DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1956 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Od vrsta grmlja vrlo obilne, gotovo kao vezane za ovu zajednicu pojavljuju se jednoplodnički glog (Crataegus ........ Jacq.), krkavina (Rhamnus frangula L.), svibovina (Cornus sanguinea L.), kurika (Evonymus europaea L.), te kalina (LigustruTn vulgare L.). O vezanosti jedno plodničkog gloga na ovu zajednicu govori već i S t o j a n o v (1. c.) ističući, da se po stalnosti i brojnosti ova vrsta mora smatrati svojstvenom za šume tipa »Longoza«. Jednako tako i ostale navedene vrste izgleda da su u velikoj mjeri vezane za ove zajednice. Ovdje treba još naročito istaknuti, da se u zajednicama u kojima se javlja i poljski jasen, pojavljuje grmlje ne samo brojno po vrstama, nego i obilno po količini. Sastojine imaju redovno jasno izraženu slojevitost. Sloj pravog grmlja je dobro razvijen, zajedno sa podmlatkom vrsta drveća, koji se pod zaštitom krošanja redovno dobro razvija. U sastojinama gdje je česta i redovita paša, ili gdje se voda za vrijeme poplava najdulje zadržava, grmlje je slabije zastupljeno. (U nekim zajednicama poljskog jasena u primorju, sloj grmlja nije razvijen, ali to treba dovesti u vezu sa djelatnošću čovjeka). Povijuše su također vrlo karakteristične za ove zajednice, ali se u tom pogledu razlikuju pojedini tipovi. Primorske zajednice u kojima raste poljski jasen karakterizirane su izvjesnim povijušama koje se ne nalaze u zajednicama nizinskih poplavnih šuma u unutrašnjosti. To je na prvom mjestu Periploca graeca L., koja je osim toga vezana samo na istočne dijelove mediterana. Među grmljem je naročito zanimljivo prisustvo žestike (Acer tataricum L.). Ona se pojavljuje samo u nekim snimcima. Horva t (1938) smatra da je žestika svojstvena zajednici običnog graba i hrasta kitnjaka, ali primjećuje, da njena brojna prisutnost u nizinskim šumama hrasta lužnjaka kod Spačve u Slavoniji zahtijeva da se njena fitocenološka pripadnost još pobliže prouči. Žestika, kao pontskosamarski florni elemenat, ne dopire u svom rasprostranjenju na zapad dalje od Balkanskog Poluotoka. (Zapadna granica joj je negdje ispod Zagreba!). Ona svojim prisustvom u nekim zajednicama daje ovima izvjesnu regionalnu specifičnost. Obzirom da je susrećemo na području njegovog areala redovno u sastojinama u kojima i poljski jasen to je njena pripadnost ovoj zajednici očiglednija. Što se tiče daljnjeg rasčlanjavanja zajednica poljskog jasena, nalazimo već kod Stojanov-a (3.) pokušaj, da se one podijele na četiri »skupine«. Prva »asocijacija« bila bi ona u kojoj prevlađuje među drvećem poljski jasen, druga — u kojoj je češći brijest, treća — u kojoj prevlađuje hrast lužnjak i obični grab, te konačno četvrta — u kojoj joha (Alnus glutinosa Gartner) nastupa najbrojnije. U »asocijacijama« u kojim prevlađuje poljski jasen i poljski brijest, pojavljuje se najobilnije jednoplodnički glog, čak obilnije po broju individua, nego nadstojno drveće, pa su obje »asocijacije« do takvog stepena tijesno povezane između sebe postepenim prelazima, da nije moguće jednostavno razgraničiti jednu od druge«*. * Sličnu podjelu hrastovo jasenovih šuma u Slavoniji izveo je i naš Kozarac, a o tome ćemo referirati na drugom mjestu. |