DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Summary The author discusses the size of growing stock (minimum volume) per 1 ha. left immediately after the cut in the selection forest. For this purpose on 6 sample plots the total volume of all stems i> 10 cm. d. b. h. was measured, and the stems classified after their species. By measurement of the stem heights the site quality for every tree species growing on sample plots in question was established. Then, in collaboration with several forest officers the author carried out the markings of trees to be felled as -carefully as possible. All data collected on plots were brought to the measurement unit i. e. to the area of 1 ha. Then he tabulated the surveys of the grawing stock and the volume cut, as well as the growing stock left after the felling, i. e. the actual volume and the volume which — by Šurić´s and Matić´s standards-should remain after fellings according to the actual stand conditions. By comparing these data with Šurić´s standards, the .author came to the conclusion that the upper limits of Šurić´s standards closely approach the actual volume left after the cut, which is to be increased only for about 6% in order to reach the volume of growing stock remained after the actual markings per 1 ha. This in particular refers to Fir and Spruce, while for Beech on site class IV it was established that the actual volume of its growing stock after cut fully harmonizes with Surić´s data (along with the upper limits of his standards). Finally the author mentions that the said 6 sample plots are insufficient to permit drawing of definite conclusions in this question. Nevertheless, the findings on these plots give symptomatic and useful data. He points out the need for further investigation of this problem on a larger number of experimental management areas which would supply a more reliable and positive basis. SUZBIJANJE POTKORNJAKA ZATROVANIM LOVNIM STABLIMA Ing. Ivan Spaić Uvod P P otkornjake suzbijamo pomoću t. zv. lovnih stabala. Lovna stabla su zamke, u koje nastojimo primamiti potkornjake kako bi ih odvratili od zdravih stabala te tako skoncentrirane mogli lakše uništiti. Metoda je stara gotovo stoljeće i pol, no i danas se najčešće primjenjuje u svom prvotnom obliku. Posao oko suzbijanja potkornjaka pomoću lov. stabala općenito je težak jer traje tokom skoro cijele godine, uvjetuje stalnu i pomnu stručnu kontrolu rada, angažira znatnu radnu snagu, skup je, a uza sve to nesiguran obzirom na krajnji rezultat. U praksi se naime primjenom ove metode često puta ne postižu očekivani rezultati. Nerijetko se zbog nestručnog postupka postiže čak obratan učinak t. j . umjesto suzbijanja pogoduje se širenju potkornjaka. Za uspjeh akcije od posebne je važnosti pravilno odrediti vrijeme otkoravanja lov. stabala. Neuspjesi su najčešće uzrokovani upravo time što se lov. stabla kasno otkoravaju. Prigodom otkoravanja te odnošenja kore na mjesto spaljivanja najveći dio ličinki i kukuljica padne na tlo i tu se nesmetano dalje razvija. Na vatri se ustvari spali uglavnom prazna kora. Time je dakako promašena svrha čitave akcije. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Tek u najnovije vrijeme — nakon II. svjetskog rata — pokušalo se ovu metodu poboljšati primjenom kemijskih sredstava. Otkriće veoma efikasnih i gotovo univerzalnih dodirnih insekticida DDT, HCH i dr. omogućilo je među ostalim da se i suzbijanje potkornjaka pomoću lov. stabala znatno unaprijedi. Na temelju svojih istraživanja preporučuju Schneider-Orelli (1948), Franz (1948), Kuhn (1949), Maksymov (1950), Kraemer (1950), Kovačević (1952) i dr. da se prigodom otkoravanja kora i tlo oko lov. stabala napraše kakvim DDT ili HCH preparatom. Time se postiže gotovo potpuno uništenje štetnika. Nema sumnje da je ovom dopunskom mjerom kvaliteta metode bitno poboljšana. S druge strane postupak oko obrade lov. stabala postaje time još znatno teži i skuplji jer se prijašnjim radovima (otkoravanje debla, paljenje grana i ovršina) pridružuje još tretiranje kemijskim sredstvima. Posljednjih godina objavljeni su značajni radovi o daljnjem usavršavanju ove metode (Lekander 1952, Schüller 1953, Postner, Wellenstein 1954). Navedenim autorima uspjelo je uništiti potkornjake u lov. stablima pomoću kemikalija, a da pri tome uopće nije potrebno otkoravati stabla niti spaljivati grane i ovršine. Postupak se ukratko sastoji u ovome: lovnom stablu prije obaranja skine se unaokolo pojas kore određene širine. Deblo se na tom mjestu premaze