DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Tek u najnovije vrijeme — nakon II. svjetskog rata — pokušalo se ovu metodu poboljšati primjenom kemijskih sredstava. Otkriće veoma efikasnih i gotovo univerzalnih dodirnih insekticida DDT, HCH i dr. omogućilo je među ostalim da se i suzbijanje potkornjaka pomoću lov. stabala znatno unaprijedi. Na temelju svojih istraživanja preporučuju Schneider-Orelli (1948), Franz (1948), Kuhn (1949), Maksymov (1950), Kraemer (1950), Kovačević (1952) i dr. da se prigodom otkoravanja kora i tlo oko lov. stabala napraše kakvim DDT ili HCH preparatom. Time se postiže gotovo potpuno uništenje štetnika. Nema sumnje da je ovom dopunskom mjerom kvaliteta metode bitno poboljšana. S druge strane postupak oko obrade lov. stabala postaje time još znatno teži i skuplji jer se prijašnjim radovima (otkoravanje debla, paljenje grana i ovršina) pridružuje još tretiranje kemijskim sredstvima. Posljednjih godina objavljeni su značajni radovi o daljnjem usavršavanju ove metode (Lekander 1952, Schüller 1953, Postner, Wellenstein 1954). Navedenim autorima uspjelo je uništiti potkornjake u lov. stablima pomoću kemikalija, a da pri tome uopće nije potrebno otkoravati stabla niti spaljivati grane i ovršine. Postupak se ukratko sastoji u ovome: lovnom stablu prije obaranja skine se unaokolo pojas kore određene širine. Deblo se na tom mjestu premaze insekticidom u formi paste. Uzlaznom strujom sokova aktivne insekcidne materije raznesu se po čitavom stablu t. j . ono se zatruje. Nakon nekoliko dana stablo se obori. Potkornjaci se u njega ubuše jednako kao i u ne tretirano stablo i odlože jaja. Međutim potomstvo (a često i roditelji) ugine jer se hrani zatrovanim drvetom. Opisani postupak bitno se razlikuje od »klasičnog« postupanja s lov. stablima. Rad je mnogo jednostavniji i lakši, a uspjeh sigurniji. Ako se ova metoda uistinu pokaže tako uporabljivom kako to obećavaju dosadašnji rezultati, onda će ona značiti prekretnicu u vođenju borbe protiv potkornjaka i veliki napredak zaštite šuma općenito. Zbog stjecanja vlastitih iskustava o valjanosti opisane metode proveo sam pokuse o kojima ovdje izvještavam. Pokuse je financirala Uprava za šumarstvo i lovstvo Drz. sekretarijata za poslove narodne privrede NRH. Tvrtke Desowag — Düsseldorf, Allgemeine Holzimprägnierung — Sinzheim, Leube-Werk K. G. — Nürnberg i Chemische Fabrik Harry Batty — Hamburg, besplatno su dostavile zamoljene kemikalije. Zahvaljujem upraviteljima i osoblju šumarija Krasno i Vrbanja na pruženoj pomoći pri obavljanju terenskih radova. VLASTITA ISTRAŽIVANJA Mjesto rada Uporabivost spomenute metode istražio sam na lov. stablima smrče i brijesta te na nekoliko jasenovih stabala. Pokusi su vršeni tokom 1955. god. na području šumarije Krasno u šumi Lomska Duliba (smrča) i na području šumarije Vrbanja u šumi Sj. Boljkovo (brijest i jasen). Lomska Duliba je poslužila kao pogodan pokusni objekt zbog toga što u ovoj šumi na površini od oko 600 ha postoji jaka zaraza potkornjaka na smrči. Šuma je ranije nekoliko puta bila poharana požarom i olujom. Budući da sve doskora nije bilo izvozne ceste poharani mate |