DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 59     <-- 59 -->        PDF

plčno područje ljutog krša sa najizrazitijim
krškim fenomenima, koji su se razvili
na mezozojskim formacijama trijasa
i jure. Osebujni oblici glavica, zupčaste
litice, mnogobrojne stijene, kukovi,
ponikve, vrtače, ponori i spilje stvaraju
vrlo plastičan, ali teško prohodan teren.
Na stazi koja vodi od Metka na Štirovac
nalazi se jedan pećinasti otvor, kroz koji
cijelu godinu struji vjetar, koji pokreće
lišće okolnog grmlja. Ljeti struji hladni,
a zimi topli zrak. Narod zove taj jedinstveni
fenomen »puvaljka«.


Otvaranje planinarskog doma ima
osim turističkog i posebno značenje za
šumarstvo i lovstvo. Pošto je Južni Velebit
nenastanjen i teško prohodan teren
te nema izgrađenih komunikacija, to
se otvaranjem planinarskih domova stvaraju
bolje mogućnosti za sve šumarske
poslove, koje ondje treba obavljati. Poželjno
bi bilo da se stvori prisnija suradnja
između planinarskih društava i
šumarija i da se izgradi što više takovih
domova, koji bi mogli istovremeno služiti
i za lugarnice. Time be se riješilo
pitanje čuvara domova, a lugari bi imali
lugarnice u središtu Svog rada.


Interes za planinarstvo uzima sve više
maha i prodire u sve slojeve radnog
naroda. Šumari se često tuže na nerazumjevanje
za svoju struku u širim slojevima,
a upravo planinari pokazuju najveće
zanimanje za šumu. U našem su
narodu riječ šuma i gora sinonimi za
planinu, što je i razumljivo, pošto se
najveći dio naših šuma nalazi na većim
nadmorskim visinama.


U cilju propagiranja šumarstva u najširim
slojevima naroda posredstvom planinarskih
društava plenum Šumarskog
kluba u Gospiću u lipnju ove godine donio
je zaključak da se svi upravitelji šumarija
učlane u planinarska društva na
svom području, a da to i svom osoblju
najtoplije preporuče.


Velebit je po svojim prirodnim ljepotama,
po svojim geomorfološkim oblicima,
po svoioj flori i fauni te raznim endemima
iz predglacijarnog doba i t. d.
jedinstvena planina u Evropi i ima sve
prirodne uvjete da postane planinarski
privlačljiv objekat, ali treba ga učiniti
pristupačnim te izgraditi što više turističkih
cesta, planinarskih staza, domova,
koliba i uređenih izvora ,odnosno cisterna.


Prihod od turizma ima za narod iz
ovog kraja, koji je inače siromašan, također
svoje značenje, pa kad se osigura
najpotrebniji smještaj i komfor, zauzet
će Južni Velebit sa svojim prirodnim
ljepotama i rijetkostima ono mjesto ko


je mu zaista pripada, a to ovisi u prvom
redu o planinarima i šumarima ovoga
kraja.


Ing. Ivica Žukina


OSNIVANJE ŠKOLSKIH GAJEVA VAŽAN
ZADATAK PRI OBNOVI SUMA
NA KRŠU


Pošumljavanjem Krša stvaramo uslove
za bolju budućnost ljudi koji na njemu
žive i tim podižemo opći naš društveno-
ekonomski standard, uljepšavamo
estetski izgled na pustim kraškim i
ostalim šumskim površinama.


Kako su radovi na pošumljavanju i
uljepšavanju naših prekrasnih prirodnih
ljepota i atrakcionih objekata vrlo opsežni
i kao takovi oni su opća i zajednička
stvar našeg cijelog naroda, jer je i
saina svrha općenarodna. Upravo radi
toga u ovom općenarodnom zadatku treba
da sudjeluje svaki naš čovjek i to ne
samo onaj sa sela, nego i onaj iz grada.


U izvršavanju ovog ogromnog zadatka
naša prosvjeta kao temeljni preporoditelj
našeg sela ,trebalo bi da od
sebe dade ono što se od nje može očekivati.
No, međutim događa se još i danas
da neki ljudi, pa po koji i među
prosvjetnim radnicima ovaj važni općenarodni
zadatak naprosto prepuštaju šumarstvu,
kao struci, da ono u okviru zakonskih
normi zavede red na onim šumskim
predjelima gdje ovoga vjekovima
nije bilo pa upravo izgleda da smatraju,
da su za izvršenje ovog zadatka pozvani
jedini šumari, a drugi samo da prekrštenih
ruku promatraju i kritički se osvrću
na razvitak ove grane naše narodne privrede,
kojom rukovodi šumarska struka.
Mi smo dakle živi svjedoci naše društvene
stvarnosti i radi toga ni ovo ne bi
trebalo da bude tako, jer mi smo svijesni
i toga da u izvađanju ovih raznolikih
radova treba da se služimo pored
rečenih Zakonskih propisa i pedagoškoodgojnim
metodama, kojima će se negdje
postići željeni cilj mnogo bolje nego
primjenom Zakonskih sankcija. Isto
tako ovdje treba napomenuti da mi ne
smijemo da stavljamo neku oštru granicu
između dokazivanja i rečenih sankcija
nego ove dvije metode trebalo bi da
budu stalno jedna uz drugu i to prva
dokaz, a ako ne pomaže ni ovo onda
striktna primjena postojećih propisa.


Pedagoško odgojnim metodama mi
ćemo postići mnogo i kod odraslih ljudi,
a kod naše omladine nadam se još i
mnogo više. Sa akcijom obnove šuma na
kršu mi ujedno obnavljamo i druge va


57