insekticidom u formi paste. Uzlaznom strujom sokova aktivne insekcidne materije raznesu se po čitavom stablu t. j . ono se zatruje. Nakon nekoliko dana stablo se obori. Potkornjaci se u njega ubuše jednako kao i u ne tretirano stablo i odlože jaja. Međutim potomstvo (a često i roditelji) ugine jer se hrani zatrovanim drvetom. Opisani postupak bitno se razlikuje od »klasičnog« postupanja s lov. stablima. Rad je mnogo jednostavniji i lakši, a uspjeh sigurniji. Ako se ova metoda uistinu pokaže tako uporabljivom kako to obećavaju dosadašnji rezultati, onda će ona značiti prekretnicu u vođenju borbe protiv potkornjaka i veliki napredak zaštite šuma općenito. Zbog stjecanja vlastitih iskustava o valjanosti opisane metode proveo sam pokuse o kojima ovdje izvještavam. Pokuse je financirala Uprava za šumarstvo i lovstvo Drz. sekretarijata za poslove narodne privrede NRH. Tvrtke Desowag — Düsseldorf, Allgemeine Holzimprägnierung — Sinzheim, Leube-Werk K. G. — Nürnberg i Chemische Fabrik Harry Batty — Hamburg, besplatno su dostavile zamoljene kemikalije. Zahvaljujem upraviteljima i osoblju šumarija Krasno i Vrbanja na pruženoj pomoći pri obavljanju terenskih radova. VLASTITA ISTRAŽIVANJA Mjesto rada Uporabivost spomenute metode istražio sam na lov. stablima smrče i brijesta te na nekoliko jasenovih stabala. Pokusi su vršeni tokom 1955. god. na području šumarije Krasno u šumi Lomska Duliba (smrča) i na području šumarije Vrbanja u šumi Sj. Boljkovo (brijest i jasen). Lomska Duliba je poslužila kao pogodan pokusni objekt zbog toga što u ovoj šumi na površini od oko 600 ha postoji jaka zaraza potkornjaka na smrči. Šuma je ranije nekoliko puta bila poharana požarom i olujom. Budući da sve doskora nije bilo izvozne ceste poharani mate |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 14 <-- 14 --> PDF |
rijal ostajao je u šumi pa su tako stvoreni povoljni uslovi za prenamnoženje potkornjaka, koji su uzrokovali znatno sušenje smrče. Prošle godine šumarija je započela energičnu borbu protiv potkornjaka. U okviru ove akcije, u kojoj je bilo postavljeno blizu hiljadu »klasičnih« lov. stabala, izvršeni su i pokusi tretiranja lov. stabala insekticidnim pastama, koji se ovdje opisuju. U Lomskoj Dulibi utvrdio sam prenamnoženje ovih potkornjaka: Ipstypographus L., Pityogenes chalcographus, L., Pityopthorus micrographus Gyll., Dryocoetes autographus Rtzb., Polygraphus polygraphusL., Hylurgops palliatus Gyll. Pojedinačno sam također nalazio vrstu Hylurgops glabratus Zett. Glavnim štetnicima treba svakako smatrati typographusa i chalcographusa, ali sam i ostale spomenute vrste nalazio u znatnom broju gotovo u svakom lov. stablu. Lov. stabla nalazila su se prosječno na 1.300 m nadmorske visine, dakle srazmjerno vrlo visoko. Nadmorska visina te općenito kišno i hladno vrijeme tokom godine uzrokom su da su sve navedene vrste potkornjaka uglavnom imale samo jednu generaciju (o tome će uostalom još biti govora u daljnjem tekstu). Šuma Sj. Boljkovo, u kojoj su obavljeni pokusi s brijestovim i jasenovim lov. stablima nalazi se u središtu spačvanskog šumskog kompleksa. U spačvanskim šumama brijest se sve do danas relativno dobro održao iako je sušenje zbog napadaja holandske bolesti (Ceratostomellaulmi) već odavno zapaženo. Budući da bi trebalo pokušati zaštititi brijest na tom području, odlučio sam se na pokuse suzbijanja brestovih potkornjaka (glavnih prenosioca holandske bolesti) pomoću zatrovanih lov. stabala. Posljednjih godina zapaženo je u mnogim nizinskim šumama masovno sušenje jasena. Uzrok sušenja za sada nije objašnjen. Istraživanja će pokazati kakvu važnost imaju jasenovi potkornjaci u ovom procesu. Smatrao sam korisnim da barem orijentaciono ispitam mogućnost suzbijanja jasenovih potkornjaka pomoću zatrovanih lov. stabala. Na brestovim lov. stablima u Sj. Boljkovu nalazio sam 1955. god. samo vrste Scolytus scolytus F. i Pteleobius vittatus F. (ranijih godina nalazio sam u ovoj šumi obilno i vrste Se. multistriatus Mrsh. i Sc. pygmaeus F.). Jasene su bili napali Hylesinus crenatus i Hyl. fraxini. Način rada Za trovanje stabala načinom, koji je primijenjen u ovim pokusima karakteristične su dvije radnje: skidanje pojasa (prstena) kore određene širine i tretiranje debla insekticidom na tom mjestu. Zbog kraćeg izražavanja nazivam u daljnjem tekstu obje ove radnje zajedno »prstenovanjem «, a trovanje lov. stabala tim načinom u cilju suzbijanja potkornjaka »metodom prstenovanja«. Metoda prstenovanja temelji se na principu »samozatrovanja« stabla putem uzlazne struje sokova. Pokusima je dokazano (Schubert 1939. i dr.) da se sokovi u prsnoj visini smrčevih stabala u ljetnim podnevnim satima kreću brzinom od oko 1 m/h, a u listača još znatno brže (brzina se tokom dana mijenja u vezi s različitim intenzitetom transpiracije). Pokusi trovanja stabala zasnovani su na pretpostavci da će struja sokova raznijeti insekticidne materije u relativno kratkom roku sve do krajnjih |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 15 <-- 15 --> PDF |
