DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ničene daljine, t. j . prekinuti (grandoncini). U »toplo-aridnom« klimatskom području građeni pripremaju povoljniju sredinu u pogledu vlage i omogućavaju lakšu i uspješniju borbu protiv korova. Možda ne bismo morali ni da spomenemo, da u bujičnim područjima i uopće na nagnutom terenu koji je izložen eroziji, obrada tla na gradone ima poseban značaj. Polazeći iz Dubrovnika na radilište kod sela Topolo, učesnici ekskurzije su kraće vrijeme posvetili pregledu Arboretuma Trsteno pod vodstvom ing. .. Jovančevića, koji ih je upoznao sa historijatom Arboretuma i njegovim radom na naučno-istraživačkom polju. Drugi dio ekskurzije odvijao se na poluotoku Pelješcu. Motorni brod je odvezao učesnike od Luke u uvali Bistrini na noćenje u Trpanj, a sutradan do Dosne Luke-sela Dube, 8 km zapadno. Područje od Trpnja do Dube a i dalje na zapad (pod Oštrim Vrhom, Beličicom, Veljim Vrhom, Časnikom i t. d.) obraslo je više manje degradiranom makijom i karakteristično čestim površinama na kojima je izvršena čista sječa radi dobij anj a drva za paljenje vapnenica. Selo Duba, početak uspinjanja na Sv. Iliju (961 m) je zadnje naselje sa strane Neretvanskog kanala. Ovo zbijeno selo leži u dolini između Časnika i Prisoja. Stanovnici se bave poljoprivredom i ribarstvom. Interesantna je i karakteristična poljoprivredna djelatnost mještana, koja se ogleda u urednom držanju maslinika i uzgoju boba pod rubom krošanja stabala maslina. Od sela Dube vodi staza na jug u pravcu Velike Doline i Lokvica (bare) kroz predio obrastao bujnom makijom u kojoj su brojno zastupani ovi elementi (sa naznakom gornje granice pridolaska): Česmina (Quercus ilex L.) 740 m, planika (Arbutus unedo L.) 600 m, zelenika (Phillyrea media L.) 620 m, šmrika (Juniperus oxycedrus L.) 740 m, pukinja (Juniperus macrocarpa S. S.) 400 m, tršlja (Pistacia lentiscus L.) 250 m, smrdljika (Pistacia terebinthus L.) 740 m, lemprika (Virburnum tinus L.) 700 m, mirta (Myrtus communis L.) 290 m, vrijes (Erica verticillata Forsk.) 720 m, bušini (Cistus villosus et salviaefolius L.) 320 m i t. d. Pored ovih elemenata susreće se crni jasen (Fraxinus ornus L.) 740 m, crni grab (Ostrya carpinifolia Scop.) 749 m, ruj (Cotinus coggygria Scop.) 630 m, kozja jabučica (Amelanchier ovalis) 550 m. Posmatrajući ovaj dio Pelješca, koji je okrenut prema sjeveru, možemo do nekih 700 m visinski razlučiti dva pojasa prema učešću česmine i pridolasku mirte. Donji pojas, u kojem je zastupana mirta (do 250, mjestimično i do 290 m) i gornji pojas, iznad 250 m, u kojem mirta kao osjetljiviji element nestaje, ali česmina je bujna i tvori grupe sa razvijenim stablima u zajednici sa nekim elementima iz česminovih šuma. U prvom pojasu, dakle i najtoplijem, već susrećemo crni grab, element kojemu se optimum razvoja nalazi između pojasa bijelog graba i pojasa bukve. Nije zapažen pridolazak bijelog graba, koji inače na području krša formira poseban, vrlo rasprostranjen pojas između pojasa česmine i crnog graba, kao što nisu zapaženi neki česti submediteranski elementi kao medunac i maklen. Malo je vjerojatno da su ovdje antropogeni faktori utjecali na potpuni nestanak navedenih vrsta. |