DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 42     <-- 42 -->        PDF

15.
A d a m o V i ć L. Die Rosskastanie in Balkan. — Beiblatt Nr. 94. zu dem Engler´s
Bot. Jahrbuchern. Bd. XLI. Heft. 3. Leipzig 1908. Pag. 2—3.
16.
. o š a n i n N. — Verbreitung einiger Baum-und Strauch-Arten in Siidserbien. —
Magyar-Botanikai Lapok XXV. (1926) Budapest 1927. Pag. 119—120.
17. S o š k a .. — Zur Flora des Krčin bei Debar. — Annales Musei Serbiae Meridionalis
Tom. I. Skoplje 1939. Pag. 61.
18. L i n g e 1 s_h e i m A. — Bemerkungen iiber rumanischen und bulgarischen Eschen.
— Osterr. Botan. Zeitschr. 1923. Pag. 349.
19. Ettinghause n C. — Die fossile Flora von Sagor in Krain. — Denckschriften
d. Akad. der Wissensch. Math. natw. Klasse. Bd. XXXVII. Wien 1877. Pag. 165.
20.
. o r z a A. — Die Excursionsrute durch die Dobrogea und das Donaudelta. —
Guide della Vl.eme excurs. phytogeogr. intern. Roumanie. Cluj. 1931. Pag. 113.
21.
Stefano v .. — Ftir die Flora Bulgariens neue und seltene Pflanzen. —
Osterr. Botan. Zeitschr. Wien 1921. Pag. 113.
ROGAČ NA PRIMORSKOM KRŠU JUZN E DALMACIJE


Ing. Josip Marčić, Dubrovnik
.


...... je jedna od glavnih vrsta, koje čine zimzelenu šumu lišćara na
-ti-primorskom kršu južne Dalmacije. Rogač-Ceratonia Siliqua, (talj. il
Carrubo, fr. Caroubier, arab. Charnub, španj. Algaroba) pripada podporodici
Caesalpinioiedeae (cesalpinke). Rogač i Judino drvce (Cercis Siliquastrum)
su jedina dva stabla ove podporodice, koja rastu izvan tropskog
područja, a pripadaju sredozemskom raslinstvu.


Rogač u cvatu i plodu u mjesecurujnu na otoku Hvaru.
Foto: Ing. Marčić


Podrijetlom je iz Sirije i Palestine, a danas je rasprostranjen po svim
zemljama oko Sredozemnog mora, osobito po<- istočnom sredozemskom
ostrvlju: Cipar, Kreta, Rod i t. d. Koliko je poznat i raširen u zemljama
Bliskog Istoka, vidi se i po riječi »karat«, što grčki znači sjeme od rogača,
a ovim imenom prozvana je i mjera za zlato i drago kamenje.*


Rogač je jedna od najljepših i značajnijih voćaka u zemljama oko
Sredozemnog mora. Vazda je zeleno i bujno stablo, stoljetnog života.
Visina mu je obično od 10 do 12 m., koju na sredozemskim obalama
Afrike može da podvostruči, a opseg da mu bude do 3 m. Rogač je dakle
stablo visokog rasta. Upravo je stvoren za neplodna, suha i krševita pri


* (Arap.: kirat, grčki: keration)