grana i vrha stabla. Kukci, koji izgrizaju drvo u kambijalnoj zoni, doći će na taj način u doticaj´ s insekticidom te će se otrovati. Na istom principu truju se u USA, Kanadi i drugdje nepoželjna stabla u šumi kako bi se što prije posušila. Uvođenjem izvjesnih kemikalija u stablo pomoću uzlazne struje sokova nastoji se u najnovije vrijeme također postići lakše odlupljivanje kore na materijalu za proizvodnju celuloze i si. Skidanje prstena kore s lov. stabala obavljeno je posebnom spravom, koja je u tu svrhu načinjena prema slici i opisu, objavljenom u radu Lekandera. Sprava se sastoji iz dva pomično uzglobljena čelična kraka dužine 90 cm i željeznih naprava, koje se mogu pomicati po kracima, a u kojima se nalaze okrugli noževi. Bilo je načinjeno nekoliko pari noževa raznih dimenzija tako da su se oni prema potrebi (debljina kore) mogli mijenjati. Sprava se može upotrebiti za prstenovanje stabala raznih promjera, što je omogućeno pomicanjem naprave s noževima po kracima. Pomoću ove sprave načine se dva reza unaokolo debla u SI. 1. Prstenovano lovno stablo smreke određenom razmaku. Na jednom mjestu kora se zatim između horizontalnih rezova vertikalno proreze nožem ili sjekiricom te se odrezani prsten kore lako skine. Stabla su bila prstenovana obično u prsnoj visini ili malo niže. Prsteni su bili široki 5, 10, 15 i 20 cm. Otkorani pojas na deblu bio je premazan jednom od niže navedenih insekticidnih pasta. Sloj paste prosječno je bio debeo 2—3 mm, a pojedina stabla bila su pokusa radi premazana tanje ili deblje od navedenog prosjeka. Premazivan]e je najprije obavljano drvenom lopaticom, a kasnije širokom četkicom što se pokazalo zgodnijim. Premazani pojas bio je zatim prekriven trakom krovne |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 16 <-- 16 --> PDF |
ljepenke (ter-papira), koju se na stablo pričvrstilo sa dva kratka čavla. Prekrivanje je obavljeno zbog toga da kiša ne ispere pastu te da ne strada divljač lizanjem paste. Po prilici 8—10 dana nakon prstenovanja stabla su bila oborena. (SI. 1). Kao kontrola prstenovanim stablima poslužila su brojna »klasična« lov. stabla od kojih je nekolicina ostavljena neotkorana sve do završetka razvoja potkornjaka u njima. U pokusima su upotrebljene ove paste:* 1. Xylamon . . . proizvođač Desowag, Düsseldorf 2. Wolmanit.. . proizvođač Allgemeine [Holzimprägnierung, Sinz?heim 3. Cinksiliciumfluorid-pasta S Allgemeine Chemische Fabrik H. Batty, Hamburg 4. Cinksiliciumfluorid-pasta S Allgemeine Chemische Fabrik H. Batty, Hamburg 5. Cinksiliciumfluorid-koncentrat Allgemeine Chemische Fabrik Fabrik H. Batty, Hamburg 6. Cinksilikofluorid-koncentrat Allgemeine Leube-Werk, K. G. Nürnberg. Sredstva pod 5. i 6. nisu bila dostavljena kao gotove paste nego koncentrirane soli. Tvrtke su preporučile jednostavan postupak pravljenja paste pomoću vode te drvnog ili krušnog brašna, škroba i si. Prema uputama kemičara pripremao sam iz tih koncentrata paste pomoću običnog krušnog brašna. Moram naglasiti da je rad s tako priređenim pastama mnogo teži i kvalitetno slabiji. Tako načinjena pasta jednom je prerijetka te joj treba dodavati brašna, a drugi puta je pregusta pa je treba vodom razrijediti. Time se mijenja i koncentracija aktivnih soli, što može utjecati na efikasnost paste. Točan kemijski sastav upotrebijenih pasta nije poznat, no sve su one sadržavale fluor kao aktivnu supstancu. PROVEDBA POKUSA I REZULTATI Lovna stabla smrče Prstenovanje lov. stabala u Lomskoj Dulibi obavjeljeno je 8., 9. i 10. V. U to vrijeme u šumi je još bio do 1,0 m duboki snijeg, koji je samo neposredno oko stabala okopnio u vidu lijevka. Bila su prstenovana 44 lov. stabla, od kojih su 4 kasnije nestala. Za primamljivanje eventualne II generacije potkornjaka tretirano je koncem lipnja daljnjih 10 stabala. Ta stabla, međutim, nisu bila napadnuta te nisu u okviru daljeg razmatranja. U Lomskoj Dulibi upotrebljene su samo gotove, po proizvođaču priređene paste, a ne i koncentrati. Najlakše je bilo raditi sa Xylamonpastom jer je ona vrlo povoljne konzistencije. I s ostalim pastama radilo se više-manje lako osim sa ZnSiFß-A. Ta pasta je prema obavijesti proizvođača otporna prema kiši. Ona je, međutim — vjerojatno u vezi s tim svojstvom — takve konzistencije da je se nikako nije moglo * Domaća industrija za sada ne proizvodi slična sredstva. Nastojao sam da zainteresiram domaće proizvođače za ove pokuse. Tvornica »Zorka«, Sabac, obećala je pokusni uzorak cinksilieiumiluorid-paste, ali ga nije isporučila. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 17 <-- 17 --> PDF |
