DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Cjelokupna masa jele-smrče iznosi 493.054 m^, bukve 1,026.497 m^,
ukupno 1,519.551 m^.
Cjelokupni 10-god. etat j/s iznosi 173.250 m^, bukve 301.023 m^,


ukupno 474.273 .^.
Intenzitet sječe u gospod. šumi je 33,l´´/o.
Prosječna masa u sastojinama prašumskog i prebornog oblika iznaša


141 m^ jele/smrče i 311 m^ bukve, ukupno 452 .^ po 1 ha, a etat iznaša
56 m^ jele i 96 m^ bukve, ukupno 152 m^ po 1 ha.


Nakon toga dan je prikaz posjedovnih i pravnih prilika, fizičkih prilika,
opis stanja šuma, uspoređenje taksacionih podataka iz 1931. i 1949.
godine, rezultate mjerenja prirasta na pokusnoj plohi u odj. 17 te smjernice
za buduće gospodarenje.


Učesnici su potom prešli u odj. 6 Uskovača iste gosp. jedinice, gdje
je Ing. Safar postavio drugu pokusnu plohu i gdje se vodila diskusija o
načinu doznake. Prema Ing. Šafaru u području Fagetuma montanuma
treba vršiti grupimično-prebornu sječu. Prom. grupa je d = 0,5—1,0 h,
gdje je h = srednja visina stabla. U području Fagetuma abietetosuma
treba vršiti preborno-grupimične sječe.


8. VII. održao je u restoranu u Željeznom Polju sveuč. profesor Dr.
Ivo Horvat predavanje: O biljnim zajednicama Ličke Plješivice. Sjeverna
i Južna Plješivica znatno se razlikuju. Sjeverni dio ima po svojim vrhovima
Pinus mughus, dok ga južni dio nema. Lička Plješivica bila je
odavna privlačiv objekt za botaničare te ju je već 1802. godine istraživao
mađarski botaničar Kitaibel i o tom napisao studiju. Kasnije su je botanički
istraživali Schlosser i Vukotinović, a 1898. godine posjetio ju je
Beck-Managetta, koji je prvi dao krasne slike vegetacije. Major hrvatskog
domobranstva Ljudevit Rossi iz Karlovca izdao je u Budimpešti
1913. godine djelo: Die Plješivica und ihr Verbindungszug mit dem Velebit
in botanischer Hinsicht. Kasnije ju je opisao u Geografskom vestniku
iz 1925. godine prof. Dr. Ivo Horvat u djelu: O vegetaciji Plješivice
u Lici i u Glasniku za šumske pokuse broj 6 iz 1938. godine.
U Plješivici imade cijeli niz alpskih biljaka svoju istočnu granicu i
ovdje dolaze još predglacijarni relikti kao na pr. Primula Wulfeniana.


Prof. Dr. Ivo Horvat je svojim odličnim načinom izlaganja dao fitosociološki
prikaz vegetacije Ličke Plješivice. U visinskom raščlanjivanju
u Plješivici dolazi termofilna i mezofilna vegetacija. Termofilna vegetacija
javlja se samo lokalno na južnim strmim stranama, dok se mezofilna
vegetacija javlja sa ovim subasocijacijama:


Querceto-carpinetum, gdje je srednja god. temperatura 11 "C,
Fagetum montanum, gdje je srednja god. temperatura 8 °C,
Fagetum abietetosum, gdje je srednja god. temperatura 5"—7° C,
Fagetum subalpinum, gdje je srednja god. temperatura 4° C,
Pinetum mughi, gdje je srednja god. temperatura 2"—0" C.


Pojas subalpske bukve poklapa se sa pojasom kasnih mrazeva. Naša
bukova šuma ima 37 elemenata i ona je iza oledbe bila ishodište, odakle
se bukva proširila u cijelu Evropu.


Područje F. montanuma ovisi o geomorfologiji, klimi i ekspoziciji a
nastavlja se na asocijaciju Querceto-carpinetum. Subasocijacija F. abie