DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 47 <-- 47 --> PDF |
izgradnje. Taj društveni mehanizam, danas širok i razgranat — zborovi birača, narodni odbori i njihovi organi, vijeća proizvođača, radnički savjeti, privredna udruženja, te razni organi društvenog upravljanja — daje milionima građana mogućnost sve aktivnijeg odlučivanja o bitnim pitanjima našeg društvenog života. To su danas već postala elementarna prava našeg radnog čovjeka, kojima se on iz dana u dan sve više služi, a koja u svojoj suštini isključuju sve tendence i mogućnosti opstanka administrativno birokratskih metoda upravljanja. Ta demokratska prava koja se naročito očituju u društvenom upravljanju su ona, koja nam osiguravaju dosljedni socijalistički pravac kretanja čitavog našeg razvitka. I kod nas u našoj struci osjetio se taj pravac razvitka u formi društvenog upravljanja našim osnovnim jedinicama-šumarijama. Kolektivni organi upravljanja osigurali su širokom krugu radnih ljudi, da u zajednici sa predstavnicima kolektiva, odlučuju u upravljanju šumarijama. Takvim upravljanjem, širokom inicijativom i samostalnošću u okviru zakona i plana, razvijaju i unapređuju našu granu privrede u okviru svojih mogućnosti a usklađuju je sa općim interesom našeg naroda i razvitkoin cjelokupne privredne djelatnosti. Provedeno društveno upravljanje u šumarijama nije imalo u svim slučajevima jednaki uspjeh. Uzrok tome je u raznolikosti shvaćanja današnjeg zbivanja pojedinaca i u raznolikosti uslova u kojima se to upravljanje ostvaruje. Radi navedenih razloga, za rješavanje procesa društvenog upravljanja u šumarstvu, nametnula se potreba vertikalnog povezivanja kroz jednu centralnu društvenu organizaciju. Potreba za kolektivnim, demokratskim, društvenim organom, koji će imati zadatak da obuhvati sve one društvene funkcije, koje po svojoj materiji moraju biti jedinstvene i centralizovane, koji će morati vršiti koordinaciju na liniji unapređenja proizvodnje kao i osiguranje planskih proporcija. Takav organ u isto vrijeme treba da bude garant za samostalnost i inicijativu šumarije, posrednik za izmjenu stručnih iskustava šumarija, savjetnik šumarijama pri unapređenju proizvodnje po raznim aktuelnim stručnim problemima i kod primjene naučnih tekovina u struci, da se brine za unapređenje kadrova, da prati stanje na tržištu i t. d. Takva organizacija, kao važan faktor u mehanizmu socijalističke demokracije, treba da bude u isto vrijeme jak i dosljedan instrument naših težnji i svjesnog usmjeravanja socijalističkog razvitka. Takve organizacije — privredna udruženja, su i te kako važna karika u općem našem razvitku, one su — prema riječima druga Kardelja — »pored neposrednih organa vlasti, najvažnija ključna pozicija društvenog upravljanja«. Bez te vrste organizacija — komora i stručnih privrednih udruženja — u ovoj fazi našeg razvitka ne može se uopće vršiti pravilno i potpuno funkcioniranje naše socijalističke privrede. Uvidjevši te razloga i potrebu takvog društvenog ujedinjavanja Savez šumarskih društava FNRJ nakon brojnih diskusija i konzultovanja kod nadležnih saveznih organa, odlučio je, da se i šumarstvo uključi u takovu društvenu organizaciju — u komoru i to pošto je drugačije bilo nemoguće, zajedno sa poljoprivredom, jer je pokušaj osnivanja vlastite komore za sada odgođen. 45 |