namazati na glatku i vlažnu površinu prstena. Zbog toga je ova pasta bila namazana na traku ter-papira širine prstena, koju se zatim pritisnulo uz prsten te konačno prekrilo širom trakom ter-papira. Lovna stabla bila su oborena 16.—18. V. t. j . 8—10 dana nakon prstenovanja. Rojenje potkornjaka započelo je 5.—6. VI. t. j . oko mjesec dana nakon prstenovanja, a oko 20 dana nakon obaranja lov. stabala. Već iza nekoliko dana rojenje je bilo prekinuto nastupom kišnog i hladnog vremena te je ponovno nastavljeno oko 22. VI. Zbog kasnog rojenja i kišnog ljeta sve navedene vrste potkornjaka općenito su 1955. godine u Lomu imale samo jednu generaciju. (Uostalom pitanje je da li se na 1.300 m/n. m. i u »normalnim« godinama mogu razviti dvije generacije bilo koje vrste potkornjaka). Ipak je sredinom VII. pa do početka VIII. mjeseca zapaženo ubušivanje pojedinih individua typographusa, chalcographusa, autographusa i polygraphusa. Vjerojatno su to neke ženke po drugi put odlagale jaja (sestrinska generacija). SI. 2. Lov. stablo br. 1 (smreka) treti- SI. 3. Lov. stablo br. 19 (smreka) tretirano Xylamonom. Uzorak s 3-ćeg m rano Xylamonom. Uzorak s 12-tog m iznad prstena iznad prstena Posljednji pregled lov. stabala izvršen je 22. IX. Rezultati su izloženi u tablici br. 1. Znakovi odnosno kratice u tablici znače: + štetnik uništen 100°/o x nedovoljno djelovanje (uništeno cea 40—60°/o individua) — praktički bez djelovanja ? nejasno ili nepoznato djelovanje Slova označuju u kojoj je razvojnoj fazi štetnik uništen L, ličinke P kukuljice K kornjaši BK bračna komorica MH matični hodnik LH 1,0 larvalni hodnici dugi 1 cm K. I. kontrola u insektariju 91 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 18 <-- 18 --> PDF |
rt i/i 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 h f o ´iQ. E 22 21 21 25 27 22 23 ;24 25 26 27 28 30 31 33 34 19 28 32 38 30 31 .27 29 35 6 rt .9 > 18 20 21 23 18 17 15 18 24 22 21 23 22 ,´23 30 23 16 23 24 28 25 26 24 27 23 Preparat Xylamon » »» n » »» »i „ ,. ,, M » »» *» N " J» " » » » »> " Wolmanit ´ t» ., I* Rezultati pritenovanja smrčevih lov. stabala Tab. 1 rt C c E c e »a 5 10 10 10 10 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 20 20 20 20 5 5 10 10 10 Sekcija m 1 — 18 1—20 1— 6 6—21 1—23 1 — 18 1-17 1 — 15 1 — 18 1—22 22—24 1—22 1—21 1—23 1— 6 6—22 1—23 1—25 25—30 1—23 1 — 16 1—23 1-15 15—24 1—16 16—28 1-18 18—25 1 — 19 19—26 1—22 22—24 1—27 1—23 V ´S Vi + + + + + + + + + + + + + + + + + X + + + — + X X + Razvojni stadij LH 3,0 MH, LH 1,0 LH 0,5 LH 1,0 MH MH BK MH MH, LH 0,5 MH, LH 0,2 MH, LH 1,0 LH 0,8 MH, LH BK, MN, LH 1,0 MH, LH 1,0 MH, LH 1,0 MH, LH 0,8 MH MH MH, LH MH, LH 3,0 MH PRIMJEDBA , nestalo napadnuto tek koncem VII. mj. tanki sloj paste izvala od jesenas, prsten na 5-tom m debeli sloj paste djelovanje U uzdužnim zonama zbog brojnih kvrga nestalo nenapadnuto napadnuto tek sredinom VII; stablo pri obaranju zapelo i stajalo skoro okomito napadnuto tek koneem VII. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 19 <-- 19 --> PDF |
nj "rt w JQ ´ff s D g a o rt rs Preparat i Sekcija J3 Razvojni PRIMJEDBA ´o1 m ´S stadij te 1 i > t 26 25 22 Wolmanit 12 1 — 14 14—22 + X LH debeli sloj paste 27 29 25 „ 15 1 — 25 + BK, MH 28 34 25 ., 15 1—25 X MH, LH 29 25 24 H 20 nenipadnuto; stablo pri obaranjui oslalo viski zape 0 30 22 17 ZnSiF6-S 5 1-15 15—17 + X LH 2,0—4,0 31 28 26 " 10 1 — 23 + LH 2,0-3,0 23—26 X 32 30 27 " 10 1—5 + MH 5—20 nestalo 20—27 33 27 26 M 15 1—26 + MH, LH 3,0 34 28 21 .. 