DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Gustav Stiglmajer, Ing. Bogdan Zastavniković, Ing. Vlado Klepac i Ing. Ivica Žukina i direktor Dipa Donji Lapac Ing. Blagodar Milan. Od susjedne šumarije Bihać Ing. Cvjetko Krasojević te 14 upravitelja ličkih šumarija ili njihovih zamjenika. Ekskurzija je obavljena autobusom na relaciji Vrhovine-Plitvička Jezera-Bihać-Željezno Polje i natrag skraćenim putem do Vrhovina. Polazna točka za ekskurziju bila je Željezno Polje, gdje su učesnici imali konačenje i hranu. Redoslijed je bio slijedeći: 7. VII. ujutro održao je u restoranu u Željeznom Polju Ing.. Safar predavanje: Problem proširivanja bukve u mješovitim sastojinama jele i bukve ili invazija bukve u mješovite šume jele i bukve. Izmjenu vrsta u poljoprivredi vrši čovjek vještačkim stvaranjem plodoreda. Izmjenu vrsta u prirodnoj šumi bez utjecaja čovjeka ne možemo tumačiti nedostatkom potrebnih hraniva, jer se u listincu minerali vraćaju natrag u zemlju. Prirodne izmjene vrsta ili sukcesije mogu biti sekularne i recentne. Sekularne sukcesije nastaju uslijed polaganih i postepenih promjena stanišnih prilika, a recentne radi naglih promjena kao što su na pr. elementarne nepogode. Predavač je citirao Ing. Wrabera — čije su mišljenje prihvatili i drugi autori — da nema alterniranja t. j . cikličkih izmjena vrsta t. j . da bi na pr. iza jele dolazila bukva i iza bukve opet jela, jer priroda nastoji da stvori konačnu šumsku zajednicu. Na promjenu razvitka šume utječu prirodni i gospodarski faktori. Jela fruktificira nakon 1—2 godine, a bukva nakon 5—10 godina, dakle jela najmanje 2 put više od bukve pa ipak u šumi ima često više bukovog nego jelovog pomlatka i nerijetko se događa da se mješovita šuma jele-bukve pretvara u čistu bukovu šumu. U najranijoj mladosti jela je mnogo osjetljivija od bukve. Jelin korijen mnogo je kraći i nježniji od bukvinog i teže prodire u tlo. Zapaženo je da se jela osobito dobro pomlađuje u mahovini. Na pomlađivanje jele i bukve utječu ovi faktori: svijetlo, mrazovi, toplota, vlaga i tlo. Pod gućim i jakim sklopom jela je biološki jača od bukve, bolje podnosi zasjenu i pod takvim okolnostima bukva ne može prevladati jelu. Ako dođe do veće provale svijetla, zapaža se prodiranje bukve. Mrazovi više škode bukvi, dok ih jela bolje podnosi. Toplotu više traži bukva od jele te mi za bukvu kažemo da je termofilnija. Vlaga je najvažniji faktor, koji je često glavni uzrok da se jela dovoljno ne pomlađuje. Jeli naime nikako ne prija suho stanište. Za jelu kažemo da je higroflinija vrsta. Utjecaj tla na pomlađivanje još nije dovoljno objašnjen. Za dobro pomlađivanje jele potrebna je stalna sastojinska klima. Uz ove faktore dolaze i biotski. U najranijoj mladosti bukva brže raste od jele, a horizontalna projekcija bukvine krošnje 2 put je veća od jeline iste dobi. Sloj nehumificiranog listinca predstavlja za tanki korijen jele veliku zapreku, dok ga bukvin korijen probija. |