DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Nota P. F.), i nastavlja: »u Longozi raširena vrsta jasena je Fraxinus ....... .. .. i u maloj mjeri njena forma sa dlakavim lišćem, koja je 1916 godine opisana kao Fraxinus Pallisae Wilmott«. Iste rezultate dala su i naša istraživanja sastojina u kojima raste poljski jasen. U Motovunskoj šumi i na drugim prirodnim lokalitetima u našem Primorju (navedenim u ranijem izvještaju) nije primijećen obični jasen, pa niti kultiviran. Izvan šumskog područja i to: u Istri; u parku u Pazinu, u drvoredu ispod Buzeta, zatim oko brdskih sela Trstenik, i u Ogradi oko škole u selu Golubovcu kod Cerovljana nađeni su primjerci Fr. excelsior-a- ali su ovi jasno tu bili uzgojeni ljudskom rukom. Istraživanja iz naših posavskih i podravskih šuma, a naročito istraživanje šume kod Novske, pokazala su da niti u slavonskim poplavnim šumama nema običnog jasena. Sve što se tamo zove jasen i što vodi svoje porijeklo od prirode — je Fr. angustifolia Vahl. Jedino u materijalu kojeg imamo sabranog iz okoline Beograda i sa Deliblatskih Pijesaka nalaze se neki primjerci, koji (samo) liče na Fr. excelsior, ali nemaju sve njegove karakteristike (boju pupova, oblik i nazubljenje listića nije tipično!). Isključujući mogućnost nekih prelaznih oblika, ovdje je jasno da su to primjerci uneseni u ta područja ljudskom rukom, jednako kao i bagrem, amerikanski jasen, crni bor i mnoge druge vrste s kojima se ranije pošumljavalo ovo područje. Prema tome, sve ono među jasenima što je primarnog, — spontanog porijekla u nizinskim poplavnim šumama, to je poljski jasen Fraxinus angustifolia Vahl, zastupljen sa svojim brojnim varijetetima i formama. LITERATURA 1. Sto j ano v V. — Mjerki za podobrenie sastojanieto na Longoskata gora — »Lesovodska misal« II. Sofija 1933. Pag. 3—7. 2. KfzysikF . — u »Las polski« 18. Nr. 7/8. 1938. Pag. 289—302. 3. Stojano v N. — Gorata Longoz na r. Kamčija i longozite kako rastitelna formacija. — »Gorski pregled «XIV. Sofija 1928. S. 341—355, 423—435. 4. Cretzoiu P. et Neuwirth J. — Zur Kenntnis der Flora des Bezirkes Caliacra in Siid- Dobrogea. — in Fedde F. (O. Schwarz): Repertorium Europ. et Medit. Bd. IV. Nr. 20—26. Berlin-Dahlen 1934. Pag. 321—337. 5. . c h o u-Y e n-T c h e n g. — Etudes ecologiques et phytosociologiques sur les forets riveraines du Bas-Lanquedor. — »Vegetatio« I. Den Haag. 1948. 6. C e r n j a V s k i P., Grebenščikov O. i Pavlovićeva Z. — O vegetaciji i flori skadarskog područja. — Glasnik Prirodnjačkog muzeja Srpske zemlje. Seria .. Knj. 1—2. Beograd 1949. Pag. 77. 7. Horva t I. — Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj. — Glasnik Zavoda za šumske pokuse. Sv. 6. Zagreb 1938. Pag. 220. 8. S o 6 R. — A Nyirseg erdoi es erdotipusani — Erdeszeti Kiserletek. XXXIV. 1937. Pag. 338. 9. Rudsk i I. — Tipovi lišćarskih šuma jugoistočnog dijela Sumadije. — Posebno izdanja Prirodnjačkog muzeja srpske zemlje. Sv. 25. Beograd 1949. 10. . e c .-. annagett a G. — Vegetationsverhaltnisse der illyrischen Landern. Leipzig 1901. 11. Mattf eld J. — Aus Wald und Macchie in Griehenland. — Mitt. d. D. Dendr. Gesellsch. 1927. 139. 12. P a V a r i A. — La foresta domeniale di Montone in Istria. — »L´Alpe« "II. 1919. 13. Hof man A. — II bosco di S. Marco do Montona. — »L´Alpe« XXII. 1935. Nr. 1. 14. F e r n a n d e s A. — In Memorias de Sociedade Broteriaana. Vol. IV. Coimbra 1948. |