DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Međutim pored primarnih faktora koji su doveli do slabljenja, a zatim do ugibanja brestova, postoji i neposredan uzrok radi kojeg su se nepovoljne klimatske prilike još jače odrazile u fiziološkom slabljenju brestova s jedne strane i masovnom razmnožavanju brijestovih podkornjaka s druge, a to su propusti i nepravilnosti u gospodarenju, kao što je prejako otvaranje sklopa i dosta jaki zahvat u drvnu zalihu. Međutim budući da se ovdje radi o području visokog krša, svaka sječa bi morala biti šumsko-uzgojnog i zaštitnog a zatim eksploatacionog karaktera. Međutim radilo se upravo suprotno t. j . sprovađale su se t. zv. »kvalitetne konsignacije« t. j . konsignirala su se za sječu kvalitetna tehnička stabla, dok su bolesna, oslabljena i inače oštećena stabla ostajala u sastojim. Propusti u gospodarenju, kao što su jako prekidanje sklopa, zadiranje u drvnu zalihu i ne sprovađanje šumsko-zaštitnih i sanitarnih mjera, doveli su do poremećaja biocenotske ravnoteže. Prejako otvaranje sklopa uzrokovalo je pojačanu transpiraciju što je pojačalo sušenje i onako veoma suhog tla a naročito na južnim, jugo-zapadnim i zapadnim ekspozicijama. Suha i vruća ljeta i obilje sušom oslabljenih brestovih stabala, bila su povod masovnom razmnožavanju brijestovih podkornjaka, a i holandske bolesti brijestova. Kako smo već naveli masovno sušenje brestovih stabala prijeti potpunim istrebljenjem brijesta u nekim šumskim predjelima, a nameće i problem daljnjeg opstanka brijesta na teritoriju čitave gosp. jedinice. Ono što također veoma zabrinjava je loše stanje brestovog podmladka, koji je i inače veoma rijedak. Radi sprečavanja daljnjeg sušenja brijestova obarat će se brestova lovna stabla i pravovremeno odstranjivati iz šume oslabljena i bolesna stabla. Međutim pored toga pred nama još stoji zadatak umjetnog unašanja brijesta u one šumske predjele iz kojih je skoro potpuno iskorijenjen. POVODOM OSNIVANJA STRUČNOG UDRUŽENJA SUMARSKOPRIVREDNIH ORGANIZACIJA HRVATSKE Mladen Ing. Novaković N N ovi uslovi društvenog upravljanja u našoj privredi neminovno su zahtijevali oštru borbu za likvidaciju raznih preživjelih shvaćanja, koja su nastala u prvim danima razvitka naše socijalističke izgradnje. Administrativne metode i birokratske tendence, koje su se naročito izražavale u sklonosti rješavanja pojedinih problema isključivo administrativnim mjerama ili neposrednim direktivama rukovodećih ljudi, morale su se u novim prilikama kao preživjele odbaciti. Na njihovo mjesto dolazi metoda ubjeđivanja i mobilisanja radnih ljudi, koji će sami i putem organa društvenog upravljanja osigurati ostvarenje pojedinih konkretnih zadataka u okviru plana naše socijalističke |