15 1-21 + MH debeli sloj paste 35 20 21 > 20 ? prerezano na nekoliko mjesta 36 46 22 " 20 1—20 + MH 20-22 X prerezan na 7 m, vrh pri obaranju preb cn 37 18 17 ZnSiF6-A 10 1 — 17 — debeli sloj paste 38 28 21 i , 10 1—21 — - 39 31 18 ,, 15 1— 18 — 40 36 24 -15 1—24 — Iz tablice se može razabrati ovo: Sve paste pokazale su određeno djelovanje osim paste ZnSiF6-A. Dobavljač je prigodom isporuke upozorio da se iz ove paste, koja je inače otporna prema kiši, soli teško otapaju. Opažanja na terenu su to i potvrdila. Navedena pasta uopće nije djelovala pa prema tome nije pogodna za trovanje lov. stabala. Ostale tri paste djelovale su na potkornjake više-manje jednako. U nekim lov. stablima kukci su bili uništeni još pri izgradnji bračnih komorica t. j . prije nego što su dospjeli izbušiti matične hodnike i odložiti jaja. Najčešće su, međutim, štetnici stradavali u stadiju ličinke. Stari kornjaši su otporniji prema djelovanju otrova nego njihovo potomstvo. Cesto puta su u mat. hodnicima kukci-roditelji bili još uvijek živi, njihovo potomstvo (ličinke) već odavno mrtvo. (Slike 2—6). Paste su djelovale na dužini od najviše 23—25 m iznad prstena. S prstenom širine 10—15 cm postignut je potpun uspjeh na stablima pr. promjera čak 34—35 cm, a visokim 23—25 m (vidi stabla br. 16 25, 28). Samo u jednom slučaju (stablo br. 26) postignut je nedovoljan 93 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 20 <-- 20 --> PDF |
uspjeh iako je stalno bilo debelo 25 cm i visoko svega 22 m. Na debljim i višim stablima nije se postigao potpun uspjeh čak ni s prstenom širokim 20 cm (stablo br. 20). Prsten širok 5 cm imala su samo četiri stabla od kojih jedno nije bilo napadnuto (tri stabla s 5 cm širokim prstenom su nestala). Zbog toga se ne može dati konačan sud o upoorabljivosti takvog prstena. Svakako je ta širina prstena dobra za tanja, niska stabla, što se uostalom razabire iz tablice. Iz podataka tablice slijedi da za trovanje stabala opisanim načinom i navedenim pastama ne valja odabirati stabla viša od 25 m. Treba izbjegavati lov. stabla iznad 35 cm. pr. promjera jer je djelovanje otrova na tako debelim stablima nesigurno makar prsten bio širok i 20 cm. Prsten širok 5 cm ne valja primijeniti na stablima višim od 18 cm. Na temelju postignutih rezultata mogla bi se postaviti ova shema o potrebnoj širini prstena obzirom na prsni promjer stabla: prsten širine 5 cm stabla ispod 20 cm pr. promjera prsten širine 10 cm stabla ispod 20—27 cm pr. promjera SI. 4. Lov. stablo br. 23 prsten širine 15 cm stabla ispod 27—35 cm (smreka) tretirano Wolma-pr. promjera nitom. Uzorak s 8-og m iz Što se tiče utroška paste, trebalo bi pri od nad prstena ređenoj širini prstena upotrebiti ove količine u gramima da se sigurno postigne uspjeh: Količine paste u g, dovoljne za potpuno uništenje potkornjaka u lov. stablu smrče Tab, 2 Pasta/ / Prsten 5 10 15 ZnSiF6-S Xylamon Wolmanit 30—35 40—50 70—80 60 110 170 100 180 300 uspjeh iako je stablo bilo debelo 25 cm i visoko svega 22 m. Na debljim i višim stablima nije se postigao potpun uspjeh čak ni s prstenom širokim 20 cm (stablo br. 20). Prsten širok 5 cm imala su samo četiri stabla od kojih jedno nije bilo napadnuto (tri stabla s 5 cm širokim prstenom sunestala). Zbog |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 21 <-- 21 --> PDF |
toga se ne može dati konačan sud o uporabij ivosti takvog prstena. Svakako je ta širina prstena dobra za tanja, niska stabla, što se uostalom razabire i iz tablice. Iz podataka tablice slijedi da za trovanje stabala opisanim načinom i navedenim pastama ne valja odabirati stabla viša od 25 m. Treba izbjegavati lov. stabla iznad 35 cm. pr. promjera jer je djelovanje otrova na tako debelim stablima nesigurno makar prsten bio širok i 20 cm. Prsten širok 5 cm ne valja primijeniti na stablima višim od 18 cm. Na temelju postignutih rezultata mogla bi se postaviti ova shema o potrebnoj širini prstena obzirom na prsni promjer stabla: prsten širine 5 cm stabla ispod 20 cm pr. promjera prsten širine 10 cm stabla ispod 20—27 cm pr. promjera prsten širine 15 cm stabla ispod 27—35 cm pr. promjera * m 11 «i. - SI. 5. Lov. stablo br. 33 SI. 6. Lov. stablo br. 10 (smreka) tre (smreka) tretirano sa tirano Xylamonom. Uzorak s 16-tog ZnSiF6-S. Uzorak s 14-m iznad prstena tog m iznad prstena Što se tiče utroška paste, trebalo bi pri određenoj širini prstena upotrebiti ove količne u gramima da se sigurno postigne uspjeh: Gornjim podacima potrebno je objašnjenje. Sve paste stavljene su na prstene u približno jednako debelom sloju (2—3 mm). Prema tome utrošak pasta pri istoj širina prstena i pr. promjeru stabla morao bi biti približno jednak. Budući da tome nije tako slijedi da je specifična težina Xylamona, a naročito Wolmanita veća od spec, težine paste ZnSiFe-S. Vjerojatno je tu odlučna spec, težina neaktivne materije (punila, otapala). Volumni utrošak pri određenoj širini prstena i pr. promjeru jednak je dakle kod svih ovih pasta pa bi bilo pogrešno suditi o kvaliteti paste na temelju težinskog utroška, navedenog u tablici. Međutim budući da se pasta prodaje odnosno kupuje u težinskoj mjeri, mora se dakako o težinskom utrošku voditi računa. