DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 44 <-- 44 --> PDF |
vrstama koje su više sladoraste imade sladora u razmjeru od 50 do 60Vei. Hranjivost zrelih, tamnosmeđih mahuna, sasvim je jednaka hranjivosti zobi ili ječma, a veća je od hranjivosti sijena. Zrele i na suncu osušene mahune upotrebljavaju se kao lijek. Mahune se nesmiju davati u svježem stanju, osobito ako su ukisnute, jer bi mogle izazvati naglo oboljenje trbušnih organa. Nezrele mahune sadrže veoma mnogo tanina, te su bljutave. Rogač je stablo, koje omogućava prijelaz od uzgoja šuma k uzgoju voćnog drveća, značajno je za zemlje oko Sredozemnog mora. Ako se k tome uzme u obzir da rogač uspijeva i na kršu i da se lako obnavlja iz panja, onda se sa šumarskog gledišta mora rogač smatrati veoma korisnim sredozemskim stablom, koje,, osim ploda, daje veoma dobro drvo i ugljen. Radi ovih osobina trebalo bi kod pošumljavanja još više uzimati u obzir i rogač. Uslijed jako, a osobito pak uslijed naglog pada topline zimi 1941. do 1942. god. uništeno je u južnoj Dalmaciji oko ..**/« rogača. Najviše su stradali na izloženijim ili vlažnijim mjestima, a najmanje na prisojnim primorskim i promajnim. LITERATURA 1. Adamović : Die Pflanzenwelt Dalmatiens, Leipzig 1911. 2. Adamović : Die Pflanzenwelt der Adrialander, Jena 1929. 3. L. PuecherPassavalli: II Carrubo, l´Alpe 1932. No. 11—12. MASOVNO UGIBANJE BRIJESTA U GOSP, JED. RAVNA GORA Ing. Stanko Tomaševski G G osp. jed. Ravna Gora pripada biljnoj zajednici jele-bukve, i spada u oblast visokog krša sa nadmorskim visinama od 800—1200 m. Temeljno kamenje tvore vapnenci i dolomiti sa svim karakteristič nim osobinama i fenomenima krša: glavicama, grebenima i vrtačama. Ono izbija redovito na površinu u vidu manjih ili većih blokova, a i čitavih pećina. Između kamenja nakupilo se je plitko do srednje duboko, ilovasto i dosta humozno tlo. Boniteti staništa su vrlo različiti, međusobno izpremiješani i prelaze naglo jedan u drugi, tako da ih je dosta teško lučiti. Glavne vrste su jela i bukva kojima je primiješana smrča. Bukva dolazi na svim staništima, a stvara i manje čiste sastojine, naročito na višim i izloženijim položajima. Jela tvori s bukvom u stablimičnoj i grupimičnoj smjesi mješovite sastojine u kojima većinom i prevladava, ali izbjegava izložene položaje, grebene i glavice, koje prepušta bukvi i smrči. Smrča je redovito primiješana jeli i bukvi, te naseljuje vrtače i doline sa svježim i relativno dubokim tlom, ali dolazi vrlo često i na kamenitim eksponiranim mjestima. 42 |