DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 42 <-- 42 --> PDF |
15. A d a m o V i ć L. Die Rosskastanie in Balkan. — Beiblatt Nr. 94. zu dem Engler´s Bot. Jahrbuchern. Bd. XLI. Heft. 3. Leipzig 1908. Pag. 2—3. 16. . o š a n i n N. — Verbreitung einiger Baum-und Strauch-Arten in Siidserbien. — Magyar-Botanikai Lapok XXV. (1926) Budapest 1927. Pag. 119—120. 17. S o š k a .. — Zur Flora des Krčin bei Debar. — Annales Musei Serbiae Meridionalis Tom. I. Skoplje 1939. Pag. 61. 18. L i n g e 1 s_h e i m A. — Bemerkungen iiber rumanischen und bulgarischen Eschen. — Osterr. Botan. Zeitschr. 1923. Pag. 349. 19. Ettinghause n C. — Die fossile Flora von Sagor in Krain. — Denckschriften d. Akad. der Wissensch. Math. natw. Klasse. Bd. XXXVII. Wien 1877. Pag. 165. 20. . o r z a A. — Die Excursionsrute durch die Dobrogea und das Donaudelta. — Guide della Vl.eme excurs. phytogeogr. intern. Roumanie. Cluj. 1931. Pag. 113. 21. Stefano v .. — Ftir die Flora Bulgariens neue und seltene Pflanzen. — Osterr. Botan. Zeitschr. Wien 1921. Pag. 113. ROGAČ NA PRIMORSKOM KRŠU JUZN E DALMACIJE Ing. Josip Marčić, Dubrovnik . ...... je jedna od glavnih vrsta, koje čine zimzelenu šumu lišćara na -ti-primorskom kršu južne Dalmacije. Rogač-Ceratonia Siliqua, (talj. il Carrubo, fr. Caroubier, arab. Charnub, španj. Algaroba) pripada podporodici Caesalpinioiedeae (cesalpinke). Rogač i Judino drvce (Cercis Siliquastrum) su jedina dva stabla ove podporodice, koja rastu izvan tropskog područja, a pripadaju sredozemskom raslinstvu. Rogač u cvatu i plodu u mjesecurujnu na otoku Hvaru. Foto: Ing. Marčić Podrijetlom je iz Sirije i Palestine, a danas je rasprostranjen po svim zemljama oko Sredozemnog mora, osobito po<- istočnom sredozemskom ostrvlju: Cipar, Kreta, Rod i t. d. Koliko je poznat i raširen u zemljama Bliskog Istoka, vidi se i po riječi »karat«, što grčki znači sjeme od rogača, a ovim imenom prozvana je i mjera za zlato i drago kamenje.* Rogač je jedna od najljepših i značajnijih voćaka u zemljama oko Sredozemnog mora. Vazda je zeleno i bujno stablo, stoljetnog života. Visina mu je obično od 10 do 12 m., koju na sredozemskim obalama Afrike može da podvostruči, a opseg da mu bude do 3 m. Rogač je dakle stablo visokog rasta. Upravo je stvoren za neplodna, suha i krševita pri * (Arap.: kirat, grčki: keration) |