DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 14 <-- 14 --> PDF |
rijal ostajao je u šumi pa su tako stvoreni povoljni uslovi za prenamnoženje potkornjaka, koji su uzrokovali znatno sušenje smrče. Prošle godine šumarija je započela energičnu borbu protiv potkornjaka. U okviru ove akcije, u kojoj je bilo postavljeno blizu hiljadu »klasičnih« lov. stabala, izvršeni su i pokusi tretiranja lov. stabala insekticidnim pastama, koji se ovdje opisuju. U Lomskoj Dulibi utvrdio sam prenamnoženje ovih potkornjaka: Ipstypographus L., Pityogenes chalcographus, L., Pityopthorus micrographus Gyll., Dryocoetes autographus Rtzb., Polygraphus polygraphusL., Hylurgops palliatus Gyll. Pojedinačno sam također nalazio vrstu Hylurgops glabratus Zett. Glavnim štetnicima treba svakako smatrati typographusa i chalcographusa, ali sam i ostale spomenute vrste nalazio u znatnom broju gotovo u svakom lov. stablu. Lov. stabla nalazila su se prosječno na 1.300 m nadmorske visine, dakle srazmjerno vrlo visoko. Nadmorska visina te općenito kišno i hladno vrijeme tokom godine uzrokom su da su sve navedene vrste potkornjaka uglavnom imale samo jednu generaciju (o tome će uostalom još biti govora u daljnjem tekstu). Šuma Sj. Boljkovo, u kojoj su obavljeni pokusi s brijestovim i jasenovim lov. stablima nalazi se u središtu spačvanskog šumskog kompleksa. U spačvanskim šumama brijest se sve do danas relativno dobro održao iako je sušenje zbog napadaja holandske bolesti (Ceratostomellaulmi) već odavno zapaženo. Budući da bi trebalo pokušati zaštititi brijest na tom području, odlučio sam se na pokuse suzbijanja brestovih potkornjaka (glavnih prenosioca holandske bolesti) pomoću zatrovanih lov. stabala. Posljednjih godina zapaženo je u mnogim nizinskim šumama masovno sušenje jasena. Uzrok sušenja za sada nije objašnjen. Istraživanja će pokazati kakvu važnost imaju jasenovi potkornjaci u ovom procesu. Smatrao sam korisnim da barem orijentaciono ispitam mogućnost suzbijanja jasenovih potkornjaka pomoću zatrovanih lov. stabala. Na brestovim lov. stablima u Sj. Boljkovu nalazio sam 1955. god. samo vrste Scolytus scolytus F. i Pteleobius vittatus F. (ranijih godina nalazio sam u ovoj šumi obilno i vrste Se. multistriatus Mrsh. i Sc. pygmaeus F.). Jasene su bili napali Hylesinus crenatus i Hyl. fraxini. Način rada Za trovanje stabala načinom, koji je primijenjen u ovim pokusima karakteristične su dvije radnje: skidanje pojasa (prstena) kore određene širine i tretiranje debla insekticidom na tom mjestu. Zbog kraćeg izražavanja nazivam u daljnjem tekstu obje ove radnje zajedno »prstenovanjem «, a trovanje lov. stabala tim načinom u cilju suzbijanja potkornjaka »metodom prstenovanja«. Metoda prstenovanja temelji se na principu »samozatrovanja« stabla putem uzlazne struje sokova. Pokusima je dokazano (Schubert 1939. i dr.) da se sokovi u prsnoj visini smrčevih stabala u ljetnim podnevnim satima kreću brzinom od oko 1 m/h, a u listača još znatno brže (brzina se tokom dana mijenja u vezi s različitim intenzitetom transpiracije). Pokusi trovanja stabala zasnovani su na pretpostavci da će struja sokova raznijeti insekticidne materije u relativno kratkom roku sve do krajnjih |