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Vjerojatno se neke od količina, navedenih u tablici, mogu smanjiti, što će se utvrditi daljnjim pokusima. Za sada se iznose podaci o količinama, s kojima se sigurno postiže 100%-tno uništenje štetnika. Lekander (1952.) je postigao veoma povoljne rezultate s izvjesnom ZnSiF6-pastom. On je istražio uporabljivost prstena širine 10,5 i 2 cm kao i utrošak navedene paste te je za praktično suzbijanje preporučio: prsten 10 cm.. . 70 g paste za stabla iznad 25 cm p. pr. prsten 5 cm.. . 38 g paste za stabla iznad 21—25 cm p. pr. prsten 2 cm.. . 25 g paste za stabla ispod 21 cm p. pr. Kako se razabire Lekanderovi nalazi o utrošku ZnSiFe-paste za prstene 5 i 10 cm gotovo se podudaraju s onima u tablici br. 2. Ne slažu se, međutim preporuke o širini prstena u vezi s p. pr. stabla. uf. r - ´ .i " - ´ > *% ili´ ´ *.. ´ Z7^ .i i . v | SI. 7, Netretirano (kontrolno) lov. sta;;:|| bio. Nesmetan razvoj potkornjaka Postner i Wellenstein (1954) istražili su djelovanje raznih preparata te naročitu prednost daju Xylamon-pasti. Spomenuti autori općenito preporučuju primjenu prstena širine 6—-10 cm i utrošak od 50 g Xylamona bez obzira na debljinu stabla. Pokusna lov. stabla svih spomenutih autora bila su mnogo niža i tanja od onih u Lomskoj Dulibi. Vjerojatno je to razlog što nisu preporučeni prsteni širi od 10 cm. Lovna stabla brijesta i jasena Prstenovanje jasena i brijestova u Sj. Boljkovu obavljeno je 12. i 13. IV. Ukupno je prstenovano 20 brijestova i 5 jasena. Osam dana nakon prstenovan ja stabla su oborena. Jedno je jasenovo lov. stablo kasnije nestalo. U Sj. Boljkovu upotrebljena je Xylamon-pasta te ZnSiF6-koncentrat tvrtke Leube-Werk, Nürnberg. Iz koncentrata bila je pomoću krušnog brašna na dva načina priređena pasta, koja je sadržavala po prilici 40% ZnSiF6-soli. Po jednom postupku pasta je načinjena običnim miješanjem brašna, ZnSiFö-soli i vode u određenom omjeru, a po drugom i 96 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 23 <-- 23 --> PDF |
brašno je najprije bilo skuhano u kašu određene konzistencije, a potom je dodan koncentrat koji se u kaši otopio. Već je ranije spomenuto da je rad s tako priređenom pastom kvalitetno slabiji od rada s gotovom tvorničkom pastom. Osim toga posao se teže i sporije odvija zbog nepovoljne konzistencije i grudičaste strukture brašnene kaše (paste). U daljnjem tekstu označene su ove dvije paste kao ZnSiF6-K (kuhana brašnena kaša) i ZnSiF6-0 (obična brašnena kaša). Gotovo sva brijestova i jasenova lov. stabla u Sj. Boljkovu imala su 10 cm široke prstene. Srednji pr. promjer brijestova bio je 20 cm, a jasena 16 cm. Utrošak pasta po brijestovom lov. stablu prosječno je iznosio: Xylamon 50 g ZnSiF6-K 90 g ZnSiFe-0 105 g Jaseni su bili tretirani samo Xylamonom, a srednji utrošak po stablu bio je 50 g. SI. 8. Jasenovo lov. stablo br. 4 SI. 9. Jasenovo lov. stablo br. 2 (Xylamon). Uzorak s 10-tom m (Xylamon). Uzorak s Š-og m iznad iznad prstena prstena Rojenje malog jasenovog potkornjaka (H. fraxini) započelo je u Sj. Boljkovu 23. III., ali je ubrzo prestalo jer je 30. III. pao snijeg, koji se dugo održao. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika rojenje je nastavljeno tek koncem travnja te je bilo intenzivno još i u prvoj dekadi svibnja H. crenatus i Sc. scolytus počeli su se rojiti istovremeno to jest 5.—6. V., a rojenje Pteleohiusa započelo je koncem travnja. Prema tome ubušivanje potkornjaka u lov. stabla uslijedilo je po prilici 20 dana nakon prstenovanjä odnosno 10 dänä nakon obaranja stabala. 97 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Rezultati prstenovanja brijestovih lov. stabala Tab. 3 .2 rt n ti pa 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 IH ´e p i § 23 13 14 18 19 19 19 20 22 22 23 24 32 15 17 18 23 25 18 23 S rt a > 19 12 12 15 18 19 19 18 20 21 20 21 23 12 15 16 19 22 16 22 Preparat Xylamon " >, „ " )! M ti »I » ,. » »» " ZnSiF6-0 U ,. i » ZnSiF6-K " M C c a « .S E K/D 5 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 Sekcija m 1 — 19 1— 7 7 — 10 10—12 1 — 10 10 — 15 15 — 18 1-8 8—19 1-19 1 — 15 15-18 1— 4 4—20 1—21 1—20 1-12 12—21 1—23 1-16 1 — 19 1 — 14 14—22 1 — 16 1 — 14 14—22 Razvojni PRIMJEDBA V stadij ´S to D X tanki sloj paste nenapadnuto + P, K Scol. + LH 1,0 Ptel. tanki sloj paste, nenapadnuto