DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 65     <-- 65 -->        PDF

izbjegavanja utjecaja susjednih individua
upotrebljava se pokus sa »kolektivnim
parcelama« raznih vrsta ili geografskih
rasa. Taj se pokus upotrebljava i
kad se ispituju i upoređuju osobine križanaca
sa onim njihovog roditeljskog
para.


Dalji postupak sa pokusom je od presudne
važnosti. Zaštita od oštećenja ne
će uvijek uspjeti. Popunjavanja treba
sve do krajnje nužde izbjegavati. Proređivanje
treba vršiti prema šumsko
uzgojnim principima na cijeloj pokusnoj
površini. Nadalje, autor govori o procjenjivanju
rezultata pokusa i na kraju
postavlja pitanje- da li se ne bi možda
moglo doći i do rezultata sa mlađim
materijalom bez ovih i ovakvih kompliciranih
i dugotrajnih eksperimenata!


G r e h n J. — Težina sjemena kod križanaca
unutar sekcija Populus Leuce
kao funkcija muškog i ženskog partnera
(S. 8—16)


Autor je istraživao težine sjemena
kod križanaca između pojedinih vrsta
topola iz sekcije Leuce i statistički utvrdio
razlike koje nastaju na osnovu toga,
koji je bio muški, odnosno ženski roditelj,
križanca. U pokus su uzete razne
provenijence i varijetete bijele topole i
jasike, zatim siva topola, te dvije amerikanske
vrste: Populus tremuloides i P.


grandldentata. Postavljanjem rezultata
ovih pokusa (razlika u težini sjemena) u
koordinatni sistem, dolazi se do zaključaka
o zakonomjernom toku ovih roditeljskih
upliva. Autor dalje raspravlja
o ovim razlikama i njihovom značenju
za razvojno historijski položaj vrsta, za
pojavu heterozisa, za pitanje različnosti
recipročnih ukrštavanja i za mogućnost
pravovremenog prepoznavanja privredno
vrijednijih križanaca.


Rohmeder .. i Dimpflmeier R.


— Larix decidua Mili. X Larix
Gmelini Pilg. jedan u Grafrath-u u
mnoštvu, prirodno nastao luksurirajući
bastard. (S. 16—19)
U pokusnom arboretumu Grafrath
već od 1936. god. nastali su prirodnim
putem križanci između tamo uzraslih
stabala Larix decidua i L. Gmelini. Najviši
primjerci 17-godišnjih križanaca
(mjereni u proljeće 1952 god.) imali su
visinu od 14,8 m, promjer u prsnoj visini
28 cm, sadržaj deblovine 0,36 m^,
vanjsku površinu krošnje 161 m^, a volumen
krošnje 192 m^. Križanci su veoma
vitalni i brzog rasta tako da se, i
kod najgušćeg zasjenjivanja od lišćara
i smrče, uspješno probijaju na svijetlo.
Na osnovu utvrđenih prvorazrednih


kvaliteta ovih prirodnih križanaca izvršena
su i umjetna ukrštavanja kao i
povratna ukrštavanja križanaca sa njihovim
roditeljima. Ovaj novi križanac
treba da nosi naziv »Larix eurokurilensis
«.


Na kraju ove sveske (S. 19—22) nalaze
se skraćeni (autorizirani) izvodi iz
predavanja koja su bila izložena na III.
radnom sastanku u Hann. Miindenu od


25. do 27. VI. 1952. Autori i naslovi referata
su slijedeći:
Barne r J.: Fiziološko objašnjenje stanišnih
rasa pomoću metode radioaktivnih
izotopa.


Greh n J.: Ponašanje sive topole (Populus
canescens) u križanju.
Illie s Z. ..: Izbor blizanačkih klica
iz potomstva pojedinih stabala smrče.


Johnsso n ..: Nekoliko problema kod
ispitivanja potomstva šumskih vrsta
(Cijeli referat objavljen je u istom
broju časopisa).


Krahl-Urban
J.: Ispitivanje nasljednosti
u hrastovim i bukovim sastojinama.


L. a n g e r W.: Dijagnostičko značenje
jednog »Aurea« faktora za genetski
djelotvorno širenje polena kod smrče.
.... . ..: Upoređenje tipova smrče
sa finom i grubom korom u odnosu
na granatost i kvalitetu drveta.


Querengasser F.: Posjeta sjeveroameričkim
institutima za uzgoj šumskog
drveća.


Rohmede r E.: Mogućnosti i povećanja
uzrasta kod bora i smrče pomoću
metode masovnog izbora, kod prethodnog
sortiranja biljaka prema veličini.


Rohmeder
.. i Dimpflmeier R.:
Larix decidua Mili . L. Gmelini Pilg.


— jedan u Grafrath-u višestruko prirodno
nastali brzorastući križanac
(Referat u cjelosti objavljen u istoj
svesci).
Seit z F. W.: Daljna posmatranja na
dvospolnom klonu trepetljike iz Dillingena
na Dunavu.


Wettstei n
W. Ispitivanje na potomstvu
dobrih »smolnih« stabala. (Na
potomstvu crnih borova utvrdio Je


.. Har m ovisnost »smolodobivanja«
od obrazovanja epitelnih smolenica i
od pritiska sekrecije. "Već kod jedno


— do tro — godišnjih sijanaca moguć
je izbor na osnovu ovih karakteristika).
Lenk e
U.: Istraživanja o citologiji
duglazije (Pseudotsuga taxifolia Britt.)


63