DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 27     <-- 27 -->        PDF

In den Fichtenfangbäumen wirkte das Gift meistens 23—25 m über der Ringelungsstelle.
In Bezug auf die Brusthöhendurchmesser der Bäume empfiehlt Autor
die Anwendung folgender Ringbreiten:


Ringbreite 5 cm für die Bäume unter 20 cm Bhd.


„ 10 cm „ „ 20—27 cm „


15 cm ,„ „ 27—35 cm „


Man soll eine Auswahl von Bäumen über 35 cm vermeiden. Die Giftwirkung
hat sich an solchen Stämmen als unsicher gezeigt, wenn auch der Ring 20 cm
breit wäre.


Der Giftpastenverbrauch in g ist in der Tabelle 2 angeführt.


DA LI JE POSUMLJIVANJE KRŠA SADNICAMA ALEP. BORA
I OBIČNOG ČEMPRESA BOLJE IZVODITI U STABLIMICNOJ ILI
GRUPIMICNOJ SMJESI?


Ing. B. Marinković, Split


a vrijeme bivše Jugoslavije mnoga pošumljivanja u Dalmaciji izveZ
dena su sadnjom alep. bora, kojemu je bio primiješan manji ili veći
postotak sadnica običnog čempresa (horizontalne i piramidalne forme).
Sva takova pošumljivanja izvedena su u stablimicnoj smjesi.


Nakon rata nastavljena je ista praksa u znatno većim razmjerama
i sa većim učešćem čempresa u takovim pošumljavanjima.


Nekoliko posljednjih godina posvećuje se sve veća pažnja njezi mladih
šuma, pa su vršena i čišćenja mladika (bilo umjetno podignutih ili
prirodnih) te prorede kultura alep. bora i čempresa. Tom prilikom
zapazio sam u odraslijim kulturama alep. bora i običnog čempresa (starosti
oko 20 g.) podignutim sadnjom u stablimicnoj smjesi, da u mnogim
slučajevima čempres treba ukloniti iz sastojine. Naime, alep. bor formira
nepravilnu, pretežno ovalnu krošnju. Čempres, naprotiv, bio piramidalne
ili horizontalne forme, ima uvijek uspravnu, više ili manje, piramidalnu
usku krošnju. Alep. bor je tipična svjetloljubiva vrsta, koja u mladosti
raste nešto brže od običnog čempresa. Kod jednodobnih kultura događa
se, da vrh čempresa često prodire kroz krošnju odnosno grane alep.
bora, ili je u blizini ovih. Pošto su skoro sve sastojine, više ili manje,
izložene jakim vjetrovima (buri ili jugu) to uslijed djelovanja ovog,
grane alep. bora udaraju po vrhovima čempresa i obrnuto. I dok alep.
boru strada u najgorem slučaju samo jedna ili dvije grane, to čempres
često ostaje bez terminalnog vrha. Ako se ovo posljednje i ne dogodi,
biva mu vrh oštećen na isti način, nakon čega je izvrgnut napadu čempresovog
krasnika (Buprestis cupressi).


Kod grupimične sadnje čempresa do ovakovih oštećenja ne bi uopće
došlo ili bi došlo u znatno manjoj mjeri.


U oba gore navedena slučaja t. j . bio čempres bez vrha ili samo
oštećen, treba ga ukloniti odmah ili kasnije, kad se uslijed napada spomenutog
štetnika osuši. I tako se mješovita sastojina alep. bora i čempresa
postepeno pretvara u monokulturu alep. bora. I u slučaju da je
čempres potpuno neozlijeđen i prodire kroz krošnju alep. bora (a jednog
od njih treba izvaditi) bolje je ukloniti čempres negoli alep. bor. Ovaj