nenapadnuto nenapadnuto + MH Ptel. X K. I: 18 m . . X (Ptel.) — + L, P, K Scol. X odrezanO X — nije sasvim ležalo na zemlji — X K. I: 10 m . . X (Scol.) — K. I: 5 m . . — (Scol.) 10 m . . — (Scol.) nenapadnuto nenapadnuto — — K. I: 3 m ... — (Scol.) 6 m . . . — (Scol.) 13 m ... — (Scol.) X — X K. I: 6 m ... X (Scol.) nenapadnuto Djelovanje pasta u lov. stablima kontrolirano je ne samo pregledom skinute kore duž debla i grana, nego su s pojedinih lov. stabala iz raznih visina bili odrezani trupčići dužine 0,8 m, koji su bili stavljeni u žičane |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Rezultati prstenovanja jasenovih lov. stabala Tab. 4 J3 i t S in Sekcija Razvojni Preparat PRIMJEDBA ´o1 m ´S stadij 1 a .s JE Is > S 3 l i 11 Xylamon 5 nestalo 14 2 15 15 » 10 1— 15 + MH, LH K.Llm.. + MH(fr.,cr.) 6m. . + MH.LNl,0(fr.,cr.) 3 16 14 )f 10 1—10 X 10—14 nenapadnuto 4 18 16 » »» 10 1— 16 + LH 1,0—3,0 fr., cr. 5 18 16 10 ? prstenovano 5 dana nakon oba t» ranja na 5-tom m: kasnije presječeno na dva mjesta insektarije. Na taj način moglo se utvrditi da li se je makar i samo jedna ličinka uspjela razviti u kornjaša i napustiti zatrovani trupčić. Trupčići su bili odrezani sa stabala i stavljeni u insektarije 25. VI. t. j . u vrijeme kad više nije bilo sumnje da su se insekticidne materije mogle raširiti po čitavom stablu. Insektariji su bili smješteni u šumi t. j . trupčići u njima bili su izvrgnuti jednakim klimatskim utjecajima kao i lov. stabla. Posljednji pregled lov. stabala i insektarija obavljen je 4. X. Rezultati su izloženi u tablicama br. 3 (brijest) i br. 4 (jasen). Iz tablice se razabire da su postignuti slabi rezultati. Paste su djelovale u ograničenom opsegu ili uopće nisu djelovale. U jasenima djelovanje je bilo bolje, ali je jasenovih lov. stabala bilo malo pa se ne može ništa definitivno zaključiti. (SI. br. 8 i 9). U lov. stablima brijesta paste su gotovo sasvim zakazale. Za sada je nejasno zašto je metoda zatajila na listačama, dok se na smrči pokazala tako uporabijivom. Daljnjim istraživanjima treba utvrditi da li je neuspjeh uzrokovan posebnim fiziološkim svojstvima listača, koja su djelovala na raznošenje otrova, otpornošću navedenih vrsta potkornjaka prema upotrebljenim kemikalijama ili čime drugim. Treba istaknuti da je tokom 1955. god. bilo mnogo kiše tako da su lov. stabla stalno ležala na vlažnom tlu te su i sama bila stalno vlažna. Možda je velika vlaga uzrokovala brzo izlučenje otrovnih soli iz stabala. Svakako bi pokuse trebalo ponoviti. ZAKLJUČAK Trovanje lov. stabala insekticidnim pastama pomoću uzlazne struje sokova pokazalo se veoma efikasnim za suzbijanje potkornjaka na smrči. Ista metoda dala je međutim mnogo slabije rezultate na lov. stablima brijesta i jasena pa treba istražiti uzrok neuspjeha. Za praktično suzbijanje potkornjaka na smrči navedenom metodom može se za sada preporučiti ovaj postupak: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 26 <-- 26 --> PDF |
1. Lovna stabla neka ne budu deblja od 35 cm u prsnoj visini ni viša od 23—25 m. 2. Prije obaranja skinuti lov. stablima u prsnoj visini prsten kore širok 5—15 cm već prema debljini stabla (v. shemu na str. 89). 3. Odmah nakon skidanja kore premazati deblo na tom mjestu kakvom insekticidnom pastom (v. tablicu br. 2), a zatim prekriti terpapirom. 4. Stabla oboriti po prilici 8—10 dana nakon prstenovanja. 5. Tako tretirana lov. stabla ne treba otkoravati niti spaljivati grane i ovršine. CITIRANA LITERATURA Franz J., 1948: Neues zur Bekämpfung des Buchdruckers, Ips typographus L. Anzeiger für Schädlingskunde. Hft. 1. Kovačević Z., 1952: Proučavanje ekologije smrčeva jpisara (Ips typographus L.) i pokusi suzbijanja kemijskim sredstvima. Glasnik za šum. pokuse, knj. 10. Kuhn W., 194©: Das Massenauftretten des achtzähnigen Fichtenborkenkäfers Ips typographus L. nach Untersuchungen in schweizerischen Waldungen 1946— 1949. Mitteilungen der Schw. Anstalt f. d. forstl. Versuchwessen, Bd. XXVI, Hft. 1. Kuhn W., 1949: Zur Bekämpfung der Fichtenborkenkäfer. Schw. Zeitschrift f. Forstwesen, 100. Jg. Krämer G. D., 1950: Der grosse Tännenborkenkäfer, unter Berücksichtigung seiner beiden Verwandten und der Brutbaumdisposition. Zeitschrift f. angewandte Entomologie, Bd. 31, Hft. 3. Lekander B., 19521: En ny metod för bekämpning av granbarkborren, Ips typographus L. Meddelanden fran Statens Skogsforskningsinstitut, Band 41, Nr. 3. Maksymov J-, 19:50: Untersuchungen über den krummzähnigen Weisstannenborkenkäfer Ips curvidens Germ, während seiner