DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 64 <-- 64 --> PDF |
vicu za još viši uspon. I zato proslava stogodišnjice ETH i napose njenog odjela za šumarstvo može ukazati na velilce i stvarne uspjehe u nauci i pralisi, u literaturi i na terenu. Utoku takvog razvitka stvara se Švicarska škola uzgajanja i uređivanja šuma, sinteza naprednih ideja Istoka i Zapada, pročišćenih kroz pogreške prijašnjih više ili manje loših teorija, koje su dovele do katastrofalnih posljedica u šumskoj privredi mnogih krajeva Evrope. Otvorenih očiju za sva nova stremljenja u inozemstvu Švicarsko šumarstvo u teoriji i u primjeni oprezno prilazi rješavanju svakog krupnijeg problema te ne samo u kolaboraciji nauke i praksenego i u skladu s razvitkom ostalih grana privrednog i društvenog djelovanja kroči snažnim koracima naprijed. Put k napretku svuda je strm i viju gav, posut preprekama i suprotnim tendencijama, pun u stranu izbačenih, zaostalih i naprednih boraca. Ustrajnost, marljivost, kontinuiranost i samostalnost akcije na temeljima zdravih starih i novih naučnih dostignuća odnose pobjedu. Švicarsko šumarstvo pod vodstvom ETH pokazalo je u tome ogromne uspjehe. Na toj osnovici ukazuje se još šira perspektiva za daljnji napredan razvitak. Čestitamo! J. Safar STRANA STRUČNA LITERATURA ZEITSCHRIFT FtiR FORSTGENETIIi UND FOSTPFLANZENZtJCHTUNG .. (1952) J. D. SAUERLSNDER´S VERLAG FRANKFURT AM MAIN U prošlom broju »Šumarskog lista« prikazano je prvo godište ovog časopisa. Ovaj put nastavljamo sa prikazom članaka iz II. godišta 1952. Časopis izlazi sa proširenom redakcijom u koju se uz Dr. W. Langer-a (iz Schmalenbecka, Zapadna Njemačka) priključuju Dr. .. Johnsson (Ekebo u Švedskoj) i F. J. Righter (Placerville - USA). U predgovoru za drugo godište časopisa novi izdavački kolegij ističe potrebu za širu akciju i za stvaranje časopisa internacionalnog značaja, u kome će se članci objavljivati i na drugim jezicima osim ^na njemačkom (na engleskom i francuskom), te sa odgovarajućim l^rakim sadržajem. To opravdava i interes kojeg je časopis pobudio izvan granica Njemačke. 1. sveska. Johansson .. — Nekoliko problemakod ispitivanja potomstva šumskih vrsta (S. 2—8) Autor diskutuje o uzgoju biljaka i njihovom sortiranju (u šumskim rasadnicima), te ističe, da se automatskim odbacivanjem slabog rasadničkog materijala ne dolazi do cijelog varijabilnog niza jedne vrste. Za pokuse teoretske prirode treba upotrebljavati savršenije metode kod kojih će se sačuvati cijeli raspon varijacija. Broj individua koji se uzima u pokus mora odgovarati for muli za takozvanu »pokusnu griješku«: s m = ± .^, u kojoj je »s« — širina va l/n rijabilnosti, a »n« broj individua. Veći broj individua smanjuje griješke, ali se pokazuje, da već broj od 30 individua po parceli može zadovoljavati. Također se mora voditi računa o proredama kao i utjecaju susjednih biljaka u kulturi sa normalnim sklopom. Utjecaj susjednih individua je to veći, što je pokusni materijal heterogeniji i stariji. Zbog toga su potrebne velike parcele, ali obzirom na potrebu ponavljanja, treba vršiti pokuse na više manjih parcela (sa oko 100 do 150 biljaka) da bi se izbjegle nejednoličnosti tla. Kontrolne parcele moraju se također rasporediti tako da i one obuhvaćaju sve raznolikosti stanišnih uvjeta. Broj serijskih ponavljanja ne može se unaprijed odrediti, jer je on ovisan od niza faktora kao što su: varijabilnosti unutar parcele, nehomogenost tla, veličina razlike sorti i t. d. Autor na osnovu dugogodišnjeg iskustva radi u pravilu sa 3 do 6 ponavljanja. Moderni plan pokusa sadrži dvije osnovne karakteristike: ponavljanja i slučajni raspored parcela. Na osnovu toga izrađena je detaljna metodika u radovima raznih pisaca na koje autor skreće pažnju. Autor upoređuje 3 pokusne metode: 1. — potpuno slučajni raspored; 2. — pokus u blokovima 13.´— pokus sa reduciranim blokovima za nove sorte sa 4 ponavljanja, te utvrđuje, da broj »slobodnih stepena« griješke kod treće metodike pada na 16 i time se oštrina pokusa pojačava. Radi |