DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Korov (kao na pr. Vaccinium i Rubus) predstavljaju za jelu mnogo veću smetnju, nego za bukvu. Divljač napada jelov pomladak upravo tamo, gdje ga najmanje ima. Paša i potkornjaci škode mnogo više jeli nego bukvi. Jelov moljac Argyresthia fundella također je velik jelin neprijatelj. Cesto se javlja i fiziološko sušenje jele, najviše na južnim ekspozi cijania. Flury kaže za bukvu da je suverena vladarica i skromna služiteljica. Međutim u našim prilikama o skromnosti bukve nema ni govora. Potom je predavanje prekinuto, a nastavljeno je u odjelu 17. Pod kolibom, kamo su učesnici autobusom došli. Ovdje je bila izlučena trajna pokusna ploha od 2 ha za naučno-istraživački rad, koji će vršiti Institut za šumarska i lovna istraživanja. Ing. Safar karakterizirao je ovu šumu kao sekundarnu prašumu. Pomlađivanje jele vrši se više u grupama, a bukve u skupinama. Jele se pretežno pomlađuju pod bukvom, a bukva i pod jelom i pod bukvom. Jela traži veću vlagu t. j . tamniji sklop, a bukva manju vlagu i svjetliji sklop. Potpuno je pogrešno mišljenje da se radikalnom sječom bukve može pogodovati jeli. Događa se upravo obratno, jer se pri jačoj provali svjetla javlja gusti pomladak bukve, koji ugušuje jelov pomladak. Jelu treba uzgajati u grupama. Time se postizava veća masa, bolji kvalitet debla, bolje i brže čišćenje od grana, manje tehničkih grešaka od okružljivosti, jača i brža prirodna selekcija, lakše odabiranje vještačkom selekcijom i lakše vršenje sječe. Tamo, gdje je bukva već prevladala, vrše se represivne mjere i to: 1. čišćenje, 2. prorede, 3. sjetva jelina sjemena u grupama na površini 1—2 m^, 4. otvaranje sklopa nad grupama jelovog mladika, 5. održavanje šumskog reda (poželjno je da se ne vrše ljetne sječe), 6. pažnja na smjer obaranja stabala, 7. kljaštrenje krošanja prije obaranja stabala i 8. stvaranje preborno-grupiničnog tipa šume. Potom je predavač prikazao na grafikonima stanje broja stabala, kvadrature temeljnica i drvnu masu, sve obračunato na 1 ha na ovoj primjernoj plohi kao i stanje koje će ostati, kad se izvrši sječa konsigniranih stabala. Nakon razgledanja pokusne plohe održao je Ing. Ivica Zukina, šef Odsjeka za uređivanje šuma referat o uređivanju i prirastu šuma u gosp. jedinici Velika Plješivica. Površina ove gosp. jedinice iznaša 3857,65 ha. Od toga imade: 1. Sastojina prašumskog i prebornog oblika 3088,58 ha 2. Ostalih sastojina neprebornog oblika 172,10 ha 3. Niskih šuma i šikara 105,53 ha Ukupno gospodarske šume: 3366,21 ha 4. Prašumskog rezervata 152,66 ha 5. Sastojina izvan gospodarenja 228,30 ha 6. Neobraslih površina i goleti 109,19 ha 7. Poljoprivrednog tla 1,29 ha 54 |