DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 44 <-- 44 --> PDF |
vrstama koje su više sladoraste imade sladora u razmjeru od 50 do 60Vei. Hranjivost zrelih, tamnosmeđih mahuna, sasvim je jednaka hranjivosti zobi ili ječma, a veća je od hranjivosti sijena. Zrele i na suncu osušene mahune upotrebljavaju se kao lijek. Mahune se nesmiju davati u svježem stanju, osobito ako su ukisnute, jer bi mogle izazvati naglo oboljenje trbušnih organa. Nezrele mahune sadrže veoma mnogo tanina, te su bljutave. Rogač je stablo, koje omogućava prijelaz od uzgoja šuma k uzgoju voćnog drveća, značajno je za zemlje oko Sredozemnog mora. Ako se k tome uzme u obzir da rogač uspijeva i na kršu i da se lako obnavlja iz panja, onda se sa šumarskog gledišta mora rogač smatrati veoma korisnim sredozemskim stablom, koje,, osim ploda, daje veoma dobro drvo i ugljen. Radi ovih osobina trebalo bi kod pošumljavanja još više uzimati u obzir i rogač. Uslijed jako, a osobito pak uslijed naglog pada topline zimi 1941. do 1942. god. uništeno je u južnoj Dalmaciji oko ..**/« rogača. Najviše su stradali na izloženijim ili vlažnijim mjestima, a najmanje na prisojnim primorskim i promajnim. LITERATURA 1. Adamović : Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig 1911. 2. Adamović : Die Pflanzenwelt der Adrialander, Jena 1929. 3. L. PuecherPassavalli: II Carrubo, l´Alpe 1932. No. 11—12. MASOVNO UGIBANJE BRIJESTA U GOSP, JED. RAVNA GORA Ing. Stanko Tomaševski G G osp. jed. Ravna Gora pripada biljnoj zajednici jele-bukve, i spada u oblast visokog krša sa nadmorskim visinama od 800—1200 m. Temeljno kamenje tvore vapnenci i dolomiti sa svim karakteristič nim osobinama i fenomenima krša: glavicama, grebenima i vrtačama. Ono izbija redovito na površinu u vidu manjih ili većih blokova, a i čitavih pećina. Između kamenja nakupilo se je plitko do srednje duboko, ilovasto i dosta humozno tlo. Boniteti staništa su vrlo različiti, međusobno izpremiješani i prelaze naglo jedan u drugi, tako da ih je dosta teško lučiti. Glavne vrste su jela i bukva kojima je primiješana smrča. Bukva dolazi na svim staništima, a stvara i manje čiste sastojine, naročito na višim i izloženijim položajima. Jela tvori s bukvom u stablimičnoj i grupimičnoj smjesi mješovite sastojine u kojima većinom i prevladava, ali izbjegava izložene položaje, grebene i glavice, koje prepušta bukvi i smrči. Smrča je redovito primiješana jeli i bukvi, te naseljuje vrtače i doline sa svježim i relativno dubokim tlom, ali dolazi vrlo često i na kamenitim eksponiranim mjestima. 42 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Odnos između jele, bukve i smrče je 5:4:1 . Od ostalih vrsta zastupljeni su u maloj količini gorski javor., brijest i jasen. U gop. jed. Ravna Gora dolazi planinski brijest (U. montana), koji je rasturen po čitavoj površini, na svim ekspozicijama, a naseljuje i loše bonitete, te ga imade na suhim i plitkim tlima. Dolazi također i na svim nadmorskim visinama, ali je iznad 1.000 m rijedak . Sušenja pojedinačnih brestovih stabala zapažena su i ranije, ali nisu poduzimane nikakve zaštitne mjere, jer se brijest, budući da je vrlo rijedak, nije dirao. Pojačano sušenje brijestova zapaženo je 1950. god. te se pojačalo i dostiglo maksimum 1953. god. kada je posječeno 1260 suhih brestovih stabala. Broj posječenih suhih brestovih stabala naglo se smanjio 1954. godine kada je posječeno 311 stabala. Najveći broj suhih brijestova zabilježen je u odjelima 64, 115, 108, 121 i 140 t. j . na južnim- jugo-zapadnim i zapadnim ekspozicijama, na strmim do veoma strmim terenima, te plitkim do veoma plitkim ilovastim tlima. Sklop je u tim odjelima jako prekinut. Od 1950. godine na ovamo svake godine su se u tim odjelima sušila brestova stabla, tako da je brijest ovdje skoro potpuno istrijebljen. Koji su faktori doveli do masovnog sušenja brijestova u gosp. jed. Ravna Gora, a koje je zahvatilo tolike razmjere da prijeti potpunim uništenjem brijesta? Već smo naveli da je sušenje pojedinačnih brestovih stabala, a naročito sušenje vrhova i pojedinih grana uzrokovano potkornjacima, odnosno holandskom bolešću primijećeno ranije, međutim