DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 61 <-- 61 --> PDF |
O svemu ovome na prvom mjestu treba da vode brigu oni, l?;oji su za ovo najpozvaniji, a to je naš učiteljsko-nastavni kadar, koji je također svoj život posvetio napretku našeg sela i čovjeka uopće. Da bi učitelj sko-nastavnički kadar mogao ovom pitanju pristupiti, on treba najprije, da osniva školska praktična radilišta (školske gajeve) na površini od barem nekoliko hektara (što je veći, to je bolje!), i u tnm da se vrše svi potrebni praktični radovi s djecom, što bi za njih bila njihova prva praktična i vrlo korisna životna škola, a napose za one, koji i dalje ostaju na sglu. Pretpostavlja se da bi se ovo moglo provesti na ovaj način: Svakom djetetu u prvim počecima njegovog školovanja trebalo bi dati da zasadi barem 100 komada mladih biljaka od čega bi trebalo da bude oko 80 komada čisto šumskih biljaka, a ostalo ukrasno grmlje, parkovno drveće i razne voćke i da ove stalno njeguje kroz cijelo vrijeme svoga školovanja t. j . da ono o njima vodi glavnu brigu, a pod stalnim nadzorom samoga učitelja odnosno učiteljice. Kada završi školu, onda će mu i ovo biti dobar dokaz njegovog uspješnog rada u školi, a napose moralna snaga i sigurna podloga za njegov daljnji rad u svakidanjem životu u borbi za preporod zaostalog stanja na našem golom Kršu i selu uopće. Isto tako djeca naših škola na selu trebala bi da nauče kalemiti (navrtati) pojedine voćke i dobro poznavati, barem osnovne njihove podloge i za njih najkorisnije plemke. Tako kada bi se uzgojila šuma i ostalo u ovakovim gajevima, to bi onda trebalo da postane školski gaj, mali voćnjak, park, te jedna mala zbirka raznog drveća, grmlja i ukrasnih stabala, a zatim svojina te škole. Za vrijeme školskih praznika, nadležna šumarija bi, da pojača svoj nadzor i preuzme svu njegu nad ovim površinama, ukoliko bi se za ovo ukazala potreba. Svaka škola trebala bi da ima svoj rečeni gaj, jer bez ovoga ona neće moći da pristupi nikakovoj obuci iz rečenih radova. Na ovaj način istovremeno bi se odgajao naš mladi naraštaj u duhu vremena- vremena progresa i preporoda našeg kraškog čovjeka i pošumljavao naš goli krš. Ovom akcijom ne bi samo otpočeli da zajednički riješavamo pitanje obnove šuma i ekonomsko-kulturnog prosperiteta našeg sela, nego bi ujedno riješili i pitanje daljnjeg opstanka našeg kraškog čovjeka na njegovoj vjekovnoj rođenoj grudi. Bilo bi lijepo i plemenito od cjelokupnog našeg nastavnog kadra kada bi ovu korisnu ideju usvojio i osnivanjem spomenutih gajeva što prije započeo. Naravno, u ovim životnovažnim pitanjima našega sela, a napose onoga na kršu trebalo bi da i nadležne Šumarije pruže svoju svestranu pomoć. One bi trebale, da po svojoj stručnoj i službenoj liniji ovom zahvatu priskoče u pomoć i našem nastavnom kadru pruže sva potrebna objašnjenja i ostalo u vezi ovoga.. Isto tako smatram da bi svakoj školi trebalo dodj eliti dio šumskog zemljišta, koji je najprikladniji za ovu svrhu i to u sporazumu sa nadležnim narodnim vlastima i upravo upravom dotične škole. Iz svega naprijed izloženog slijedi da pri rješavanju problema obnove novih i očuvanja postojećih kraških šuma trebamo imati pred očima dva važna činioca, koji treba da se osjete u ovom. momentu, a to su ekonomsko-stručni i kulturno prosvjetni. Šumarska struka trebalo bi da se bavi sa oba od pomenutih problema, a prosvjetna sa drugim t. j . prvenstveno sa odgojnim. Na osnovu izloženog jasno proizlazi, a u interesu daljnjeg unapređenja ne samo šumarstva na Kršu, nego i u interesu općeg preporoda i uopće napretka na našem selu, da je neminovno potrebna jača zainteresiranost naših škola u borbi za Stvaranje boljih životnih uslova našeg zaostalog sela. Za bolje uslove i na našem Kršu postoje svi potrebni faktori samo treba da znamo iskorištavati sva ona dobra, koja u stvari posjedujemo i ona u većini slučajeva propadaju, jer čovjek ne zna da ih iskorištava. Da bi on i ovo znao trebamo ga u tom smislu odgojiti i na ovo mu ukazivati. Pored naprijed izloženog ovdje imamo i drugih razloga, koji bi trebali da idu u prilog ove zamisli, a to su ekonomski činioci, koji bi doprinijeli jaki udio i našem nastavnom kadru na selu u podizanju njihovog društveno-ekonomskog standarda. Isto tako ovdje postoje i uslovi za dio izvora prihoda i samoj školi kao kolektivu, jer bi ovim putem došla u posjed jednog dijela zemljišta, koje bi bilo racionalno iskorišteno i prema tome unosno. Mate Rajčić, Šibenik 59 |