada nauka. Pojavila se kao samostalna znanost početkom našeg stoljeća i za nepunih šest decenija jako se razvila. Naročito su predmet genetskih istraživanja one biljke i životinje, koje se lako umjetno križaju i kod kojih se dobija potomstvo dosta brzo. To su često poljoprivredne biljke i domaće životinje. Oplemenjivači poljoprivrednog bilja i domaćih životinja koristili su rezultate genetskih istraživanja i na temelju tih spoznaja učinili veliki napredak u poboljšanju biljne proizvodnje i uzgoju domaćih životinja. U šumarstvo genetika do nedavno direktno nije mogla prodrijeti, jer se smatralo, da je beskorisno primijeniti zasade genetike na šumske vrste drveća, budući da se rezultati od toga rada mogu očekivati u najboljem slučaju nakon nekoliko decenija. Danas je to mišljenje odbačeno, jer su rezultati o primjeni genetike u šumarstvu dovoljni, da se uvidi njezin značaj i potreba daljnjeg razvoja. Genetika ima značenje za šumarstvo, jer se na njenim principima nastoji poboljšati kvaliteta i povećati prirast šumskog drveća kao i proizvesti nove tipove, koji će biti bolji od postojećih. Takva primijenjena genetika je ustvari oplemenjivanje šumskog drveća. Ovim člankom želi se prikazati, u glavnim linijama, mogućnost primjene genetike u šumarstvu kao i metode rada kod oplemenjivanja šumskog drveća. Sistematske svojte Da bi rad na oplemenjivanju šumskog drveća bio uspješan, mora se izvršiti detaljno proučavanje svojta šumskog drveća t. j . onih vrsta, koje će se dalje proučavati. Čest je slučaj kod poljoprivrednog bilja, da je neka rasa jedne vrste otporna na izvjesnu bolest, dok druga nije. Jasno je, da se poljoprivredna praksa mnogo koristi time. Kod šumskog drveća imamo također takvih primjera. Tako je Larsen u Danskoj utvrdio, da je plava duglazija (Pseudotsuga taxifolia var. glauca), kalemljena na zelenu (Pseudotsuga taxifolia var. viridis), napadnuta od Rhabdocline Pseudotsugae, dok je podloga t. j . zelena duglazija, koja je u ovom slu |