Massenvermehrung 1947—49 in der Schweiz. Mitteilungen der schw. Anstalt f. d. forstl. Versuchwesen, Bd. XXVI, Hft. 2. Postner M. i Wellenstein G., 1954: Versuche zur Bekämpfung des Buchdruckers (Ips typograhus L.) in s´tehenden Bäumen. Die grosse Borkenkäferkalamität in Südwestdeutschland 1944—1951. Schneider-Orelli O., 1948: Richlinien zur Borkenkäferbekämpfung in der Schweiz. Schw. Zeitschrift f. Forstwesen, 99. Jg. Schubert A., 1939: Untersuchungen über den Transpirationsstrom der Nadelhölzer und den Wasserbedarf von Fichte und Lärche. Thar. Forstl. Jb., Bd. 90. Schüler E., 1953: Neues Verfahren zur Borkenkäferbekämpfung. — Das Saftstromverfahren. Forst u. Holz, 8. Jg. ZUSAMMENFASSUNG BORKENKÄFERBEKÄMPFUNG MIT VERGIFTETEN FANGBÄUMEN . Autor berichtet über seine Versuche der Borkenkäferbekämpfung mittels vergifteten Fangbäumen. Die Versuche wurden an Fichten- und Ulmenfangbäumen, sowie an einigen Eschen durchgeführt. Baumvergiftung wurde mit Insektiziden Pasten und zwar folgenderweise durchgeführt: Den stehenden Bäumen wurde in der Brusthöhe ein Borkenring bestimmter Breite abgenommen und dort mit einer Giftpaste angestrichen. Die Giftsalze wurden mittels Saftstrom über den ganzen Baum verbreitet. Nach 8—10 Tagen wurden die Bäume geschlagen. Angewandte Giftpasten, sowie die Hersteller derselben, sind auf der Seite 90. angeführt. Die Ergebnisse sind aus der Tabelle 1 (Fichtenfangbäume), Tab. 3 (Ulmenfangbäume) und Tab. 4 (Eschenfangbäume) ersichtlich. Das Verfahren hat, sich als wirkungsvoll für Fichtenborkenkäferbekämpfung erwiesen, gab aber keine befriedigenden Ergebnisse an den Ulmen- und Eschenfangbäumen. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1956 str. 27 <-- 27 --> PDF |
In den Fichtenfangbäumen wirkte das Gift meistens 23—25 m über der Ringelungsstelle. In Bezug auf die Brusthöhendurchmesser der Bäume empfiehlt Autor die Anwendung folgender Ringbreiten: Ringbreite 5 cm für die Bäume unter 20 cm Bhd. „ 10 cm „ „ 20—27 cm „ 15 cm ,„ „ 27—35 cm „ Man soll eine Auswahl von Bäumen über 35 cm vermeiden. Die Giftwirkung hat sich an solchen Stämmen als unsicher gezeigt, wenn auch der Ring 20 cm breit wäre. Der Giftpastenverbrauch in g ist in der Tabelle 2 angeführt. DA LI JE POSUMLJIVANJE KRŠA SADNICAMA ALEP. BORA I OBIČNOG ČEMPRESA BOLJE IZVODITI U STABLIMICNOJ ILI GRUPIMICNOJ SMJESI? Ing. B. Marinković, Split a vrijeme bivše Jugoslavije mnoga pošumljivanja u Dalmaciji izveZ dena su sadnjom alep. bora, kojemu je bio primiješan manji ili veći postotak sadnica običnog čempresa (horizontalne i piramidalne forme). Sva takova pošumljivanja izvedena su u stablimicnoj smjesi. Nakon rata nastavljena je ista praksa u znatno većim razmjerama i sa većim učešćem čempresa u takovim pošumljavanjima. Nekoliko posljednjih godina posvećuje se sve veća pažnja njezi mladih šuma, pa su vršena i čišćenja mladika (bilo umjetno podignutih ili prirodnih) te prorede kultura alep. bora i čempresa. Tom prilikom zapazio sam u odraslijim kulturama alep. bora i običnog čempresa (starosti oko 20 g.) podignutim sadnjom u stablimicnoj smjesi, da u mnogim slučajevima čempres treba ukloniti iz sastojine. Naime, alep. bor formira nepravilnu, pretežno ovalnu krošnju. Čempres, naprotiv, bio piramidalne ili horizontalne forme, ima uvijek uspravnu, više ili manje, piramidalnu usku krošnju. Alep. bor je tipična svjetloljubiva vrsta, koja u mladosti raste nešto brže od običnog čempresa. Kod jednodobnih kultura događa se, da vrh čempresa često prodire kroz krošnju odnosno grane alep. bora, ili je u blizini ovih. Pošto su skoro sve sastojine, više ili manje, izložene jakim vjetrovima (buri ili jugu) to uslijed djelovanja ovog, grane alep. bora udaraju po vrhovima čempresa i obrnuto. I dok alep. boru strada u najgorem slučaju samo jedna ili dvije grane, to čempres često ostaje bez terminalnog vrha. Ako se ovo posljednje i ne dogodi, biva mu vrh oštećen na isti način, nakon čega je izvrgnut napadu čempresovog krasnika (Buprestis cupressi). Kod grupimične sadnje čempresa do ovakovih oštećenja ne bi uopće došlo ili bi došlo u znatno manjoj mjeri. U oba gore navedena slučaja t. j . bio čempres bez vrha ili samo oštećen, treba ga ukloniti odmah ili kasnije, kad se uslijed napada spomenutog štetnika osuši. I tako se mješovita sastojina alep. bora i čempresa postepeno pretvara u monokulturu alep. bora. I u slučaju da je čempres potpuno neozlijeđen i prodire kroz krošnju alep. bora (a jednog od njih treba izvaditi) bolje je ukloniti čempres negoli alep. bor. Ovaj |