DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 63 <-- 63 --> PDF |
nimo pri čemu grudica sklizne (si. 6). (Jednogodišnja sadnica eukalipta pa i vrsta jačih postranili grančica nesmetano će kliznuti za visinu tuljka, još bolje ako u momentu sklizanja tuljak popustimo, Tuljak ima najmanje 0 5 do 7 cm. (si. 7). Kad je i ova operacija izvedena, mali sadilj 0 2—3 cm utisnemo koso na nekoliko mjesta i svaki put potisnemo prema sadnici si. 8. Napominjem: dobro je imati tri radnika, tako da jedan zatrpava rupe i ide naprijed, drugi prekida žice i donosi tuljke sadiocu, a treći sadi. Također je potrebno nekoliko sati prije sadnje tuljke dobro zaliti vodom. Ovim načinom Dostigao sam učinak rada 2—3 puta veći i izvanredan uspjeh za razliku od naprijed spomenutih metoda, a na istom iDonitetu zemljišta i istom kvalitetom sadnica. Pečić Mate šum. teh. Šumarija Metković STOGODIŠNJICA TEHNIČKE VISOKJS ŠKOLE U ZVniCnV^^r^ Sa osnivanjem konfedeflalne visoke tehničke škole godin^ 1955./Svicarska je dobila najvišu ustano:siU_sa-^umarsku nastavu. Prije tog doba Svicari su stjecali svoja osnovna znanja iz šumarstva u inozemstvu, najviše u Njemačkoj. Stoga je utjecaj šumarskih krugova Njemačke bio razmjerno vrlo jak i kasnije. Ali i istaknuti francuski šumari mnogo su utjecali na razvitak šumarske misli i šumarstva Švicarske. Među prvim profesorima bili su ne samo Švicari nego i njemački emigranti, Francuzi i Talijani. I tako se u sukobu raznih ideoloških shvaćanja već vrlo rano započela razvijati šumarska nauka Švicarske. Slobodoljubivi duh Švicarca ostavio je otvorena vrata raznolikim strujanjima izvana i ujedno nije dopustio da ga ona osvoje. Gotovo od prvog početka osnivanja odjela za šumarstvo najvažnija disciplina bila je uzgajanje šuma. I danas još na zgradi stoji natpis Institut fiir Waldbau — institut za uzgajanje šuma. Razvitak te discipline dao je osnovne temelje razvitku šumarstva Švicarske. Prolazeći kroz prostorije odjela za šumarstvo i kroz šume Švicarske dobiva se dojam, da sve ostale grane šumarske nauke i prakse služe uzgajanju šuma, t. j . kvalitetnom podizanju sastojina, njezi drvne zalihe i prirasta. U čitavom razvitku šumarske misli na tehničkoj visokoj školi (ETH) osjeća se kontinuitet. Isto tako i u praksi. To je posve razumljivo, kad se ima u vidu: 1. da Švicarska nije bila u ratu gotovo 500 godina, 2. da postoji samo jedna visoka škola za šumarstvo, 3. da je u toku 100 godina tu djelovalo samo pet profesora uzgajanja šuma (Landolt, Buhler, Engler, Schddelin i Leibundgut), 4. da je Švicarska dosta rano prihvatila ideje .. Gayera o stvaraniu i održavanju mješovitih raznodobnih šuma, francuske principe visoke prorede, razvijala ideju ...borne šume nastalu i autohtono u mnogim seljačkim šumama na švicarskom tlu te dalje u praksi i nauci razvijala francusku zamisao o kontrolnoj metodi uređivanja šuma (......, Knuchel). U takvim okolnostima stvorila se uzana povezanost između uzgajanja i uređivanja šuma, sinteza međusobno suprotnih ekonomskih i bioloških principa, pouzdana osnovica za međuđsobno upotpunjavanje nauke i prakse. Stoga stručnjaci sa svih strana Evrope odlaze u ovu malu zemlju, da se na licu mjesta upoznaju ,kako je ta zemlja uspjela obogatiti svoju nraksu naukom, osloboditi se vanjskih loših utjecaja, izgraditi pre- borne i raznodobne šume, kako izmijenjuje monokulture u mješovite sastojine. Naročito poslije II. svjetskog rata, kad se zgrada stare njemačke škole u temeljima prodrmala, u Švicarsku upravo hodočaste šumari srednje Evrope, bježeći od principa klasične škole o najvećoj šumskoj renti i strogog reda, da upoznaju stvaralačku slobodu, oslobođenje od dogme i šablone. Rađaju se pokreti i društva u Njemačkoj i Austriji za prirodniji način šumskog gospodarenja, proživljavajući tako krizu, koju je Švicarska već davno preboljela. Razvitku napredne šumarske misli mnogo je pridonijela i praksa. Mnogi švicarski šumari na terenu ne samo primjenjuju nove tekovine šumarske nauke nego i sami razvijaju nauku (kao na pr. Biollev, Favre, Ammon, Krehs, Trepp, Barhey i dr.). Tome je mnogo pomogao i opći odnos većine naroda prema šumi i šumskom gospodarenju, odlično pomoćno stručno osoblje koje se regrutira uglavnom iz stalnog kadra kvalificiranih šumskih radnika, velika zainteresiranost općinskih odbora i šumarskih komisija za razvitak područnih šuma, kao i shvaćanje da je šuma bolja štedionica nego banka makar je švicarski franak stabilna i jaka valuta, stalni i jaki fondovi za izgradnju puteva, pošumljavanje i dr. za komunalne i druge šume. Kod ovakvih okolnosti razvitak napredne šumarske misli ima solidnu osno 61 |