DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 63     <-- 63 -->        PDF

nimo pri čemu grudica sklizne (si. 6).
(Jednogodišnja sadnica eukalipta pa i
vrsta jačih postranili grančica nesmetano
će kliznuti za visinu tuljka, još
bolje ako u momentu sklizanja tuljak
popustimo, Tuljak ima najmanje 0 5
do 7 cm. (si. 7). Kad je i ova operacija
izvedena, mali sadilj 0 2—3 cm utisnemo
koso na nekoliko mjesta i svaki put
potisnemo prema sadnici si. 8.


Napominjem: dobro je imati tri radnika,
tako da jedan zatrpava rupe i ide
naprijed, drugi prekida žice i donosi
tuljke sadiocu, a treći sadi. Također je
potrebno nekoliko sati prije sadnje tuljke
dobro zaliti vodom.


Ovim načinom Dostigao sam učinak
rada 2—3 puta veći i izvanredan uspjeh
za razliku od naprijed spomenutih metoda,
a na istom iDonitetu zemljišta i
istom kvalitetom sadnica.


Pečić Mate šum. teh.


Šumarija Metković


STOGODIŠNJICA TEHNIČKE VISOKJS
ŠKOLE U ZVniCnV^^r^


Sa osnivanjem konfedeflalne visoke
tehničke škole godin^ 1955./Svicarska je
dobila najvišu ustano:siU_sa-^umarsku nastavu.
Prije tog doba Svicari su stjecali
svoja osnovna znanja iz šumarstva u
inozemstvu, najviše u Njemačkoj. Stoga
je utjecaj šumarskih krugova Njemačke
bio razmjerno vrlo jak i kasnije. Ali i
istaknuti francuski šumari mnogo su
utjecali na razvitak šumarske misli i šumarstva
Švicarske.


Među prvim profesorima bili su ne
samo Švicari nego i njemački emigranti,
Francuzi i Talijani. I tako se u sukobu
raznih ideoloških shvaćanja već vrlo rano
započela razvijati šumarska nauka
Švicarske. Slobodoljubivi duh Švicarca
ostavio je otvorena vrata raznolikim
strujanjima izvana i ujedno nije dopustio
da ga ona osvoje.


Gotovo od prvog početka osnivanja
odjela za šumarstvo najvažnija disciplina
bila je uzgajanje šuma. I danas još
na zgradi stoji natpis Institut fiir Waldbau
— institut za uzgajanje šuma. Razvitak
te discipline dao je osnovne temelje
razvitku šumarstva Švicarske. Prolazeći
kroz prostorije odjela za šumarstvo
i kroz šume Švicarske dobiva se dojam,
da sve ostale grane šumarske nauke i
prakse služe uzgajanju šuma, t. j . kvalitetnom
podizanju sastojina, njezi drvne
zalihe i prirasta.


U čitavom razvitku šumarske misli na
tehničkoj visokoj školi (ETH) osjeća se


kontinuitet. Isto tako i u praksi. To je
posve razumljivo, kad se ima u vidu:


1. da Švicarska nije bila u ratu gotovo
500 godina, 2. da postoji samo jedna visoka
škola za šumarstvo, 3. da je u toku
100 godina tu djelovalo samo pet profesora
uzgajanja šuma (Landolt, Buhler,
Engler, Schddelin i Leibundgut), 4. da je
Švicarska dosta rano prihvatila ideje ..
Gayera o stvaraniu i održavanju mješovitih
raznodobnih šuma, francuske principe
visoke prorede, razvijala ideju ...borne
šume nastalu i autohtono u mnogim
seljačkim šumama na švicarskom tlu
te dalje u praksi i nauci razvijala francusku
zamisao o kontrolnoj metodi uređivanja
šuma (......, Knuchel).
U takvim okolnostima stvorila se uzana
povezanost između uzgajanja i uređivanja
šuma, sinteza međusobno suprotnih
ekonomskih i bioloških principa,
pouzdana osnovica za međuđsobno upotpunjavanje
nauke i prakse. Stoga stručnjaci
sa svih strana Evrope odlaze u
ovu malu zemlju, da se na licu mjesta
upoznaju ,kako je ta zemlja uspjela obogatiti
svoju nraksu naukom, osloboditi
se vanjskih loših utjecaja, izgraditi pre-
borne i raznodobne šume, kako izmijenjuje
monokulture u mješovite sastojine.
Naročito poslije II. svjetskog rata,
kad se zgrada stare njemačke škole u temeljima
prodrmala, u Švicarsku upravo
hodočaste šumari srednje Evrope, bježeći
od principa klasične škole o najvećoj
šumskoj renti i strogog reda, da upoznaju
stvaralačku slobodu, oslobođenje od
dogme i šablone. Rađaju se pokreti i
društva u Njemačkoj i Austriji za prirodniji
način šumskog gospodarenja,
proživljavajući tako krizu, koju je Švicarska
već davno preboljela.


Razvitku napredne šumarske misli
mnogo je pridonijela i praksa. Mnogi
švicarski šumari na terenu ne samo primjenjuju
nove tekovine šumarske nauke
nego i sami razvijaju nauku (kao na pr.
Biollev, Favre, Ammon, Krehs, Trepp,
Barhey i dr.). Tome je mnogo pomogao
i opći odnos većine naroda prema šumi
i šumskom gospodarenju, odlično pomoćno
stručno osoblje koje se regrutira
uglavnom iz stalnog kadra kvalificiranih
šumskih radnika, velika zainteresiranost
općinskih odbora i šumarskih komisija
za razvitak područnih šuma, kao
i shvaćanje da je šuma bolja štedionica
nego banka makar je švicarski franak
stabilna i jaka valuta, stalni i jaki fondovi
za izgradnju puteva, pošumljavanje
i dr. za komunalne i druge šume.


Kod ovakvih okolnosti razvitak napredne
šumarske misli ima solidnu osno


61