DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 67 <-- 67 --> PDF |
one iz grupe lakših. Zbog toga se prve Tilice razvijaju sporije, nego one koje isklijavaju kasnije. Tu se ne pojavljuje slabljenje u razvitku, jer, dok lagane sjemenke prije isklijavaju, posljednje isklijavaju teže. Svaka grupa klijanja je obdarena istim dijelovima, sa jednim negativnim i jednim pozitivnim faktorom, što se onda odražava u izjednačenom ponašanju u razno vrijeme izklijalih sjemenki bora. Kod ariša izgleda da neobrađeno sjemenje pokazuje uglavnom iste odnose kao i ono kod bora. To se. ne može tvrditi i za sjemenje iz trgovine, jer ovo, svojim mehaničkim oštećenjima (nastalim prilikom trušenja), u većoj mjeri upliviše na vitalnost klica, — više nego što tu dolazi do izražaja težina sjemenki (količina edosperma). Hoffmann D. — Uloga fotoperiodi... kod uzgoja šuraskog drveća (S. 45—47). Nasljednost fotoperiodizma koji se ispoljava u promjeni vrmenskog odsječka u kojem se završava godišnji rast u visinu ukoliko se duljina dana mijenja, kod drvenastog bilja, posebno kod raznih vrsta topola, je sigurno utvrđeno. S time je lotoperiodizmu priznata važnost faktora koji ograničava područje lasprostranjenja jedne vrste i on odlučuje kod razgraničavanje pojedinih provenijenca. Kod izvođenja uzgojnih radova mora se uvažiti ova činjenica. Putem selekcije mogu se pronaći primjerci koji reagiraju netipično i koji mogu postati nove polazne točke za uzgoj. I druge vrste, osim topola reagiraju na promjenu dužine dana. Na osnovu toga pretpostavlja se, da loš uzrast južnofrancuskog bora u područjima sjevernijim od njegovog prirodnog područja rasprostranjenja, treba dovesti u vezu sa ovom reakcijom. Međutim, tu dolaze u obzir, osim duljeg dana i oštrija klima uzgojnog područja, koje opet sve zajedno, dovodi do kršljavog rasta. Tu hipotezu mogu potvrditi samo pokusi. Za ovakve su temeljne pokuse topole, zbog njihovog brzog rasta zahvalan materijal. Autor preporučuje brojne vrste sjeveroameričkog kontinenta sa kojima je i sam izvršio nekoliko pokusa. Ovi pokusi dozvoljavaju pretpostavku da iznos dnevnog produženja, odnosno skraćenja duljine dana, igra znatnu ulogu kod razvoja pojedinih vrsta. Naglo smanjivanje dnevnog dodavanja svijetla (na dan 29. IX.) kod grupe klonova dugog dana, izazvalo je znatna smanjenja priraštavanja ili istovremeno završavanje visinskog rasta. Postepenost povećavanja duljine dana u normalni dan, dovelo je kod sjevernih provenijenca iz Aljaske do završavanja rasta prije dostizavanja maksimalne dnevne dužine. Ovi pokusi još ne daju ogovora na mnoga važna pitanja, ali već današnje poznavanje ovog problema može korisno poslužiti uzgajivačima. Sveska 3. Langner W. Jedan primjer Mendelovih zakona cijepanja kod Aureaformi obične smrče, kao sredstvo za objašnjavanje odnosa oplođavanja u šumi (S. 49—51). Autor je na osnovu istraživanja prostornog položaja u sastojini pojedinih stabala smrče sa svjetlijim iglicama (.....-forme) i genetskog dejstva na njihovom potomstvu, te uz upotrebu sheme Mendelovih zakona cijepanja (za konkretni slučaj prikazanih u jednoj tabeli), utvrdio vjerojatnošću, da se oplođavanje svakog stabla jedne sastojine u bitnome vrši sa neposrednih susjeda. Krahl-Urban J. — Upozorenje na individualne nasljedne osnove kod hrastova i bukava (S. 51—59). Eksperimentalna istraživanja potom stva kod drveća zahtijevaju dugo razdoblje. Zbog toga, pokušao je autor da izvjesna ispitivanja nasljednosti sprovode u prirodi. Istraživanja su vršena u hrastovim i bukovim sastojinama školskog revira Bramwald šumarskog fakulteta u Hann.-Miindenu. Promatranja vršena su na prirodnom podmlatku i pokazala su, da postoji nasljednost ranog i kasnog izbijanja, zatim obrazovanja grana, grančica i krošnje, pa dubokih ili visokih »gaćnjaka«, te također i nasljednost uvijene žice. Članak je islustrovan brojnim fotografijama. Među izvještajima u ovoj svesci časopisa nalaze se i dva interesantna referata: Matthews J. D. — Šumarska gene tika u Engleskoj (S. 59—65). Autor referiše o povoljnim uslovima engleskog šumarstva, koje ono pruža istraživanjima iz područja genetike. Naglašeno je različito ponašanje pojedinih vrsta drveća koje danas uspijeva u Engleskoj (Pinus silvestris, Fraxinus excelsior Fagus silvatica, Quercus robur, Quercus petraea, Betula verrucosa .. pubescens, Acer pseudoplatanus, Castanea sativa i druge domaće vrste, zatim 1..1. europaea, Picea sitchensis, Pseudotsuga douglasii, Pinus contorta, Chamecyparis Lawsoniana, Tsuga heterophjjlla, Thuya plicata; Abies procera i druge strane vrste kao i brojni hibridi |