nisu poduzimane nikakove mjere da se zaraza suzbije, a bolesna brestova stabla su postala žarište zaraze. Već je i ranije konstatovano da postoji uzročna povezanost između ugibanja brestova i glavnih klimatskih faktora: temperature i vlage, t. j . da nepovoljne klimatske prilike, a u prvom redu suša, utječu na fiziološko slabljenje brijesta, jer vrlo štetno djeluju na osjetljivo brestovo korijenje, a istodobno povoljno utječu na razvoj i razmnažanje brijestovih podkornjaka. Nepovoljne klimatske prilike naročito su došle do izražaja na području gosp. jed. Ravna Gora, jer se ovdje radi o visokom kršu. Vlagu u tlu nadoknađivao je brijest zračnom vlagom, što je razlog da je dobro uspijevao i na ovim krševitim tlima. Međutim kad je tokom sušnih godina 1950., a odmah zatim 1952. godine i relativna vlaga zraka uslijed suše jako smanjena, potpuno je razumljivo da se to odrazilo na otpornost brestovih stabala. Pored toga jake suše uzrokovale su krajnje sušenje i onako, tokom ljeta, veoma suhog tla, jer je kapacitet za vodu ovih tala minimalan. Jako isušivanje tla dovelo je do pogoršanja ekoloških prilika, a naročito na južnim, jugo-zapadnim i zapadnim expozicijama. Nije nikakvo čudo što su nam se na tim expozicijama sušila jelova i smrečeva, nego i brestova pa i bukova stabla. Sušenje kod brijesta je zahvatilo sve debljinske razrede, ali je broj sušaca najveći u srednjim debljinskim razredima. 43 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Međutim pored primarnih faktora koji su doveli do slabljenja, a zatim do ugibanja brestova, postoji i neposredan uzrok radi kojeg su se nepovoljne klimatske prilike još jače odrazile u fiziološkom slabljenju brestova s jedne strane i masovnom razmnožavanju brijestovih podkornjaka s druge, a to su propusti i nepravilnosti u gospodarenju, kao što je prejako otvaranje sklopa i dosta jaki zahvat u drvnu zalihu. Međutim budući da se ovdje radi o području visokog krša, svaka sječa bi morala biti šumsko-uzgojnog i zaštitnog a zatim eksploatacionog karaktera. Međutim radilo se upravo suprotno t. j . sprovađale su se t. zv. »kvalitetne konsignacije« t. j . konsignirala su se za sječu kvalitetna tehnička stabla, dok su bolesna, oslabljena i inače oštećena stabla ostajala u sastojim. Propusti u gospodarenju, kao što su jako prekidanje sklopa, zadiranje u drvnu zalihu i ne sprovađanje šumsko-zaštitnih i sanitarnih mjera, doveli su do poremećaja biocenotske ravnoteže. Prejako otvaranje sklopa uzrokovalo je pojačanu transpiraciju što je pojačalo sušenje i onako veoma suhog tla a naročito na južnim, jugo-zapadnim i zapadnim ekspozicijama. Suha i vruća ljeta i obilje sušom oslabljenih brestovih stabala, bila su povod masovnom razmnožavanju brijestovih podkornjaka, a i holandske bolesti brijestova. Kako smo već naveli masovno sušenje brestovih stabala prijeti potpunim istrebljenjem brijesta u nekim šumskim predjelima, a nameće i problem daljnjeg opstanka brijesta na teritoriju čitave gosp. jedinice. Ono što također veoma zabrinjava je loše stanje brestovog podmladka, koji je i inače veoma rijedak. Radi sprečavanja daljnjeg sušenja brijestova obarat će se brestova lovna stabla i pravovremeno odstranjivati iz šume oslabljena i bolesna stabla. Međutim pored toga pred nama još stoji zadatak umjetnog unašanja brijesta u one šumske predjele iz kojih je skoro potpuno iskorijenjen. POVODOM OSNIVANJA STRUČNOG UDRUŽENJA SUMARSKOPRIVREDNIH ORGANIZACIJA HRVATSKE Mladen Ing. Novaković N N ovi uslovi društvenog upravljanja u našoj privredi neminovno su zahtijevali oštru borbu za likvidaciju raznih preživjelih shvaćanja, koja su nastala u prvim danima razvitka naše socijalističke izgradnje. Administrativne metode i birokratske tendence, koje su se naročito izražavale u sklonosti rješavanja pojedinih problema isključivo administrativnim mjerama ili neposrednim direktivama rukovodećih ljudi, morale su se u novim prilikama kao preživjele odbaciti. Na njihovo mjesto dolazi metoda ubjeđivanja i mobilisanja radnih ljudi, koji će sami i putem organa društvenog upravljanja osigurati ostvarenje pojedinih konkretnih zadataka u okviru plana naše socijalističke |