DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Nota P. F.), i nastavlja: »u Longozi raširena vrsta jasena je Fraxinus


....... .. .. i u maloj mjeri njena forma sa dlakavim lišćem, koja je
1916 godine opisana kao Fraxinus Pallisae Wilmott«.


Iste rezultate dala su i naša istraživanja sastojina u kojima raste
poljski jasen. U Motovunskoj šumi i na drugim prirodnim lokalitetima u
našem Primorju (navedenim u ranijem izvještaju) nije primijećen obični
jasen, pa niti kultiviran. Izvan šumskog područja i to: u Istri; u parku u
Pazinu, u drvoredu ispod Buzeta, zatim oko brdskih sela Trstenik, i u
Ogradi oko škole u selu Golubovcu kod Cerovljana nađeni su primjerci
Fr. excelsior-a- ali su ovi jasno tu bili uzgojeni ljudskom rukom.


Istraživanja iz naših posavskih i podravskih šuma, a naročito istraživanje
šume kod Novske, pokazala su da niti u slavonskim poplavnim
šumama nema običnog jasena. Sve što se tamo zove jasen i što vodi svoje
porijeklo od prirode — je Fr. angustifolia Vahl. Jedino u materijalu kojeg
imamo sabranog iz okoline Beograda i sa Deliblatskih Pijesaka nalaze se
neki primjerci, koji (samo) liče na Fr. excelsior, ali nemaju sve njegove
karakteristike (boju pupova, oblik i nazubljenje listića nije tipično!).
Isključujući mogućnost nekih prelaznih oblika, ovdje je jasno da su to
primjerci uneseni u ta područja ljudskom rukom, jednako kao i bagrem,
amerikanski jasen, crni bor i mnoge druge vrste s kojima se ranije pošumljavalo
ovo područje.


Prema tome, sve ono među jasenima što je primarnog, — spontanog
porijekla u nizinskim poplavnim šumama, to je poljski jasen Fraxinus
angustifolia Vahl, zastupljen sa svojim brojnim varijetetima i formama.


LITERATURA


1.
Sto j ano v V. — Mjerki za podobrenie sastojanieto na Longoskata gora — »Lesovodska
misal« II. Sofija 1933. Pag. 3—7.
2.
KfzysikF . — u »Las polski« 18. Nr. 7/8. 1938. Pag. 289—302.
3.
Stojano v N. — Gorata Longoz na r. Kamčija i longozite kako rastitelna formacija.
— »Gorski pregled «XIV. Sofija 1928. S. 341—355, 423—435.
4.
Cretzoiu P. et Neuwirth J. — Zur Kenntnis der Flora des Bezirkes Caliacra
in Siid- Dobrogea. — in Fedde F. (O. Schwarz): Repertorium Europ. et
Medit. Bd. IV. Nr. 20—26. Berlin-Dahlen 1934. Pag. 321—337.
5.
. c h o u-Y e n-T c h e n g. — Etudes ecologiques et phytosociologiques sur les
forets riveraines du Bas-Lanquedor. — »Vegetatio« I. Den Haag. 1948.
6.
C e r n j a V s k i P., Grebenščikov O. i Pavlovićeva Z. — O vegetaciji i flori skadarskog
područja. — Glasnik Prirodnjačkog muzeja Srpske zemlje. Seria ..
Knj. 1—2. Beograd 1949. Pag. 77.
7.
Horva t I. — Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. — Glasnik Zavoda
za šumske pokuse. Sv. 6. Zagreb 1938. Pag. 220.
8.
S o 6 R. — A Nyirseg erdoi es erdotipusani — Erdeszeti Kiserletek. XXXIV. 1937.
Pag. 338.
9. Rudsk i
I. — Tipovi lišćarskih šuma jugoistočnog dijela Sumadije. — Posebno
izdanja Prirodnjačkog muzeja srpske zemlje. Sv. 25. Beograd 1949.
10.
. e c .-. annagett a G. — Vegetationsverhaltnisse der illyrischen Landern.
Leipzig 1901.
11.
Mattf eld J. — Aus Wald und Macchie in Griehenland. — Mitt. d. D. Dendr.
Gesellsch. 1927. 139.
12. P a V a r i A. — La foresta domeniale di Montone in Istria. — »L´Alpe« "II. 1919.
13. Hof man A. — II bosco di S. Marco do Montona. — »L´Alpe« XXII. 1935. Nr. 1.
14.
F e r n a n d e s A. — In Memorias de Sociedade Broteriaana. Vol. IV. Coimbra
1948.